U interviewu sa Slavenom Čolakom, predsjednikom uprave grupacije Fantasyland iz Samobora, koji je potrajao više od sedam sati, doznali smo doista mnoge informacije te i više nego zanimljive detalje vezane uz projekt Fantasyland u Samoboru i predmet tzv. „HPB Bankomat“ te tužbe grupacije Fantasyland i dr. protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske koje već sada premašuju iznos od 1,6 milijardi EUR-a.
Ali ne samo to. Čolak je u tonski snimanom interviewu Maxportalu otkrio i mnoge druge javnosti nepoznate detalje. I sam je bio jedan od prvih članova HDZ-a kojeg je napustio 2000. godine zajedno sa svojim šogorom, poznatim HDZ-ovcem Marijom Kapulicom, a kad je Ivo Sanader, nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana, preuzeo tu stranku.
Od 2000. godine pa do danas Slaven Čolak više nije član niti jedne stranke, ali vrlo dobro poznaje gotovo cjelokupnu hrvatsku političku scenu od 90-tih do danas za koju smatra da je glavni „kočničar razvoja Republike Hrvatske“.
S obzirom da je od pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“ prošlo više od 15 godina, kako se to dugogodišnje trajanje odrazilo na Vas i vaše okruženje, kako privatno tako i poslovno?
Materijalna je šteta nadoknadiva i ona će biti naplaćena u cijelosti po svim osnovama. Međutim, nikakve milijarde ne mogu nadoknaditi druge oblike štete koja je prouzročena pokrenutim postupkom tzv. „HPB Bankomat“ i brojnim zlouporabama državnih i pravosudnih tijela i institucija u proteklih 15 godina.
Na žalost, od pokretanja postupka tzv. „HPB Bankomat“ 2009. pa do danas preminuli su mnogi direktno i indirektno involvirani u taj postupak, a neki od njih su se teško razboljeli ili su im poslovne karijere trajno uništene, naravno i privatni život. Zbog čega? Zbog nekoliko neodgovornih osoba koje su ispred državnih i pravosudnih tijela godinama činili zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju dužnosti te onemogućavali realizaciju projekata koji bi na godišnjoj razini punili državni proračun u desecima milijuna EUR-a. Takvo što mogu činiti samo neprijatelji države.
Na žalost, neki od njih zastupaju RH. Bez sankcioniranja nezakonitog postupanja na državnoj i pravosudnoj razini nema niti će biti prosperiteta i razvoja gospodarstva, pogotovo ne u onom obliku koji naša država zaslužuje s obzirom na potencijal kojim raspolaže. RH kao država od 3,5 milijuna stanovnika te prirodnim bogatstvom i potencijalom kojim raspolaže, ne bi trebala imati niti jedan EUR vanjskog ili unutarnjeg duga. A za to što ima, odgovornost snose svi oni koji su neodgovorno upravljali državom i njenim gospodarstvom u proteklih 30-ak godina smatrajući imovinu države plijenom koji treba raspodijeliti između njih samih.
Znači li to i premijer Plenković?
To znači, i HDZ, i SDP, i njihovi partneri koji su neodgovorno upravljali državom i njenim gospodarstvom u proteklih 30-ak godina. Čast izuzecima koji su svoju dužnost obavljali ili je još uvijek obavljaju stručno i savjesno u interesu RH, ali nažalost, njih je u državnom i pravosudnom sustava premalo, i to iz više razloga. Jedan od razloga je što su stručni i savjesni kadrovi često onemogućeni u profesionalnom napredovanju jer se iz nekog razloga ne smatraju podobnima.
Također, jedan od razloga je i što stručni i savjesni na visokopozicioniranim mjestima u državi nisu po volji onima kojima su osobni interesi ispred interesa RH i njenih građana, jer takvi nisu podložni pogodovati privatnim interesima na štetu države. Premijer Plenković je 2016. naslijedio devastiranu pravno neuređenu državu i gospodarstvo u totalnom kolapsu, što je posljedica višegodišnjeg nestručnog i neodgovornog upravljanja državom i njenom imovinom.
Činjenica je da za vrijeme Vlade Andreja Plenkovića nije rasprodavana državna imovina u bescjenje niti je uopće bilo pokušaja prodaje strateških tvrtki, kao što su to godinama neodgovorno i protivno interesima države činili njegovi prethodnici, odnosno kadrovi HDZ-a i SDP-a te njihovih partnera.
Međutim, po pitanju razvoja gospodarstva i odgovornijeg upravljanja državnom imovinom premijer Plenković i Vlada RH imaju ogroman prostor za napredak, upravo identično kao i po pitanju uspostave pravne sigurnosti i vladavine prava, a što predstavlja neizostavan preduvjet za pokretanje investicija te razvoj i stabilnost hrvatskog gospodarstva. Po pitanju uspostave pravne sigurnosti nisu učinili gotovo ništa u proteklih 9 godina, niti premijer Plenković, niti Vlada RH, niti Ministarstvo pravosuđa RH u čijoj je to nadležnosti i odgovornosti. A bez pravne sigurnosti i vladavine prava nema niti razvoja gospodarstva.
