Slaven Čolak: “Zlouporabe tužiteljice Sani Ljubičić predstavljaju ugrozu nacionalne sigurnosti, ona narušava vjerodostojnost DORH-a, USKOK-a i EPPO-a”

11 veljače, 2025 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U interviewu sa Slavenom Čolakom, predsjednikom uprave grupacije Fantasyland iz Samobora,  koji je potrajao više od sedam sati, doznali smo doista mnoge informacije te i više nego zanimljive detalje vezane uz projekt Fantasyland u Samoboru i predmet tzv. „HPB Bankomat“ te tužbe grupacije Fantasyland i dr. protiv HFP-a, AUDIO, CERP-a i Republike Hrvatske koje već sada premašuju iznos od 1,6 milijardi EUR-a.

Ali ne samo to. Čolak je u tonski snimanom interviewu Maxportalu otkrio i mnoge druge javnosti nepoznate detalje. I sam je bio jedan od prvih članova HDZ-a kojeg je napustio 2000. godine zajedno sa svojim šogorom, poznatim HDZ-ovcem Marijom Kapulicom, a kad je Ivo Sanader, nakon smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja HDZ-a dr. Franje Tuđmana, preuzeo tu stranku.

Od 2000. godine pa do danas Slaven Čolak više nije član niti jedne stranke, ali vrlo dobro poznaje gotovo cjelokupnu hrvatsku političku scenu od 90-tih do danas za koju smatra da je glavni „kočničar razvoja Republike Hrvatske“.

Godine  2019. objavili ste dokument pod nazivom „Institucionalni kriminal – zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija RH kojima je u razdoblju 2009. – 2019. onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru“. Taj dokument, koji je preveden i na engleski jezik, dostavili ste gotovo svim tijelima i institucijama RH, između ostalih DORH-u, Vladi RH, Ministarstvu pravosuđa, CERP-u, Upravnom vijeću CERP-a, Ministarstvu državne imovine, i dr. Obzirom da se radi o teškim optužbama za brojne konkretno navedene zlouporabe i nezakonitosti u radu državnih i pravosudnih tijela i institucija, kakve su reakcije onih kojima ste uputili taj dokument, odnosno je li uopće bilo reakcija?

Bilo je zaista dosta reakcija na dokument pod nazivom „Institucionalni kriminal – zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija Republike Hrvatske kojima je u razdoblju 2009.g. – 2019.g. onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru“.

Naravno, reagirali su samo oni koji u zlouporabama i nezakonitostima državnog i pravosudnog aparata nisu sudjelovali.

Reagirali su između ostalih saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić, gradonačelnik Grada Samobora i saborski zastupnik Krešo Beljak, saborski zastupnik Miro Bulj te TRANSPARENCY INTERNATIONAL koji je odmah i javno 06.11.2019. na svojim službenim stranicama pozvao na reakciju državne vlasti vezano uz dokument pod nazivom „Institucionalni kriminal“ u kojem su uz cjelovito priloženu dokaznu dokumentaciju istaknute brojne zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija Republike Hrvatske kojima je u razdoblju 2009. – 2019. onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru.

Međutim, nadležni predstavnici državne i pravosudne vlasti nisu reagirali jer su u tim zlouporabama i nezakonitostima državnog i pravosudnog aparata sudjelovali i oni, i CERP, i Upravno vijeće CERP-a, i DUUDI, i Ministarstvo državne imovine, i Ministarstvo pravosuđa RH, i Vlada RH, pa tako između ostalih i Državno odvjetništvo RH i USKOK te njihove odgovorne službene osobe koji su između ostalog po lažnim prijavama HFP-a i njegovih pravnih slijednika te njihovih odgovornih osoba ( predsjednik HFP-a i AUDIO Vedran Duvnjak i dr.) protivno zakonu više od 8 godina provodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama te istovremeno nezakonito pokrenuli i više od 15 godina nezakonito vodili iskonstruirani postupak tzv. „HPB Bankomat“. Odgovarajući pred Hrvatskim saborom na zastupničko pitanje Kreše Beljaka vezano uz dokument pod nazivom „Institucionalni kriminal“, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković je prije nekoliko godina na aktualnom satu odgovorio kako je spreman primiti predstavnike grupacije Fantasyland,  a što se do današnjeg dana još uvijek nije dogodilo. 

Da je Republika Hrvatska uređena pravna država, zlouporabe i nezakonitosti unutar državnog i pravosudnog aparata koje su predmetom dokumenta pod nazivom „Institucionalni kriminal“, već bi odavno bile sankcionirane te i svi odgovorni razriješeni s obnašanja dužnosti. Predmetom tog dokumenta su kontinuirane višegodišnje zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija RH kojima je tijekom razdoblja 2009. – 2019. onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru, a koje nezakonito postupanje je nastavljeno sve do današnjeg dana, sada već više od 15 godina. U tijeku je izrada i novog dokumenta pod nazivom Institucionalni kriminal RH…“, a kojim će biti obuhvaćene i sve zlouporabe i nezakonitosti državnog i pravosudnog aparata RH te njihovih odgovornih osoba u razdoblju 2009.g. – 2024.g. kojima je onemogućavana realizacija projekta Fantasyland u Samoboru te između ostalog bez ikakve zakonske i pravne osnove protivno zakonu više od 15 godina vođen progon neviđenih razmjera nad Slavenom Čolakom te društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. i njihovim odgovornim osobama.

U uređenim pravnim državama takve ili barem slične zlouporabe i nezakonitosti državnog i pravosudnog aparata ne mogu se niti dogoditi jer im sustav upravljanja državom funkcionira slijedom čega nadležna tijela reagiraju pravovremeno i u roku od samo nekoliko tjedana ili mjeseci sankcioniraju svaki oblik kriminala, pa tako i institucionalni kriminal.

Nažalost, kod nas se institucionalni kriminal organizirano zataškava na najvišoj državnoj i pravosudnoj razini, a što predstavlja i ugrozu nacionalne sigurnosti jer se takvim nezakonitim postupanjem narušava pravna sigurnost i temelji pravnog i demokratskog sustava. Naravno, zataškavanje institucionalnog kriminala pridonosi i multipliciranju kriminala unutar državnog i pravosudnog sustava te i na svim razinama društva, a što ima dalekosežne negativne posljedice i po razvoj gospodarstva.

Sukladno zakonu, sve osobe koje su ispred DORH-a i USKOK-a počinile zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti, a kao što su to primjerice tijekom svih faza postupka tzv. „HPB Bankomat“ godinama činili zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr., već odavno su trebale biti razriješene s obnašanja bilo kakvih službenih dužnosti unutar pravosuđa jer njihovo prisustvo u pravosuđu predstavlja i ugrozu nacionalne sigurnosti.

S obzirom na to da tužiteljica Sani Ljubičić još uvijek nije sankcionirana za brojne zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti, isto je imalo za posljedicu da je ista u međuvremenu imenovana zamjenicom u Uredu europskog javnog tužitelja čime i taj Ured kontaminiran osobom koja sada predstavlja ugrozu i za Europsku uniju te njene institucije koje će uskoro o svemu tome detaljno biti izviještene od strane mene osobno i grupacije Fantasyland. Između ostalog, zatražit ćemo i provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nadležnih instanci EU nad svim predmetima koje su Sani Ljubičić i ostale odgovorne osobe DORH-a, USKOK-a i ŽDO Zagreb godinama vodili protiv Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba, a sve to čineći brojne zlouporabe i nezakonitosti pri obnašanju službene dužnosti. 