Nažalost, u našoj državi još uvijek ne postoji pravna sigurnost, ona je mrtvo slovo na papiru. Kakva je to pravna sigurnost ako se nad nekim provodi istraga i kriminalističko istraživanje 8 godina ili pokreće kazneni postupak bez ijednog dokaza koji traje 15 godina, a kao što je to primjerice slučaj sa postupkom tzv. „HPB Bankomat“ i projektom Fantasyland?
Ili pak postupanje FONDA (HFP) koji 2007. godine zaključi ugovor o pravu građenja sa Fantazijom uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, a potom FOND taj isti ugovor 2010. godine prijavi DORH-u da je nezakonito sklopljen, da bi potom DORH protivno zakonu više od 8 godina vodio istragu i kriminalističko istraživanje te tek nakon više od 8 godina trajanja istrage utvrdio da je ugovor zaključen sukladno zakonu i bez ijedne utvrđene nepravilnosti.
Kakva je to pravna sigurnost ako FOND kao ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja lažno prijavi DORH-u da nekretnine na zemljištu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor nisu vlasništvo društva Fantazija projekt, da su nekretnine Šmidhen nezakonito unijete u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o., da su nezakonito izvršena povećanja temeljnog kapitala društva Fantazija projekt u iznosima od 10 milijuna kuna te 2,4 milijuna kuna, itd. a nakon čega Državno odvjetništvo i USKOK protivno zakonu više od 8 godina provode istragu i kriminalističkog istraživanje protiv društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba, od 2010. pa zaključno sve do dana 30. svibnja 2018. godine kada su sve te kao i brojne ostale prijave HFP-a u cijelosti odbačene kao neosnovane?
Prethodno navedeno nezakonito postupanje državnih i pravosudnih tijela predstavlja organizirani institucionalni kriminal na najvišoj državnoj i pravosudnoj razini te i ugrozu nacionalne sigurnosti, osobito iz razloga što isti još uvijek nije sankcioniran za što snose odgovornost između ostalih i bivši glavni državni odvjetnici RH koji su o svemu bili pisanim putem izvješteni od strane mene osobno i grupacije Fantasyland.
Također, tijekom razdoblja listopad 2013.- 2024. sva državna tijela pisanim putem proglasila su se nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja koji je zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH, dakle i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) i Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), i Ministarstvo državne imovine čiji je rad pod direktnom nadležnosti Vlade RH.
Tomislav Boban najprije je kao čelna osoba DUUDI-a te potom tijekom razdoblja 2017. – 2020. i kao državni tajnik u Ministarstvu državne imovine ( dakle, radi se o osobi koja je obnašala dužnost za vrijeme Vlade RH pod vodstvom Andreja Plenkovića) pred sudom iskazao da Ministarstvo državne imovine nije nadležno za postupanje po ugovoru o pravu građenja i naplati naknade po ugovoru o pravu građenja navodeći pred Trgovačkim sudom u Zagrebu da je CERP nadležan za postupanje po ugovoru o pravu građenja, naplatu prava građenja i rješavanje formalno pravnih i administrativnih pitanja vezanih uz realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen, a ne DUUDI i Ministarstvo državne imovine kao pravni slijednik DUUDI-a. Također, Tomislav Boban je i na službenom sastanku u Ministarstvu državne imovine u siječnju 2019. ( a sa kojeg postoji službeni tonski zapis) izjavio da je CERP pravni slijednik HFP-a i AUDIO temeljem ugovora o pravu građenja.
I gospodin Goran Marić je kao predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar u Ministarstvu državne imovine te član Vlade RH u siječnju 2018. pred Hrvatskim saborom odgovarajući na zastupničko pitanje Kreše Beljaka izjavio da je CERP pravni slijednik HFP-a i AUDIO vezano uz ugovor o pravu građenja i naplatu naknade po ugovoru o pravu građenja koji je zaključen 2007. između Fantazija projekt d.o.o. i Hrvatskog fonda za privatizaciju uz suglasnost Vlade RH.
S druge pak strane, Milan Plećaš kao ravnatelj CERP-a ( za čiji je zakonit i pravilan rad nadležno i odgovorno Upravno vijeće CERP-a čiji je sadašnji predsjednik ministar u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine gdin. Branko Bačić te i Vlada RH čiji su predstavnici članovi Upravnog vijeća CERP-a) navodi da CERP nije nadležan za postupanje po ugovoru o pravu građenja.
Dakle, svi u Republici Hrvatskoj su se proglasili nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja koji je između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH, a koji ugovor je aktivan i na snazi, što predstavlja organizirani institucionalni kriminal na najvišoj državnoj i pravosudnoj razini te svjesno i s namjerom nezakonito postupanje i Centra za restrukturiranje, i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), i Ministarstva državne imovine čiji je rad pod direktnom nadležnosti Vlade RH.
Neovisno o tome što je prethodno navedeno nezakonito postupanje CERP-a i Vlade RH započelo još u listopada 2013. za vrijeme Vlade RH Zorana Milanovića, odgovornost snosi i Vlada RH pod vodstvom Andreja Plenkovića koja godinama nije otklonila i sankcionirala takvo nezakonito postupanje kojim se sada već više od 11 godina čini šteta grupaciji Fantasyland, za koju odgovornost sukladno zakonu snose i CERP kao pravni slijednik HFP-a i AUDIO te i RH ispred koje je Vlada RH 2007. dala suglasnost za zaključenje ugovora o pravu građenja na zemljištu Šmidhen koje se nalazi u suvlasništvu HFP-a i društva Fantazija projekt d.o.o. koje je na tom zemljištu 100%-tni vlasnik svih nekretnina (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti i dr. površine 50 000m2 BRP-a).
Sukladno zakonu, CERP je pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i Agencije za upravljanje državnom imovinom u odnosu na ugovor o pravu građenja koji je između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH, a sve to temeljem članka 25. st. 1. Zakona o upravljanju imovinom u vlasništvu RH (N.N. 94/13).
Zakonom o upravljanju imovinom u vlasništvu RH (N.N. 94/13), CERP je pravni slijednik u odnosu na sva prava i obveze Agencije kao pravnog slijednika Hrvatskog fonda za privatizaciju, sklopljene ugovore i pokrenute sudske i druge postupke u kojima je Agencija jedna od stranaka (čl. 25., točka 1.), a za obveze CERP odgovara cijelom svojom imovinom (čl. 24., točka 8.), te za obveze CERP-a jamči RH (čl. 24., točka 9.).
I ispodprosječnom pravniku je sasvim jasno da je CERP pravni slijednik ugovora o pravu građenja temeljem prethodno navedenih zakonski odredbi iz članka 24. i 25. Zakona o upravljanju imovinom u vlasništvu RH (N.N. 94/13), te da odgovornost za nastalu štetu sukladno zakonu snose i CERP kao pravni slijednik HFP-a i AUDIO te i RH ispred koje je Vlada RH dala suglasnost za zaključenje ugovora o pravu građenja na zemljištu Šmidhen koje se nalazilo u suvlasništvu HFP-a i Fantazija projekt d.o.o.
Kakva je to pravna sigurnost ako se svi u Republici Hrvatskoj pisanim putem proglase nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja koji je zaključen uz suglasnost Vlade RH te više od 11 godina odbijaju bilo kakvo postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta Fantasyland, a koji ugovor je aktivan i na snazi?
Prethodno navedeno nezakonito postupanje predstavlja organizirani institucionalni kriminal te grubo narušavanje pravne sigurnosti kojim se čini enormna šteta grupaciji Fantasyland koju u konačnici plaćaju hrvatski građani, a za što snose odgovornost i CERP kao pravni slijednik HFP-a i AUDIO te i RH ispred koje je Vlada RH 2007. dala suglasnost za zaključenje ugovora o pravu građenja.
Također, pravna sigurnost i vladavina prava neće niti može biti uspostavljena stotinama izmjenama i dopunama hrvatskih zakona radi usklađenja sa europskim pravnim normama ako se te izmjene i dopune ne provode u praksi. Primjerice, RH se kao punopravna članica EU obvezala i sukladno tome donijela obvezujuće zakonske odredbe usklađene sa europskim pravnim normama koje propisuju da se sva sudska ročišta tonski snimaju. Svrha tonskog snimanja ročišta nije samo veća učinkovitost i ekonomičnost rada sudova već isto predstavlja i jednu od bitnih pretpostavki za pravedno i pošteno suđenje te sprečavanje eventualnih manipulacija putem Zapisnika, a koji u mnogim slučajevima ne sadrže točne i cjelovite iskaze svjedoka i sudionika u postupku pred sudom. RH povukla je milijune EUR-a europskog novca za nabavu uređaja za tonsko snimanje ročišta te putem Ministarstva pravosuđa i nabavila te uređaje.
Međutim, brojni sudovi i suci ne žele postupati sukladno zakonu te ne dozvoljavaju tonsko snimanje ročišta čak i unatoč izričitom zahtjevu stranaka da se ročišta tonski snimaju te unatoč tome što sudovi imaju osigurane tehničke uvjete i mogućnosti za tonsko snimanje ročišta. Takvo postupanje sudova i sudaca protivno je zakonu i europskim pravnim normama čime se krše temeljna prava stranaka u postupku propisana zakonom i zajamčena Ustavom RH i Europskom konvencijom što je nedopustivo u uređenim pravnim državama.
Oni sudovi i suci koji onemogućuju tonsko snimanje sudskih ročišta trebaju biti sankcionirani. Savjesnom, stručnom i poštenom sucu ne bi trebao predstavljao problem tonsko snimanje ročišta, već naprotiv. Ukoliko pojedini sudovi još uvijek nisu opremljeni uređajima za tonsko snimanje ročišta isto predstavlja odgovornost i Ministarstva pravosuđa koje nije osiguralo uvjete za zakonit i pravilan rad sudova te pravedno, pošteno i nepristrano suđenje. Postavlja se i sasvim logično pitanje gdje su i na što utrošeni deseci milijuna EUR-a sredstava iz EU i državnog proračuna za nabavu uređaja za tonsko snimanje ročišta, gdje se nalaze ti uređaji i zbog čega nisu u funkciji te tko je za to odgovoran, a što je u nadležnosti istražiti DORH, USKOK i EPPO.