Po pravni i demokratski poredak Republike Hrvatske pogubno je da RH zastupaju osobe koje pri obnašanju službene dužnosti čine zlouporabe i nezakonitosti. Tek nakon što Državno odvjetništvo bez ikakve iznimke sankcionira i ukloni kriminal u vlastitim redovima, može se pokrenuti i voditi učinkovita borba protiv kriminala na svim razinama društva. Kako to još uvijek nije učinjeno, DORH, USKOK, ŽDO Zagreb i EPPO su i nadalje kontaminirani osobama poput Sani Ljubičić i dr. koje narušavaju vjerodostojnost hrvatskih, ali i europskih pravosudnih tijela.

Dokument „Institucionalni kriminal – zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija Republike Hrvatske kojima je u razdoblju 2009. – 2019. onemogućena realizacija projekta Fantasyland u Samoboru“ 

Koje su konkretne zlouporabe i nezakonitosti tužiteljice Sani Ljubičić te ostalih osoba iz Državnog odvjetništva iz USKOK-a, a vezano uz predmete koje se odnose na Vas i grupaciju Fantasyland? 

Za navesti sve zlouporabe i nezakonitosti tužiteljice Sani Ljubičić potrebno je duže vrijeme, možda i nekoliko dana obzirom da se radi o osobi čiji je rad prožet isključivo zlouporabama i nezakonitostima pri obnašanju službene dužnosti. Da ste kojim slučajem pitali da nabrojim njeno postupanje po zakonu, dobili bi vrlo kratak odgovor jer se radi o osobi koja radi isključivo protivno zakonu.

Kada je u pitanju rad Sani Ljubičić, nezakonito postupanje je pravilo a postupanje po zakonu izuzetak ako ga uopće ima. Nabrojati ću samo neke od primjera njenih zlouporaba pri obnašanju službene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a uskoro će biti održana i javna prezentacija na kojoj će javnosti biti prezentirano i više od 100 teških oblika zlouporaba i nezakonitosti državnih i pravosudnih tijela i institucija sa konkretnim imenima osoba koje su te nezakonitosti počinile pri obnašanju dužnosti. 

Primjerice, nakon što su Hrvatski fond za privatizaciju i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak (koji je istovremeno obnašao i dužnost zamjenika predsjednika NO Hrvatske poštanske banke) podnijeli prijavu DORH-u od 8. prosinca 2009. godine protiv grupacije Fantasyland i njenih odgovornih osoba (Fantazija projekt d.o.o. i dr.), zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić je otvorila istragu i kriminalističko istraživanje u predmetu USKOK-a br. KR-US-1132/09, K-US-148/09, IS-US-18/09 te potom dana 30. prosinca 2009. kao službena osoba donijela i potpisala te službenim pečatom i potpisom ovjerila rješenje o provođenju istrage protiv Borisa Šimunića u kojem je neistinito prikazala da su društva Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirana od strane Hrvatske poštanske banke u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da niti jedno od navedenih društava Fantazija nikada nije bilo korisnik niti jednog kredita u HPB-u.

Takvo nezakonito postupanje imalo je za posljedicu da je temeljem tih neistinitih navoda USKOK-a, odnosno Sani Ljubičić kao službene osobe, određen istražni pritvor za Borisa Šimunića i otvorena istraga u kojoj je tijekom 4 mjeseca saslušano više 90 osoba te otvorena istraga i kriminalističko istraživanje protiv društava Fantazija projekt d.o.o. i dr., a koji predmet USKOK-a se vodio pod brojem KR-US-1132/09 (K-US-148/09, IS-US-18/09). 

Nadalje, dana 28. svibnja 2010. godine HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak podnijeli su DORH-u, USKOK-u i ŽDO Zagreb i kaznenu prijavu protiv Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland i njenih odgovornih osoba te tijekom razdoblja 2010/2011 godine i brojne nadopune te kaznene prijave kojima se lažno prijavljuje Slavena Čolaka i društva Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihove odgovorne osobe za počinjenje kaznenih djela, a koji predmet ŽDO Zagreb i USKOK-a se vodio pod brojem KR-DO-686/2010 ( KR-US-1132/09, K-US-148/09, IS-US-18/09).

Nakon toga uslijedilo je ustrajno višegodišnje koordinirano zajedničko nezakonito postupanje DORH-a, USKOK-a i ŽDO Zagreb te njihovih odgovornih službenih osoba (zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, zamjenica u ŽDO Zagreb Sunčica Blažević,…), HFP-a i njegovih pravnih sljednika te njihovih odgovornih osoba ( Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO, Dubravka Jakić Maurman – pravnica iz stručnih službi HFP-a i AUDIO,…) te Hrvatske poštanske banke i njenih odgovornih osoba (Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB-a i dr.), a koje nezakonito postupanje je potrajalo više od 15 godina.

Tako je Sani Ljubičić najprije u srpnju 2010. podnijela iskonstruiranu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ koja sadrži neistinite navode koji su u potpunoj suprotnosti sa stvarnim činjeničnim stanjem i materijalnom dokaznom dokumentacijom koja je pribavljena tijekom istrage koja je provedena upravo po njenom nalogu kao tadašnje zamjenice ravnatelja USKOK-a. 

S druge pak strane, DORH, USKOK i ŽDO Zagreb istovremeno su sa postupkom tzv. „HPB Bankomat“ po lažnim prijavama HFP-a i njegovog tadašnjeg predsjednika Vedrana Duvnjaka ( a koji je istovremeno obnašao i dužnost zamjenika predsjednika NO Hrvatske poštanske banke koja se tada nalazila u 99%-tnom vlasništvu FONDA) protivno zakonu više od 8 godina provodili istragu i kriminalističko istraživanje protiv Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. u vlasništvu Slavena Čolaka, i to zaključno sve do dana 30. svibnja 2018. kada su sve prijave HFP-a u cijelosti odbačene kao neosnovane.

Iako je i člankom 206.b Zakona o kaznenom postupku propisano da je „državni odvjetnik dužan donijeti odluku o kaznenoj prijavi u roku od 6 mjeseci od dana upisa prijave u upisnik kaznenih prijava“, Državno odvjetništvo je godinama opstruiralo donošenje državnoodvjetničke odluke te je protivno zakonu više od 8 godina, zaključno sve do dana 30. svibnja 2018. provodilo istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, pa čak i nad ugovorom o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007.g. uz suglasnost Vlade RH.

Unatoč više desetaka pisanih zamolbi koje sam osobno i u ime društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. uputio svim nadležnim i relevantnim tijelima i institucijama RH radi dostavljanja državnoodvjetničke odluke u zakonom propisanim rokovima, a koji dopisi su upućeni DORH-u, ŽDO Zagreb, USKOK-u, Ministarstvu pravosuđa RH, Državnoodvjetničkom vijeću i dr., nitko od nadležnih tijela  nije reagirao. 