Molim Vas pojasnite, koji konkretno hrvatski sudovi omogućuju tonsko snimanje a koji ne kada su u pitanju sudski postupci u kojima ste stranka Vi osobno ili grupacija Fantasyland? Možete li navesti i konkretna imena sudaca koji onemogućuju tonsko snimanje?
Naravno da mogu. Uvijek navodim samo konkretno pa i kada su u pitanju nezakonitosti sudova i imena sudaca koji postupaju protivno zakonu. Na Županijskom sudu u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ od prvog dana rasprave, dakle prije više od 10 godina, uvijek je bilo dozvoljeno prisustvo javnosti te svim zainteresiranim medijima snimanje rasprava pa su tako i gotovo sve rasprave u tom kaznenom predmetu trajno zabilježene video zapisima.
Uz navedeno, i svi predsjednici sudskog vijeća u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ na zahtjev stranaka u postupku omogućili su tonsko snimanje rasprava, a sve sukladno Zakonu o kaznenom postupku. S druge pak strane, u postupcima radi naknade štete koje grupacija Fantasyland vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv HFP, AUDIO, CERP-a i RH, svi uredujući suci u tim predmetima protivno zakonu nisu omogućili tonsko snimanje ročišta unatoč tome što Trgovački sud u Zagrebu raspolaže sa svim potrebnim tehničkim uvjetima, sredstvima i uređajima za tonsko snimanje ročišta te unatoč izričitom zahtjevu grupacije Fantasyland kao tužitelja da se ročišta tonski snimaju kako je to i propisano odredbama čl. 126. a do čl. 126. c. ZPP-a i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku od 1. srpnja 2022. godine.
Naime, takvo nezakonito postupanje Trgovačkog suda i pojedinih sudaca koji su grupaciji Fantasyland protivno zakonu onemogućili tonsko snimanje ročišta uslijedilo je odmah nakon što je bivši ravnatelj Agencije za upravljanje državnom imovinom te bivši predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban 2021. svjedočio u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-122/2020 koji se vodio radi pokušaja nezakonite naplate kamata po naknadama za pravo građenja u pravnoj stvari tužitelja RH protiv tuženika Fantazija zabavni park d.o.o., a u kojem predmetu je sutkinja Tina Jakupek sukladno zakonu osigurala i omogućila tonsko snimanje ročišta na kojem su kao svjedoci saslušani Tomislav Boban i ja kao zakonski zastupnik društva Fantazija zabavni park d.o.o.
Tužbeni zahtjev RH je u tom predmetu u cijelosti odbijen kao neosnovan i neutemeljen pravomoćnom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-122/2020 iz 2021. godine, a sve to nakon što je Tomislav Boban u tom predmetu svjedočio pred sudom o zlouporabama i nezakonitostima CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO temeljem ugovora o pravu građenja koji je 2007. zaključen između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o., pa tako između ostalog o nezakonitom postupanju CERP-a koji se od listopada 2013. bez ikakve zakonske i pravne osnove proglasio nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja, naplati naknade za pravo građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta Fantasyland te nezakonitom postupanju CERP-a i Vlade RH koji od listopada 2013. pa sve do danas, sada već više od 11 godina odbijaju bilo kakvo postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta Fantasyland.
Također, u tom je predmetu Tomislav Boban svjedočio o zlouporabama i nezakonitostima djelatnica iz pravne službe Ministarstva državne imovine u kojem je Tomislav Boban tijekom razdoblja 2017. – 2020. obnašao dužnost državnog tajnika zaduženog za nekretnine u vlasništvu RH, o nezakonitom postupanju Vlade RH koja kao nadležna i svima nadređena nije poduzela nikakve mjere da spriječi nezakonito postupanje CERP-a i dr. koji su se svi redom proglasili nenadležnim za postupanje po ugovoru o pravu građenja i rješavanju formalno-pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta Fantasyland, itd.
Nakon tog svjedočenja Tomislava Bobana 2021. koje je tonski snimljeno, svi suci Trgovačkog suda u Zagrebu u postupcima radi naknade štete koje grupacija Fantasyland vodi pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv HFP, AUDIO, CERP-a i RH, protivno zakonu nisu omogućili tonsko snimanje ročišta. Tako je primjerice u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-2617/2013 koji grupacija Fantasyland vodi protiv HFP-a, AUDIO i CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO sutkinja Jelena Antonić Šego odredila i zakazala ročište za saslušanje Slavena Čolaka kao zakonskog zastupnika grupacije Fantasyland, a koje ročište je odgođeno kako bi se osiguralo tonsko snimanje ročišta čl. 126. a do čl. 126. c. ZPP-a.
Međutim, nakon što je odlukom predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu osigurana sudnica i tonsko snimanje ročišta u tom predmetu br. P-2617/2013 ( a u kojem predmetu su prethodno saslušani kao svjedoci zaposlenici tuženika Tomislav Boban, Dubravka Jakić Maurman, Goran Marić i dr.), sutkinja Jelena Antonić Šego odbila je izvršiti saslušanje svjedoka Slavena Čolaka kao zakonskog zastupnika tužitelja Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i dr. čime je tužiteljima onemogućeno da se očituju o navodima suprotne strane što je protivno između ostalog članku 5. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.