Također, nezakonito postupanje Državnog odvjetništva koje je godinama odbijalo donijeti državnoodvjetničku odluku, u više je navrata bilo temom i na aktualnom satu Hrvatskog sabora gdje su saborski zastupnici zatražili očitovanja o tome od strane ministara pravosuđa, te i od strane glavnih državnih odvjetnika Dinka Cvitana i Zlate Hrvoj Šipek, no odgovor nikada nisu dobili.

Dinko Cvitan je lagao u Saboru 

Umjesto toga, Dinko Cvitan je u ožujku 2018. kao tadašnji glavni državni odvjetnik pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti grubo kršio presumpciju nevinosti vezano uz predmet tzv. „HPB Bankomat“ koji je u tijeku vršeći nedopušten pritisak na pravosuđe, a sve to na način da je neistinito izjavio da je tužiteljica Sani Ljubičić dobila državnoodvjentičku nagradu za predmet tzv. „HPB Bankomat“ o čemu je i -maxportal objavio video zapis sa sjednice Hrvatskog sabora kao i očitovanje DORH-a na upit maxportala koje demantira lažne navode Dinka Cvitana iznesene pred Hrvatskim saborom i cjelokupnom hrvatskom javnosti. Takvo što je nedopustivo u uređenim pravnim državama, s posebno otegotnom okolnosti kada se to čini s pozicije glavnog državnog odvjetnika. 

Predmetom iskonstruirane optužnice tzv. „HPB Bankomat“ te lažnih prijava FOND-a po kojima su DORH, USKOK i ŽDO Zagreb protivno zakonu više od 8 godina provodili istragu i kriminalističko istraživanje protiv Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba je između ostalog i projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja koji je 2007. zaključen između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva RH. Tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ izvršeno je saslušavanja više desetaka osoba vezano uz projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja, a koji ugovor o pravu građenja je 2007. zaključen između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. uz suglasnost Vlade RH i DORH-a ispred kojeg je tadašnja zamjenica u DORH-u Zlata Hrvoj Šipek (inače kasnija glavna državna odvjetnica RH) i osobno sudjelovala u izradi elemenata ugovora o pravu građenja.

Pred USKOK-om su tijekom razdoblja siječanj 2010. – lipanj 2010. vezano uz projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja saslušavani zaposlenici grupacije Fantasyland ( Artur Gedike – glavni izvršni dir. projekta Fantasyland, Slaven Čolak – predsjednik uprave,…), gradonačelnik i pročelnici Grada Samobora, predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak i brojni ostali zaposlenici Hrvatskog fonda za privatizaciju, itd.

Također, tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja USKOK i MUP su u siječnju 2010. izuzeli i kompletnu dokumentaciju sa Trgovačkog suda u Zagrebu vezanu uz kupnju nekretnine Šmidhen i izvršene dokapitalizacije društva Fantazija projekt d.o.o. te unos nekretnine Šmidhen u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. Tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja USKOK i MUP su 28. siječnja 2010. izuzeli i kompletnu dokumentaciju iz Hrvatskog fonda za privatizaciju vezano uz projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja. Odmah potom, dana 18. veljače 2010. USKOK je pritvorio i mene te otvorio istragu izuzimajući kompletnu dokumentaciju vezanu uz projekt Fantasyland i ugovor o pravu građenja, kao i dokumentaciju vezano uz sve tvrtke u mom vlasništvu i vlasništvu moje supruge, a nakon čega je uslijedilo zajedničko višegodišnje nezakonito postupanje DORH-a, USKOK-a i ŽDO Zagreb te njihovih odgovornih službenih osoba ( Sani Ljubičić i dr.), HFP-a i njegovih pravnih sljednika te njihovih odgovornih osoba te Hrvatske poštanske banke i njenih odgovornih osoba ( Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB-a, Tomislav Vujić – predsjednik uprave HPB-a i dr.)

Primjerice, u optužnici tzv. „HPB Bankomat“ Sani Ljubičić je lažno prikazala i neistinito navodila da je Hrvatska poštanska banka d.d. odobrila i plasirala Borisu Šimuniću kreditna sredstva u iznosu od 33,6 milijuna kuna bez ikakvih sredstava osiguranja čime je nanesena navodna šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna i stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna,

Sve to unatoč činjenici da je u istražnom spisu tzv. „HPB Bankomat“ prije podnošenja optužnice postojala cjelovita materijalna dokazna dokumentacija iz koje je jasno proizlazilo da je Hrvatska poštanska banka d.d. sredstva iz kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna direktno doznačila na račun Trgovačkog suda u Zagrebu kao dio kupovnine za kupnju 100% nekretnina Šmidhen (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti) i 26% dijela zemljišta Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor površine 202 404 m2 na kojim nekretninama je i na današnji dan kontinuirano od lipnja 2006. u prvom redu založnog prava uknjižena Hrvatska poštanska banka d.d. (dakle, sada već više od 18 godina), a koja procijenjena vrijednosti 26% dijela zemljišta Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor izvršena od strane ovlaštenog sudskog vještaka kojeg je imenovao Županijski sud u Zagrebu iznosi više od 12 milijuna EUR-a.

Također, uz navedene nekretnine i zemljište Šmidhen pod zalogom Banke procijenjene vrijednosti veće od 12 milijuna EUR-a, a koja nekretnine su dijelom plaćene iz kredita HPB d.d. br. 5301724508  u iznosu od 33,6 milijuna kuna, dato je i vlastito učešće Borisa Šimunića te i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti 4.650.487,00 EUR-a, što sveukupno premašuje iznos od 17 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala u korist HPB-a za kredit od cca 4,3 milijuna EUR-a.

Nadalje, društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. čak nisu niti postojala 2006. godine kada je Borisu Šimuniću odobren kreditni plasman HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna slijedom čega jasno proizlazi i svjesno i s namjerom nezakonito postupanje zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba donijela i potpisala rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009. za određivanje istražnog pritvora protiv uhićenika Borisa Šimunića ovjereno službenim pečatom u kojem se neistinito navodi, između ostalog da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da ni Slaven Čolak, niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. 

Također, u istražnom spisu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ je i prije podnošenja optužnice postojala cjelovita materijalna dokazna dokumentacija iz koje jasno proizlazilo da je po kreditnom plasmanu HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna u razdoblju 2006. – travnja 2009. uplaćeno u korist HPB d.d. više od 15 milijuna kuna po osnovi kamata, naknada i drugih troškova te da su tijekom razdoblja 2006.-2009. izvršena i dodatna ulaganja u nekretninu Šmidhen i realizaciju projekta Fantasyland u iznosu većem od 20 milijuna EUR-a čime je izvršenim ulaganjem u projekt Fantasyland i nekretninu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor i znatno povećana vrijednost hipotekarnog kolaterala na koji je HPB d.d. i na današnji dan, kontinuirano od lipnja 2006., sada već više od 18 godina od odobrenja kredita, uknjižen u prvom redu založnog prava. 