Također, u predmetu Trgovačkog suda u Zagrebu br. P-2617/2013, u pravnoj stvari tužitelja grupacije Fantasyland protiv Republike Hrvatske, sutkinja Ivana Manestar odbijala izvršiti tonsko snimanje ročišta na kojima su saslušavani svjedoci tuženika Vedran Duvnjak i Dubravka Jakić Maurman, a sve to unatoč izričitom zahtjevu grupacije Fantasyland kao tužitelja da se ročišta tonski snimaju kako je to i propisano odredbama čl. 126. a do čl. 126. c. ZPP-a i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku od 1. srpnja 2022.
Potom je sutkinja Ivana Manestar otišla i korak dalje, pa je odbila opetovane zahtjeve grupacije Fantasyland kao tužitelja da se izvrši saslušanje svjedoka Slavena Čolaka kao zakonskog zastupnika tužitelja Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i dr. čime je tužiteljima onemogućeno da se očituju o navodima suprotne strane, a što je protivno između ostalog članku 5. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.
Također, Trgovački sud u Zagrebu u je u proteklih 12 godina i u svim ostalim predmetima koje grupacija Fantasyland vodi pred protiv HPB-a HFP-a, AUDIO, CERP-a i RH odbio izvršiti saslušanje Slavena Čolaka kao zakonskog zastupnika tužitelja Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i dr., a sve kako bi se tužitelje Fantazija projekt d.o.o. i dr. onemogućilo da se očituju o navodima suprotne strane te onemogućilo da u Zapisnicima budu evidentirani navodi tužitelja o zlouporabama i nezakonitostima HPB-a HFP-a, AUDIO, CERP-a i RH koje su predmetom tužbenih zahtjeva.
Prethodno navedena i sva ostala brojna nezakonita postupanja Trgovačkog suda u Zagrebu i uredujućih sudaca prijavljena su i Ministarstvu pravosuđa RH, i Državnom sudbenom vijeću, i predsjedniku Vrhovnog suda RH te je zatraženo provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora, a također je predloženo do okončanja izvanrednog inspekcijskog nadzora staviti daljnju zabranu rada Trgovačkog suda u Zagrebu u predmetima u kojima su stranke u postupku s jedne strane društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o., a s druge pak strane Republika Hrvatska te pravne osobe čiji je osnivač i vlasnik Republika Hrvatska (Hrvatski fond za privatizaciju, Agencija za upravljanje državnom imovinom, Centar za restrukturiranje i prodaju kao pravni sljednik HFP-a i AUDIO, Hrvatska poštanska banka d.d.).
Godine 2018. imali ste pokušaj sklapanja nagodbe po tužbenim zahtjevima koji se vode protiv CERP-a i Republike Hrvatske u iznosu većem od milijardu EUR-a. Što se po tom pitanju dogodilo? Tko je sve bio na tom sastanku, o kojem se iznosu nagodbe radilo te kakav je sadašnji status vezano uz sklapanje nagodbe?
U siječnju 2019. na poziv predsjednika Upravnog vijeća CERP-a i ministra u Ministarstvu državne imovine te člana Vlade RH gdina. Gorana Marića održan je službeni sastanak u Ministarstvu državne imovine na kojem su osim mene bili prisutni Goran Marić, ravnatelj CERP-a Milan Plećaš, državni tajnik u Ministarstvu državne imovine Tomislav Boban, glavni tajnik Ministarstva Škugor, djelatnici pravne službe Ministarstva, glavni izvršni direktor projekta Fantasyland Artur Gedike,… Cjelokupni tijek tog službenog sastanka u Ministarstvu državne imovine 08.01.2019. je tonski snimljen na zahtjev Gorana Marića, a maxportal je u cijelosti već objavio taj službeni tonski zapis.
Državni tajnik Ministarstva Tomislav Boban je na tom sastanku istaknuo brojne zlouporabe i nezakonitosti HFP-a, CERP-a, Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom i dr. kojima je godinama onemogućavana realizacija projekta Fantasyland u Samoboru. Također, i Goran Marić je na tom službenom sastanku istaknuo zlouporabe HFP-a i dr. koji su između ostalog godinama lažno prijavljivali mene i grupaciju Fantasyland te njene odgovorne osobe za navodno počinjenje kaznenih djela podnoseći brojne kaznene prijave DORH-u, a po kojim kaznenim prijavama je Državno odvjetništvo protivno zakonu više od 8 godina provodilo istragu i kriminalističko istraživanje protiv mene i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba, od 2010. pa zaključno sve do dana 30. svibnja 2018. kada su sve prijave HFP-a u cijelosti odbačene kao neosnovane.
Predsjednik Upravnog vijeća CERP-a i ministar Goran Marić te državni tajnik Ministarstva Boban predložili su da se roku od 8 dana s naše strane dostavi prijedlog nagodbe po tužbenim zahtjevima koji se vode protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske, a na što ćemo dobiti očitovanje u roku od 15 dana. To je ujedno i Zaključak službenog sastanka 08.01.2019. Sukladno tom zaključku sa sastanka dostavili smo u roku od 8 dana CERP-u, Upravnom vijeću CERP-a, Ministarstvu državne imovine i Vladi RH prijedlog za sklapanje nagodbe po postojećim tužbenim zahtjevima Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske.
Prijedlog nagodbe dostavljen je na iznos od cca 265 milijuna EUR-a što je tada 2019. predstavljalo cca 30% iznosa štete koja je utvrđena temeljem procjene izvršene od strane ovlaštene revizorske tvrtke BDO koja se nalazi u sudskim spisima te spisima CERP-a, Upravnog vijeća CERP-a, Ministarstva državne imovine, Vlade RH i DORH-a, a koju procjenu iznosa štete predstavnici CERP-a i Republike Hrvatske nisu osporavali. Kada netko u fazi glavne rasprave traži dostavljanje prijedloga nagodbe po tužbenim zahtjevima, a kao što su to dana 08.01.2019. zatražili ovlašteni službeni predstavnici CERP-a, Upravnog vijeća CERP-a, Ministarstva državne imovine i Vlade RH, isto u uređenim pravnim državama predstavlja i priznanje osnovanosti tužbenog zahtjeva.
Već iz same činjenice da su ovlašteni službeni predstavnici CERP-a, Upravnog vijeća CERP-a, Ministarstva državne imovine i Vlade RH na službenom sastanku 08.01.2019. zatražili dostavljanje prijedloga nagodbe po tužbenim zahtjevima koji se vode protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske, i više nego dovoljno govori u prilog činjenici da su tuženici CERP i Republika Hrvatska itekako svjesni svojih nezakonitih postupanja kao i štete koju su prouzročili. Nakon što smo dana 16.01.2019. na prijedlog predsjednika Upravnog vijeća CERP-a i ministra Gorana Marića dostavili prijedlog nagodbe, konkretno očitovanje na taj prijedlog do današnjeg dana nismo dobili, već su od strane CERP-a, Ministarstva državne imovine, Vlade RH i DORH-a uslijedila i daljnja nezakonita postupanja.
Kako do sklapanja nagodbe nije došlo, 2021. podnesene su i nove tužbe radi naknade štete od strane od mene osobno (Slaven Čolak) i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. protiv HFP-a, AUDIO i CERP-a kao pravnog slijednika HFP-a i AUDIO te Republike Hrvatske. Predmetom tih tužbenih zahtjeva koji su podneseni 2021. godine je između ostalog nezakonito postupanje HFP-a i njegovih pravnih sljednika koji su lažno prijavljivali Slavena Čolaka i društva Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihove odgovorne osobe za počinjenje kaznenih djela te nezakonito postupanje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva RH i Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku koji su protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa sve do 30. svibnja 2018. provodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, pa čak i nad ugovorom o pravu građenja koji je zaključen uz suglasnost Vlade RH, što predstavlja evidentnu opstrukciju projekta i progon bez presedana nepoznat i nedopustiv u uređenim pravnim državama članicama Europske unije kojima i Republika Hrvatska pripada.
Također, predmetom tih tužbenih zahtjeva je i višegodišnje nezakonito postupanje CERP-a i Vlade RH te ostalih nadležnih i CERP-u nadređenih tijela i institucija koji bez ikakve zakonske i pravne osnove svi redom bez iznimke od listopada 2013. pa sve do danas odbijaju postupati po ugovoru o pravu građenja koji je aktivan i na snazi te odbijaju postupati po zahtjevima grupacije Fantasyland za rješavanje formalno pravnih pitanja neophodnih za realizaciju projekta Fantasyland Šmidhen (a koje nezakonito postupanje CERP-a i dr. je u više navrata pred Trgovačkim sudom u Zagrebu potvrdio i bivši predstojnik DUUDI-a i državni tajnik Ministarstva državne imovine i član Vlade RH gdin. Tomislav Boban).
Nezakonito postupanje HFP-a, AUDIO i CERP-a koji su godinama lažno izvještavali državna i pravosudna tijela i institucije o navodnim nezakonitostima društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba, te između ostalog lažno prijavili državnim i pravosudnim tijelima i institucijama (Vlada, RH, Ministarstvo gospodarstva RH, DORH, USKOK, ŽDO Zagreb, Trgovački sud u Zagrebu..) da društvo Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na kompleksu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor (hotel, motel, bazeni), već da je vlasnik HFP, opstrukcija je projekta i progon bez presedana upravo identično kao i nezakonito postupanje Državnog odvjetništva koje je po toj lažnoj prijavi HFP-a protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa zaključno sve do 30. svibnja 2018., provodilo istragu i kriminalističko istraživanje da bi u konačnici utvrdilo da je društvo Fantazija projekt d.o.o. vlasnik svih postojećih objekata na kompleksu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor, a što je bilo vidljivo iz zemljišnih knjiga i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu prije više od 15 godina.