Takvo nezakonito postupanje zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić evidentno predstavlja počinjenje više kaznenih djela pri obnašanju službene dužnosti jer je iz dokazne dokumentacije koja je još 2010. pribavljena tijekom istrage koja je provedena upravo po njenom nalogu jasno proizlazilo da je ista kao službena osoba USKOK-a imala saznanja i morala znati da su sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna uplaćena direktno sa HPB-a u korist Trgovačkog suda u Zagrebu za kupnju nekretnina Šmidhen (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti,..) te kupnju 26% dijela zemljišta Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor a ne Borisu Šimuniću ili meni, te je ista imala i saznanja i morala znati da su nekretnine i zemljište Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor kontinuirano od 26. lipnja 2006. pa sve do danas uknjižene u korist HPB-a kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, ista je imala i saznanja te morala znati da je korisnik kredita br. 5301724508 Boris Šimunić za kupnju nekretnina Šmidhen dao i vlastito učešće u novčanim sredstvima, te pod zalog i sve nekretnine Šmidhen u svom vlasništvu procijenjene vrijednosti 12 milijuna EUR-a kao i dodatni hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veći od 4,6 milijuna EUR-a što sveukupno premašuje iznos od 17 milijuna EUR-a hipotekarnog kolaterala u korist HPB-a za kredit od cca 4,3 milijuna EUR-a.

Međutim, unatoč prethodnim saznanjima koja proizlaze iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage, tužiteljica Sani Ljubičić podnijela je iskonstruiranu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ u kojoj je lažno prikazala i neistinito navodila da je HPB odobrio i plasirao Borisu Šimuniću kreditna sredstva u iznosu od 33,6 milijuna kuna bez ikakvih sredstava osiguranja čime je nanesena navodna šteta HPB-u u iznosu od 33,6 milijuna kuna i stečena protupravna imovinska korist Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33,6 milijuna kuna, a što nije niti teoretski moguće. HPB d.d. je i na današnji dan uknjižen na sva sredstva osiguranja kontinuirano od lipnja 2006, sada već više od 18 godina, pa tako između ostalog na nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor čija procijenjena vrijednost izvršena od strane ovlaštenog sudskog vještaka 2024. godine iznosi 33,7 milijuna EUR-a.

Potpuno identično je nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić i po svim ostalim kreditnim plasmanima koji su predmetom iskonstruirane optužnice tzv. „HPB Bankomat“ te je ista u optužnici lažno prikazivala da je Hrvatska poštanska banka odobravala kreditne plasmane bez adekvatnih sredstava osiguranja iako je ista raspolagala sa dokaznom dokumentacijom pribavljenom tijekom istrage koja je provedena upravo po njenom nalogu iz koje je jasno proizlazilo da su HPB-u dana sva tražena sredstva osiguranja, između ostalog i hipotekarna osiguranja u iznosu većem od 100 milijuna EUR-a. 

Nadalje, nakon nezakonitog postupanja tužiteljice Sani Ljubičić koja je pred istražnim sucem lažno prikazala da su društva Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija projekt d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirana od strane Hrvatske poštanske banke u znatnim iznosima te potom 2010. godine podnijela iskonstruiranu optužnicu u kojoj je prikazivala neistinite podatke koji su u potpunoj suprotnosti sa materijalnom dokaznom dokumentacijom iz istrage koja je provedena upravo po njenom nalogu, uslijedile  su i daljnje zlouporabe i nezakonitosti zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu koje je tijekom 2010/2012 godine odlučivalo o optužnici tzv. „HPB Bankomat“.

Tako je tužiteljica Sani Ljubičić kao službena osoba između ostalog pred optužnim vijećem  Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno iskazivala da je Slaven Čolak kao korisnik kredita evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita te lažno iskazivala da je financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine vještačen cjelokupni kreditni portfelj HPB-a u razdoblju 2005. – 2009. godine pa da iz tog razloga u odnosu na Slavena Čolaka i društva Inter media public d.o.o. i dr. nije bilo potrebno postupanje USKOK-a sukladno članku 309. ZKP-a kojim je izričito propisano da se vještačenje određuje pisanim nalogom USKOK-a koji se dostavlja strankama a sve to unatoč činjenici da ni ja niti društva u mom vlasništvu nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u HPB-u te unatoč činjenici da financijsko – knjigovodstvenim vještačenjem Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. nije vještačen cjelokupni kreditni portfelj HPB-a, a što su pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine potvrdili i sami vještaci USKOK-a Vladimir Krklec i Ante Blažević te i saslušani predstavnici HPB-a i Hrvatske narodne banke. 

Također, vještak USKOK-a Vladimir Krklec je pred Županijskim sudom u Zagrebu potvrdio da mu je Sani Ljubičić davala usmene naloge za vještačenje što je protivno članku 309. ZKP-a kojim je izričito propisano da se vještačenje određuje pisanim nalogom USKOK-a koji se dostavlja strankama te je isti pred sudom iskazao i da mu je svu dokumentaciju za izradu vještačenja davala osobno Sani Ljubičić, da dokumentacija nije bila označena i numerirana, itd.

Nakon što mu je pred sudom predočena dokumentacija iz istražnog spisa USKOK-a koja dokazuje upravo suprotno onome što se nalazi u financijsko-knjigovodstvenom vještačenju, vještak Krklec je izjavio da tu dokumentaciju nikada nije ni vidio jer mu je tužiteljica Sani Ljubičić nije dala na uvid prilikom izrade vještačenja.

Nadalje, tužiteljica Sani Ljubičić je protivno zakonu i u fazi istrage i u fazi podnošenja optužnice, godinama skrivala Nalaz i mišljenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010. za margin kredite, te protivno zakonu u više navrata tijekom razdoblja 2010. – 2012. podnosila optužnice bez da je Županijskom sudu u Zagrebu priložila Nalaz i mišljenje vještaka Blaževića iz svibnja 2010. za margin kredite (a koji nalaz predstavlja službenu dokumentaciju iz istražnih radnji), a sve to kako bi se pred optužnim vijećem zataškalo apsurdno nezakonito postupanje DORH i USKOK koji su za izradu vještačenja angažirali vještaka Antu Blaževića koji se nalazio u višestrukom sukobu interesa jer je u vrijeme izrade vještačenja 2010. pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, supruge tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića koji je i osobno, zajedno sa ravnateljem USKOK-a Dinkom Cvitanom i tadašnjom zamjenicom ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić sudjelovao u odabiru sudskih vještaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ ( a koji vještak Blažević je zajedno sa Vladimirom Krklecom sudjelovao u izradi vještačenja iz svibnja 2010. temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“).

Nakon što sam 2014. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu zatražio uvid sve spise USKOK-a i dijelove spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis tzv. „HPB Bankomat“, po nalogu – rješenju Županijskog suda u Zagrebu sa održanog ročišta dana 08. prosinca 2014. na Županijski sud u Zagrebu dostavljeni su svi spisi USKOK-a i dijelovi spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis tzv. „HPB Bankomat“.

Međutim, ni dostavljeni spisi USKOK–a nisu sadržavali Nalaz i mišljenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz svibnja 2010. što je utvrđeno i od strane sudskog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u predmetu br. K-US-10/13 – tzv. „HPB Bankomat“, nakon čega su tužitelji Sani Ljubičić i Saša Manojlović u više navrata tijekom 2015. lažno iskazivali pred sudskim vijećem Županijskog suda u Zagrebu kako je od strane USKOK-a dostavljena cjelokupna dokumentacija iz istražnih radnji kojom USKOK raspolaže „bez ikakve iznimke“, da bi potom Saša Manojlović na održanoj raspravi Županijskog suda u Zagrebu dana 13.01.2016. priložio Sudu Nalaz i mišljenje vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010. za margin kredite prikazujući lažno pred svima nazočnima (odvjetnici optuženih, članovi sudskog vijeća, optuženi) da se radi o dostavi računa iako se zapravo radilo o Nalazu i mišljenju vještaka Ante Blaževića iz svibnja 2010. za margin kredite koji su USKOK i tužiteljica Sani Ljubičić protivno zakonu godinama skrivali ( te se protivno zakonu nije nalazilo niti u spisu Županijskog suda u Zagrebu po kojem se vodi predmet tzv. „HPB Bankomat“, niti u spisima USKOK-a i dijelovima spisa koji nisu uvršteni u raspravni spis, niti u spisima koje je USKOK-a dostavio po rješenju Županijskog suda u Zagrebu od 08. prosinca 2014.). 