Nadalje, HFP je upućivao lažne prijave državnim i pravosudnim tijelima (Vlada, RH, Ministarstvo gospodarstva RH, DORH, USKOK, ŽDO Zagreb,..) o navodnim nezakonitostima povećanja temeljnog kapitala trgovačkog društva Fantazija projekt d.o.o. od 20. kolovoza 2007.g., o nezakonitostima povećanja temeljnog kapitala trgovačkog društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008.g., itd., a da bi potom Državno odvjetništvo po tim lažnim prijavama HFP-a protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa zaključno sve do dana 30. svibnja 2018., provodilo istragu i kriminalističko istraživanje te u konačnici utvrdilo da je društvo Fantazija projekt d.o.o. zakonito povećalo temeljni kapital, a što je bilo vidljivo iz zemljišnih knjiga i rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu prije više od 15 godina.
Također, unatoč činjenici da je na zahtjev HFP-a i od strane revizorske tvrtke Refinal odabrane od strane HFP-a izvršena revizija ulaganja i ispunjenja ugovornih obveza kojom je još u veljači 2010. utvrđeno da je grupacija Fantasyland ispunila sve ugovorne obveze i prema HFP-u i prema Republici Hrvatskoj, HFP i njegovi pravni sljednici lažno su izvještavali državna i pravosudna tijela (Vlada, RH, Ministarstvo gospodarstva RH, DORH, USKOK, ŽDO Zagreb,..) o navodno neispunjenim ugovornim obvezama društava Fantazija projekt d.o.o. i dr., a koje lažne prijave HFP-a su tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja u cijelosti odbačene kao neosnovane.
Nezakonito postupanje HFP-a i njegovih pravnih sljednika koji su kao ugovorna strana iz Ugovora o osnivanju pravu građenja ( a koji ugovor je između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH) lažno prijavili da je Slaven Čolak kao osnivač i član društva Fantazija projekt d.o.o. te predsjednik uprave društva Fantazija projekt d.o.o. počinio kaznena djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz članka 292. KZ/97, zlouporabe položaja i ovlasti iz članka 337. KZ/97 i dr. pri preuzimanju kreditne obveze po Ugovoru o kreditu br. 5301724508 i prikazivanju navedenih podataka u bilanci društva Fantazija projekt d.o.o. ( a koja lažna prijava HFP-a je tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja od strane Državnog odvjetništva u cijelosti odbačena kao neosnovana), teški je oblik nezakonitog postupanja kako HFP-a koji je lažno prijavio tako i Državnog odvjetništva koje je po toj lažnoj prijavi HFP-a protivno zakonu više od 8 godina provodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama.
Prethodno navedena nezakonita postupanja HFP-a, AUDIO, Državnog odvjetništva i dr. koja su predmetom tužbenih zahtjeva podnesenih 2021. godine predstavljaju organizirani institucionalni kriminal te teški oblik kršenja zakona i narušavanja povjerenja u snagu javnih isprava i pravo vlasništva zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom.
Rokovi za donošenje državnoodvjetničkih odluka su zakonom propisani, te kao takvi neproduživi, slijedom čega postupanje Državnog odvjetništva koje je spis iz 2010. držalo otvorenim sve do 30. svibnja 2018., dakle više od 8 godina, predstavlja zlouporabu položaja i ovlasti počinjeno od strane odgovornih osoba Državnog odvjetništva RH, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Osijeku koji su godinama tijekom razdoblja 2010. – 2018. provodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama.
Člankom 206.b Zakona o kaznenom postupku je propisano da je „državni odvjetnik dužan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od 6 mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava“, a koja kaznena prijava se sukladno čl. 205., točka 5. Zakona o kaznenom postupku „upisuje u upisnik kaznenih prijava čim je podnesena“.
Člankom 206.a Zakona o kaznenom postupku je propisano „Žrtva i oštećenik imaju pravo po isteku dva mjeseca od podnošenja kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu zatražiti od državnog odvjetnika obavijest o poduzetim radnjama povodom kaznene prijave ili dojave o počinjenom djelu. Državni odvjetnik će ih obavijestiti o poduzetim radnjama u primjerenom roku, a najkasnije trideset dana od zaprimljenog zahtjeva, osim ako bi time ugrozio učinkovitost postupka. O uskrati davanja obavijesti dužan je izvijestiti žrtvu i oštećenika koja je tu obavijest zahtijevala.“
Prethodno navedeno postupanje propisano ZKP-om, propisano je i Zakonom o državnom odvjetništvu koji propisuje „Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan je bez odugovlačenja donositi odluke povodom kaznene prijave koja mu je dodijeljena u rad“, a Državno odvjetništvo i njihove odgovorne osobe postupale su upravo suprotno zakonu i propisanim odredbama na način da su po lažnim prijavama HFP-a i njegovih pravnih sljednika protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa sve do 30. svibnja 2018. provodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija te njihovim odgovornim osobama (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Slaven Čolak, Boris Šimunić), pa čak i nad ugovorom o pravu građenja koji je između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH što predstavlja opstrukciju projekta i progon bez presedana nedopustiv u uređenim pravnim državama članicama EU.
Članak 67., točka 1. Zakona o državnom odvjetništvu iz 2009. propisuje:
“Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan je bez odugovlačenja donositi odluke povodom kaznene prijave koja mu je dodijeljena u rad.”