Prethodno navedena nezakonita postupanja zamjenika ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Saše Manojlovića predstavljaju teški oblik nezakonitog postupanja iz sfere kaznene odgovornosti, zbog čega su podnesene i kaznene prijave od strane mene osobno i grupacije Fantasyland protiv Sani Ljubičić i Saše Manojlovića. Također, o prethodno navedenim nezakonitim postupanjima Sani Ljubičić i Saše Manojlovića postoji cjelovita dokazna dokumentacija u raspravnom spisu Županijskog suda u Zagrebu tzv. „HPB Bankomat“, između ostalog i video zapisi sa održanih rasprava Županijskog suda u Zagrebu koji su i javno objavljeni. 

Istovremeno s prethodno navedenim nezakonitim postupanjem tužiteljice Sani Ljubičić koja je 2010. podnijela iskonstruiranu optužnicu u kojoj je između ostalog lažno prikazala i neistinito navodila da je HPB odobrio i plasirao Borisu Šimuniću kreditna sredstva u iznosu od 33,6 milijuna kuna bez ikakvih sredstava osiguranja, iako je iz dokumentacije pribavljene tijekom istrage jasno proizlazilo da je HPB-u za taj kredit od cca 4,3 milijuna EUR-a dano hipotekarno osiguranje procijenjene vrijednosti veće od 17 milijuna EUR-a, HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak su 2009/2010 godine između ostalog lažno prijavili DORH-u, USKOK-u i ŽDO Zagreb da društvo Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik 100% nekretnina na zemljištu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koje se nalazi pod zalogom Banke kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, već da je vlasnik tih nekretnina HFP-a, sve to unatoč činjenici da je iz zemljišnih knjiga i pravomoćnih sudskih odluka Trgovačkog suda u Zagrebu jasno proizlazilo da je društvo Fantazija projekt d.o.o. 100%-tni vlasnik svih nekretnina na zemljištu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koje se nalazi pod zalogom Banke kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna.

Nadalje, HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak su 2009/2010 godine između ostalog lažno prijavili DORH-u, USKOK-u i ŽDO Zagreb da su nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor nezakonito unesene u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. te da su nezakonito izvršena povećanja temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. u iznosima od 10 milijuna kuna te 2,4 milijuna kuna, a sve to unatoč činjenici da su unos nekretnine Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor  u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. te i sva povećanja temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. izvršena sukladno zakonu te sukladno pravomoćnim sudskim odlukama Trgovačkog suda u Zagrebu o čemu su tijekom razdoblja 2006. -2009. bili upoznati i HFP i Vlada RH koja je 2007. dala suglasnost za zaključenje ugovora o pravu građenja između Fantazija projekt d.o.o. i HFP-a kao suvlasnika zemljišta Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor na kojem je društvo Fantazija projekt d.o.o. 100%-tni vlasnik svih nekretnina (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti površine 50 000m2 BRP-a).

Dakle, HFP je kao 99%-tni vlasnik HPB-a i suvlasnik dijela zemljišta Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor najprije 2007. zaključio sa društvom Fantazija projekt d.o.o. ugovor o pravu građenja uz suglasnost Vlade RH i DORH-a ispred kojeg je tadašnja zamjenica u DORH-u Zlata Hrvoj Šipek i osobno sudjelovala u izradi elemenata ugovora o pravu građenja, a potom je HFP 2009/2010 godine lažno prijavio DORH-u, USKOK-u i ŽDO Zagreb da društvo Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik 100% nekretnina na zemljištu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koje se nalazi pod zalogom Banke kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti,..), već da je vlasnik tih nekretnina HFP-a, zatim lažno prijavio i da su predmetne nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor nezakonito unesene u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. te lažno prijavio da su i nezakonito izvršena povećanja temeljnog kapitala društva Fantazija projekt u iznosima od 10 milijuna kuna te 2,4 milijuna kuna, a nakon čega su Državno odvjetništvo i USKOK protivno zakonu više od 8 godina provodili istragu i kriminalističko istraživanje protiv društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba, i to zaključno sve do dana 30. svibnja 2018. kada su sve te kao i brojne ostale prijave HFP-a u cijelosti odbačene kao neosnovane.

Nadalje,  HFP je 2010. kao ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja podnio kaznenu prijavu prijavio DORH-u, USKOK-u i ŽDO Zagreb protiv Fantazija projekt d.o.o. i dr. navodeći da je nezakonito sklopljen taj ugovor o pravu građenja koji je 2007. zaključen između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva RH, a da bi potom to isto Državno odvjetništvo po lažnoj prijavi HFP-a protivno zakonu više od 8 godina provodilo istragu i kriminalističko istraživanje protiv Fantazija projekt d.o.o. i dr. te u konačnici 2018. utvrdilo da je ugovor o pravu građenja zaključen sukladno zakonu i bez ijedne utvrđene nepravilnosti.

Naime, dana 30. svibnja 2018. na Dan državnosti donesena je državnoodvjetnička odluka u predmetu ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 (prethodno predmet Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. KR-DO-686/2010 – KR-US-1132/09 – K-US-148/09, IS-US-18/09) kojom su sve prijave HFP-a i njegovih pravnih sljednika u cijelosti odbačene kao neosnovane te je i službenim dokumentom Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku br. KR-DO-704/2015 od 26. lipnja 2017. pod nazivom „ČINJENIČNA I PRAVNA ANALIZA“ utvrđeno između ostalog da su unos nekretnine Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor u temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. i sva povećanja temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. izvršena sukladno zakonu i pravomoćnim sudskim odlukama Trgovačkog suda u Zagrebu, da je ugovor o pravu građenja zaključen sukladno zakonu i bez ijedne utvrđene nepravilnosti, itd.

HFP i njegov tadašnji predsjednik Vedran Duvnjak podnijeli su prijavu DORH-u od 8. prosinca 2009. te potom i kaznenu prijavu od 28. svibnja 2010. protiv Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba u kojoj se između ostalog lažno prijavljuje te neistinito navodi čitav niz i ostalih navodno počinjenih nezakonitosti od strane Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba prilikom ulaganja i realizacije projekta po sklopljenom Ugovoru o osnivanju prava građenja na nekretnini upisanoj u zk. ul. 4268 k.o. Samobor, navodno neispunjenim ugovornim obvezama društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te navodno prekoračenim rokovima izgradnje temeljem Ugovora o osnivanju pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH, itd.

Revizijom ispunjenja ugovornih obveza izvršenom na zahtjev HFP-a i od strane revizorske tvrtke Refinal odabrane od strane HFP-a, potvrđeno je da su tvrtke Fantazija Šmidhen iz Samobora u cijelosti ispunile sve ugovorne obveze i prema HFP-u, i prema Republici Hrvatskoj, te sukladno zaključku tog izvješća rokovi za ishođenje građevinskih dozvola i početak izgradnje nisu još ni počeli teći, kao što je to i navedeno u Zaključku konačnog revizorskog izvješća Refinal od 26.02.2010. na strani 19.

Na zahtjev HFP-a proveden je inspekcijski nadzor nad parcelacijskim elaboratom vodenog parka izrađenim sukladno Detaljnom planu uređenja Šmidhen I i tvrtkom GEO BIM d.o.o. iz Samobora koja je izradila parcelacijski elaborat. Inspekcijskim nadzorom nad parcelacijskim elaboratom i tvrtkom GEO BIM d.o.o. iz Samobora, provedenim u lipnju 2010. od strane DRŽAVNE GEODETSKE UPRAVE je potvrđeno da je parcelacijski elaborat vodenog parka izrađen sukladno zakonskim propisima i pravilima struke, te sukladno DPU Šmidhen I, bez ijedne utvrđene pogreške. Također, provedenim nadzorom izvršenim od strane Državne geodetske uprave potvrđeno je da u odnosu na tvrtku GEO BIM d.o.o. koja je izradila parcelacijski elaborat vodenog parka „nema osnova za postupanje sukladno čl. 153 ili 159 Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, tj. nije utvrđena povreda Zakona ili posebnih propisa“ (točka 16. Zapisnika Državne geodetske uprave od 01. srpnja 2010.).

Unatoč tome što je na zahtjev HFP-a provedena revizija ispunjenja ugovornih obveza od strane revizorske tvrtke Refinal odabrane za izvršenje revizije od strane HFP-a kojom je potvrđeno da su tvrtke Fantazija Šmidhen ispunile sve zakonske i ugovorne obveze i prema HFP-u i prema Republici Hrvatskoj te da rokovi za početak izgradnje još nisu niti počeli teći, te unatoč tome što je i provedenim inspekcijskim nadzorom izvršenim na zahtjev HFP-a od strane Državne geodetske uprave utvrđeno da je parcelacijski elaborat vodenog parka od 04.06.2009. izrađen u skladu sa zakonskim propisima i pravilima struke, te u skladu s Detaljnim planom uređenja Šmithen I, bez ijedne utvrđene nepravilnosti (Inspekcijski nalaz Državne geodetske uprave od 01.07.2010.), HFP je protupravno bez ikakve zakonske osnove pokrenuo sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru radi određivanja privremene mjere zabrane raspolaganja imovinom i pravom građenja nad tvrtkama Fantazija projekt d.o.o. , Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. navodeći neistinito u svom Prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom kako protivnik osiguranja Fantazija projekt d.o.o. nije ispunio ugovorne obveze prema HFP-u, kako parcelacijski elaborat sadrži bitne nedostatke u odnosu na važeći Detaljni plan uređenja Šmithen I, itd.

Naime, HFP-a i njegove odgovorne osobe ( Vedran Duvnjak, Dubravka Jakić Maurman) su pred Općinskim sudom u Samoboru u lipnju 2010. protiv društva Fantazija projekt d.o.o. i dr. u mom vlasništvu pokrenuli i neosnovano vodili sudske postupke kojima su stavljene privremene mjere i zabilježbe pokrenutih postupaka radi određivanja privremene mjere na cjelokupno zemljište vodenog i zabavnog parka, te hotelskog kompleksa Šmidhen te pred Općinskim sudom u Samoboru između ostalog neistinito navodili o navodno neispunjenim ugovornim obvezama i prekoračenim rokovima izgradnje, a sve to unatoč činjenici da je prethodno na zahtjev HFP-a i od strane revizorske tvrtke Refinal odabrane od strane HFP-a izvršena revizija ulaganja i ispunjenja ugovornih obveza kojom je u veljači 2010. utvrđeno da je grupacija Fantasyland ispunila sve ugovorne obveze, te sukladno zaključku tog izvješća rokovi za ishođenje građevinskih dozvola i početak izgradnje nisu još niti počeli teći (konačno revizorsko izvješće Refinal od 26.02.2010., str. 19).

Svi sudski postupci pokrenuti od strane HFP-a pred Općinskim sudom u Samoboru pravomoćno su okončani u korist društava Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija hoteli d.o.o. te su odbačeni svi prijedlozi HFP-a i AUDIO za osiguranje privremenom mjerom kao protupravni i neutemeljeni, a kojim protupravno pokrenutim postupcima su HFP i AUDIO stavljajući privremenu mjeru i zabilježbe na cjelokupno zemljište predviđeno za izgradnju vodenog i zabavnog parka te hotelskog kompleksa onemogućili ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizaciju zaključenih ugovora te ugovorenog financiranja u iznosu od 174,1 milijun EUR-a. 

Dakle, radi se o brojnim zlouporabama i nezakonitim radnjama HFP-a i AUDIO koji su između ostalog tijekom razdoblja 2010/2011 neosnovano pokrenuli i bez ikakve zakonske i pravne osnove vodili sudske postupke stavljajući privremene mjere i zabilježbe sporova u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Samoboru na nekretnine predviđene za izgradnju vodenog i zabavnog parka, te hotelskog kompleksa te bez ikakve zakonske i pravne osnove podnijeli i kaznenu prijavu od 28. svibnja 2010. protiv mene i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba.

U toj kaznenoj prijavi se između ostalog lažno prijavljuje te bez ikakve zakonske i pravne osnove navodi da Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik nekretnina na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor već da je vlasnik HFP, lažno prijavljuje da je izvršeno nezakonito fiktivno povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007., lažno prijavljuje da je izvršeno nezakonito povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, itd.), a nakon čega je uslijedilo i višegodišnje svjesno i s namjerom nezakonito postupanje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva RH i Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku koji su po lažnim prijavama HFP-a i njegovih pravnih sljednika protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa sve do 30. svibnja 2018. provodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija te njihovim odgovornim osobama (Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Slaven Čolak, Boris Šimunić,…), pa čak istragu i kriminalističko istraživanje nad ugovorom o pravu građenja koji je između Hrvatskog fonda za privatizaciju i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH.