Članak 68., točka 1. Zakona o državnom odvjetništvu iz 2009. propisuje:
“Odluka o prijavi za kaznena djela za koja se vodi redoviti postupak donosi s u roku određenom u Zakonu o kaznenom postupku ili drugom zakonu.2
Unatoč opetovanim pisanim zamolbama društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. i mene osobno koje su upućene svim nadležnim i relevantnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske radi dostavljanja državnoodvjetničke odluke u zakonom propisanim rokovima ( a koji dopisi su upućeni DORH-u, ŽDO Zagreb, USKOK-u, Ministarstvu pravosuđa RH, Državnoodvjetničkom vijeću i dr.), Državno odvjetništvo je godinama opstruiralo donošenje državnoodvjetničke odluke te je protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa sve do 30. svibnja 2018. provodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija te njihovim odgovornim osobama, pa čak i nad ugovorom o pravu građenja koji je između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH i DORH-a ispred kojeg je tadašnja zamjenica u DORH-u Zlata Hrvoj Šipek (kasnija glavna državna odvjetnica RH) i osobno sudjelovala u izradi elemenata ugovora o pravu građenja.
Državni odvjetnik i njegov zamjenik, ne mogu odgovarati za izraženo pravno mišljenje, osim u slučajevima kada je njihovo postupanje protivno zakonu i propisanim procedurama kao što je u ovom konkretnom slučaju riječ.
Obzirom da nagodba nije sklopljena 2019., u kojem se iznosu povećala šteta koju potražujete za proteklih 6 godina od 2019.g. do 2025., odnosno i po novim tužbenim zahtjevima koje ste Vi i grupacija Fantasyland podnijeli 2021. protiv CERP-a i Republike Hrvatske?
Obzirom da se radi o kontinuiranim zlouporabama i nezakonitostima HFP-a, AUDIO, CERP-a, Vlade RH, Državnog odvjetništva i dr. kojima je tijekom razdoblja 2009. – 2025. onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen, radi se o šteti koja još uvijek traje. Šteta na godišnjoj razini iznosi više desetaka milijuna EUR-a bez pripadajućih kamata, naknada, odvjetničkih i drugih troškova sukladno više izvršenih procjena od strane ovlaštenih revizorskih tvrtki, između ostalih procjeni izvršenoj od strane revizorske tvrtke BDO Savjetovanje d.o.o. koja se nalazi u sudskim spisima i arhivima CERP-a, Vlade RH, DORH-a i dr. Slijedom navedenog, vrlo jednostavno je izračunati koliko iznosi šteta za razdoblje 2009. – 2025., a na što treba pridodati i kamate koje već odavno premašuju iznos štete koja se potražuje temeljem tužbenih zahtjeva te odvjetničke i druge troškove.
Od prijedloga nagodbe u siječnju 2019. (265 milijuna EUR-a) prošlo je 6 godina što je povećalo štetu grupaciji Fantasyland i dr. za više stotina milijuna EUR-a, a kako 2019. nije došlo do sklapanja nagodbe, u međuvremenu su podnesene i nove tužbe grupacije Fantasyland i dr. protiv CERP-a i Republike Hrvatske i po više drugih osnova. Kako procjenom štete izvršenom od strane BDO iz 2017. nisu obračunati troškovi inflacije koji prema službenim podacima samo za razdoblje 2019. – 2025. iznose više od 30%, u tijeku je izrada i novih procjena štete koje bi se temeljile na obračunatim troškovima inflacije u proteklom razdoblju 2009.g. – 2025.g.
Obzirom na prethodno navedeno, jeste li i nadalje spremni za eventualno sklapanje nagodbe?
Mirno rješenje spora uvijek je najbolja opcija. Institut mirnog rješenja spora je i zakonom predviđen upravo iz razloga kako bi se postupak što prije okončao te smanjili troškovi postupka. Od pokušaja sklapanja nagodbe 2019. pa do danas, grupaciji Fantasyland prouzročena je i dodatna enormna materijalna šteta izražena u iznosu od više stotina milijuna EUR-a, a što treba uzeti u obzir upravo identično kao i troškove inflacije koji prema službenim podacima za razdoblje 2019. – 2025. iznose više od 30%. Ukoliko se nađe obostrano prihvatljivo rješenje za sklapanje nagodbe, mirno rješenje spora je uvijek bolja opcija koja smanjuje daljnje troškove koje će u konačnici sukladno zakonu snositi CERP i Republika Hrvatska.
Da je 2019. sklopljena nagodba te da je Vlada RH otklonila prepreke realizaciji projekta Fantasyland koje još uvijek traju ( a što je evidentirano i na službenom tonskom zapisu sa službenog sastanka u Ministarstvu državne imovine 8. siječnja 2019.g.), projekt Fantasyland bi još 2021. bio stavljen u funkciju te bi bilo otvoreno 800 novih radnih mjesta uz sve ostale pozitivne učinke po Grad Samobor i hrvatsko gospodarstvo, a država bi već do sada imala prihode u državni proračun od više stotina milijuna EUR-a s osnove PDV-a tijekom izgradnje te po svim ostalim osnovama.
Umjesto toga, prouzročena je i daljnja šteta za koju sukladno zakonu odgovornost snose CERP i Republika Hrvatska, odnosno njeni građani.
(Nastavak slijedi)
M. Marković/Foto: press