Državnoodvjetničkom odlukom od 30. svibnja 2018. sve su prijave HFP-a u cijelosti odbačene kao neosnovane te je i službenim dokumentom Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku br. KR-DO-704/2015 od 26. lipnja 2017. pod nazivom „ČINJENIČNA I PRAVNA ANALIZA“ utvrđeno između ostalog

    • da su društva Fantazija projekt d.o.o. i dr. u cijelosti ispunili sve ugovorne obveze iz Ugovora o pravu građenja od 24. kolovoza 2007.  što je potvrđeno i revizorskim izvješćem Refinal iz veljače 2010. koje je izrađeno na zahtjev HFP-a i od strane revizorske tvrtke Refinal koja je za izvršenje revizije odabrana od strane HFP-a
    • da rok za izvršenje ugovornih obveza sukladno članku 2. i 8. Ugovora o pravu građenja od 24. kolovoza 2007. i Aneksa navedenom ugovoru, a koji se odnosi na ishođenje građevinske dozvole, još nije počeo teći
    • da je Ugovor o pravu građenja od 24. kolovoza 2007. zaključen sukladno zakonu i uz suglasnost Vlade RH bez ijedne utvrđene nepravilnosti
    • da je povećanje temeljnog kapitala Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. u iznosu od 2.421.400,00 kuna izvršeno sukladno zakonu bez ijedne utvrđene nepravilnosti te da su u cijelosti neosnovani navodi iz kaznene prijave HFP-a od 28. svibnja 2010. o nezakonitom fiktivnom povećanju temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. u iznosu od 2.421.400,00 kuna
    • da je povećanje temeljnog kapitala Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008.  izvršeno sukladno zakonu bez ijedne utvrđene nepravilnosti te da su u cijelosti neosnovani navodi iz kaznene prijave HFP-a od 28. svibnja 2010. o nezakonitom povećanju temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o. od dana 18. siječnja 2008. unosom stvari, odnosno 26/100 suvlasničkog dijela zemljišta i u cijelosti građevinskih objekata TRC Šmidhen izgrađenih na zemljištu Šmidhen iz zk.ul. 4268 k.o. Samobor, čime je temeljni kapital društva Fantazija projekt d.o.o. povećan s iznosa od 2.421.400,00 kuna na iznos od 12.503.200,00 kuna
    • da je društvo Fantazija projekt d.o.o. (prethodno Boris Šimunić i tvrtka Prodex) vlasnik 100% svih građevinskih objekata na zemljištu Šmidhen upisanom u zk.ul.4268 k.o. Samobor te da su u cijelosti neosnovani navodi iz kaznene prijave HFP-a od 28. svibnja 2010. da društvo Fantazija projekt d.o.o. nije vlasnik 100% svih postojećih objekata površine 50 000 m2 BRP-a na zemljištu upisanom u zk.ul. 4268 k.o. Samobor (hotel, motel, bazeni, kupališni objekti,..) te u cijelosti neosnovani navodi iz kaznene prijave HFP-a od 28. svibnja 2010. da je vlasnik 74% objekata HFP
    • da su u cijelosti neosnovani navodi iz kaznene prijave HFP-a od 28. svibnja 2010. o nezakonitom fiktivnom povećanju temeljnog kapitala Fantazija projekt d.o.o. dana 20. kolovoza 2007. u iznosu od 2.421.400,00 kuna te neosnovani navodi HFP-a da u slučaju da do povećanja temeljnog kapitala nije došlo, posljedično ne bi bila donesena niti odluka Vlade RH o osnivanju prava građenja
    • da su u cijelosti neosnovani navodi HFP-a u kaznenoj prijavi HFP-a od 28. svibnja 2010. o navodnim nezakonitostima počinjenim od strane društva Fantazija projekt d.o.o. i Slavena Čolaka kao predsjednika uprave i odgovorne osobe društva Fantazija projekt d.o.o.  pri preuzimanju kreditne obveze po Ugovoru o kreditu br. 5301724508 od 21. lipnja 2006. u iznosu od 33.600.000,00 kn i prikazivanju navedenih podataka u bilanci društva Fantazija projekt d.o.o.
    • da su u cijelosti neosnovani navodi HFP-a u kaznenoj prijavi HFP-a od 28. svibnja 2010. o navodnim nezakonitostima odgovornih osoba društva Fantazija projekt d.o.o. vezano uz ispunjenje obveza po Ugovoru o osnivanju prava građenja od 24. kolovoza 2007.
    • da su u cijelosti neosnovani navodi HFP-a u kaznenoj prijavi HFP-a od 28. svibnja 2010. o navodnim nezakonitostima počinjenim od strane društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba prilikom ulaganja i realizacije projekta po sklopljenom Ugovoru o osnivanju prava građenja na nekretnini upisanoj u zk.ul. 4268 k.o. Samobor, itd.

 

Prethodno navedeno svjesno i s namjerom nezakonito postupanje HFP-a koji je kao ugovorna strana iz ugovora o pravu građenja podnosio kaznene prijave protiv Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. kojima je lažno prijavljivano između ostalog da je nezakonito sklopljen ugovor o pravu građenja koji je zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH i Državnog odvjetništva, bez ikakve zakonske i pravne osnove društvu Fantazija projekt d.o.o. osporavano pravo vlasništva na nekretninama Šmidhen, itd.

To predstavlja teški oblik kršenja zakona i narušavanja povjerenja u snagu javnih isprava te pravo vlasništva zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom upravo identično kao i nezakonito postupanje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta Zagreb, Državnog odvjetništva RH i Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku te njihovih odgovornih osoba koji su protivno zakonu više od 8 godina, od 2010. pa sve 30. svibnja 2018. provodili istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, pa čak istragu i kriminalističko istraživanje i nad ugovorom o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. uz suglasnost Vlade RH.

Kakva se poruka šalje investitorima ako je moguć apsurd da državni Fond (Hrvatski fond za privatizaciju) zaključi Ugovor o pravu građenja sa Fantazija projektom 2007. godine uz suglasnost Vlade RH, a potom taj isti Fond 2010. (dakle 3 godine nakon zaključenja ugovora) prijavi taj isti Ugovor o pravu građenja kao nezakonit, da bi potom Državnom odvjetništvu trebalo više od 8 godina da provede istragu i kriminalističko istraživanje, te u konačnici u svibnju 2018. utvrdi da je Ugovor o pravu građenja zaključen sukladno zakonu? 

Istovremeno s prethodno navedenim nezakonitim postupanjem DORH-a i USKOK-a s jedne strane te HFP-a kao 99%-tnog vlasnika HPB-a s druge strane, a kojim nezakonitim postupanjem je između ostalog Borisu Šimuniću i društvu Fantazija projekt d.o.o. bez ikakve zakonske i pravne osnove više od 8 godina osporavano pravo vlasništva na nekretninama Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koje se još od lipnja 2006. godine nalaze pod zalogom HPB-a kao sredstvo osiguranja po kreditnom plasmanu 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna, HPB d.d. te njegove odgovorne osobe (Čedo Maletić, Tomislav Crnčić,…) su još u siječnju 2010. istovremeno sa pokretanjem postupka tzv. „HPB Bankomat“ protivno zakonu pokrenuli i ovršne postupke na nekretninama i zemljištu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koje se nalazi u vlasništvu društva Fantazija projekt d.o.o., a za koje nekretnine je HFP 2009/2010 godine podnio lažne prijave DORH-u i USKOK-u kojima je društvu Fantazija projekt d.o.o. bez ikakve zakonske i pravne osnove više od 8 godina osporavano pravo vlasništva na nekretninama i zemljištu Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor koje se nalazi pod zalogom HPB-a.

HPB pod vodstvom Čede Maletića nastavio je sa nezakonitim postupanjima i tijekom 2010. – 2014. pa je tako HPB d.d. između ostalog tijekom razdoblja 2010. -2012. izradio više sporazuma, ugovora i nagodbi koji su dostavljeni grupaciji Fantasyland na suglasnost, a nakon što je na zahtjev HPB-a grupacija Fantasyland izdala HPB-u suglasnost na te sporazume, ugovore i nagodbe koji su izrađeni i predloženi od strane HPB-a te potom na zahtjev HPB-a sukladno ugovorenom i izvršila plaćanja u korist HPB-a u milijunima kuna, HPB je odbio postupati po tim sporazumima, ugovorima i nagodbama, do tog apsurda da je HPB d.d. za vrijeme trajanja ugovora o nagodbi od 22.03.2012. zaključenog između Fantazija projekt d.o.o. i HPB d.d. nezakonito vodio ovršne postupke i prodavao nekretnine koje su se nalazile kao sredstvo osiguranja pod zalogom Banke iako sukladno tom Ugovoru o nagodbi od 22.03.2012. HPB d.d. nije imao niti ugovorno niti zakonsko pravo voditi ovršne postupke i prodavati imovinu koja se nalazi kao sredstvo osiguranja pod teretom banke za vrijeme trajanja tog ugovora, itd., a nakon čega su uslijedila i daljnja kontinuirana nezakonita postupanja HPB-a i tijekom razdoblja 2014. – 2024. kojim je onemogućeno ishođenje pravomoćne projektne dokumentacije i realizacija zaključenih sporazuma i ugovora čime je nastala enormna materijalna šteta društvima Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o.

Prethodno navedeno zajedničko višegodišnje nezakonito postupanje DORH-a, USKOK-a i ŽDO Zagreb te njihovih odgovornih službenih osoba ( Sani Ljubičić i dr.), HFP-a i njegovih pravnih sljednika te njihovih odgovornih osoba ( Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO i dr.) te Hrvatske poštanske banke i njenih osoba ( Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB-a i dr.) evidentno predstavlja organizirani institucionalni kriminal državnih i pravosudnih tijela i institucija kojim je grubo narušena pravna sigurnost i pravo vlasništva zajamčeno Ustavom RH i Europskom konvencijom.

Prethodno navedenim zlouporabama i nezakonitostima DORH-a, USKOK-a, HPB-a i HFP-a, a koje predstavljaju samo dio nezakonitih postupanja koja kontinuirano traju od 2009. do danas, sada već više od 15 godina, zaustavljene se sve poslovne aktivnosti i onemogućeno poslovanje svim tvrtkama u mom vlasništvu te vlasništvu moje supruge Sanje Čolak. Onog trenutka kada je 2009. pokrenut iskonstruirani postupak tzv. „HPB Bankomat“ i kazneni progon protiv grupacije Fantasyland i njenih odgovornih osoba, velik broj poslovnih partnera saslušavan je pred USKOK-om, a sve to popraćeno i sustavnim medijskim linčem neviđenih razmjera kojim se osumnjičene ili optužene unaprijed proglasilo krivima. Već u prvim mjesecima istražnog postupka „HPB Bankomat“ objavljeni su brojni bombastični naslovi kojima se na sve moguće načine diskreditiralo osumnjičene, pa je tako primjerice odmah nakon mog uhićenja u veljači 2010. Večernji list objavio članak pod naslovom „Šmidhen se neće obnoviti jer je vlasnik završio u Remetincu“. U samo prvih nekoliko mjeseci istražnog postupka „HPB Bankomat“ plasirano je više od 1000 medijskih objava kojima su u negativnom kontekstu prikazivani osumnjičeni i njihovi projekti. 

Tvrtke u vlasništvu Sanje Čolak i Slavena Čolaka zapošljavale su 2009. godine više od 50 djelatnika te ostvarivale godišnje prihode u desecima milijuna kuna, a nakon što je USKOK pokrenuo istragu i kriminalistička istraživanja, sve poslovne aktivnosti tih tvrtki u potpunosti su zaustavljene. Uslijedila su mnogobrojna saslušavanja pred USKOK-om gdje su tijekom istražnog postupka saslušavane brojne osobe, između ostalih gradonačelnik i pročelnici Grada Samobora, direktor geodetske tvrtke GEO BIM d.o.o. koja je izradila parcelacijski elaborat vodenog parka, glavni izvršni direktor projekta Fantasyland te brojni zaposlenici i poslovni partneri grupacije Fantasyland, zaposlenici Hrvatskog fonda za privatizaciju i Hrvatske pošte.

Također, USKOK je saslušavao čak i moje prijatelje, teniskog trenera, tehničke djelatnike koji su postavljali reklamne medije te i brojne ostale osobe koje nemaju apsolutno nikakvih saznanja o bilo čemu što je bilo predmetom istrage i kriminalističkog istraživanja, a što i više nego dovoljno o načinu vođenja istrage te još više o osobi koja je tu istragu vodila. A da stvar bude još apsurdnija, USKOK, odnosno tužiteljica Sani Ljubičić je i za te osobe zatražila saslušanje pred Županijskim sudom u Zagrebu kako bi se odugovlačio postupak i stvorio dojam u javnosti o spektakularnom kaznenom postupku tzv. „HPB Bankomat“ u kojem je USKOK prikupio više desetaka tisuća stranica navodne dokazne dokumentacije te više od 90 osoba navodnih svjedoka, iako cjelokupna ta dokumentacija i svjedoci kompromitiraju upravo DORH i USKOK a ne optužene. 

Obzirom da su sve rasprave i saslušanja svjedoka i USKOK-ovih vještaka Vladimira Krkleca i Ante Blaževića snimljena od strane Z1 televizije, trajno su i video zapisima zabilježena sva saslušanja svjedoka i vještaka pred sudom koja teško kompromitiraju upravo DORH i USKOK te njihove odgovorne službene osobe Sani Ljubičić i dr. te vještake USKOK-a Vladimira Krkleca i Ante Blaževića.

Nakon provedenog dokaznog postupka u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ u kojem su između ostalog saslušani vještaci USKOK-a te i svi svjedoci pred Županijskim sudom u Zagrebu, osobno sam i putem odvjetnika još 2016. zatražio, odnosno predložio Županijskom sudu u Zagrebu donošenje presude čemu se USKOK protivio kako bi i nadalje odugovlačio iskonstruirani postupak tzv. „HPB Bankomat“ istovremeno vodeći istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama po kaznenoj prijavi HFP-a od 28. svibnja 2010., a koja istraga i kriminalističko istraživanje je već tada protivno zakonu trajala više od 6 godina. 

Putem više desetaka podnesaka Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland upućenih DORH-u, USKOK-u, Ministarstvu pravosuđa RH opetovano je zatraženo donošenje državnoodvjetničke odluke po kaznenoj prijavi HFP-a od 28. svibnja 2010., a koji predmet ŽDO Zagreb i USKOK-a se vodio pod brojem KR-DO-686/2010 ( KR-US-1132/09, K-US-148/09, IS-US-18/09). DORH i USKOK su protivno zakonu godinama odbijali donijeti državnoodvjetničku odluku, iako je zakonom propisan rok za donošenje državnoodvjetničke odluke 6, odnosno maksimalno 12 mjeseci kako je to i propisano Zakonom o državnom odvjetništvu i Zakonom o kaznenom postupku. Tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja, dana 30. svibnja 2018. donesena je državnoodvjetnička odluka u tom predmetu ŽDO Osijek br. KR-DO-704/2015 (prethodno predmet Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta br. KR-DO-686/2010 – KR-US-1132/09 – K-US-148/09, IS-US-18/09) kojom su sve prijave HFP-a i njegovih pravnih sljednika u cijelosti odbačene kao neosnovane. 

U takvim okolnostima kada USKOK  s jedne strane više od 15 godina vodi iskonstruirani postupak tzv. „HPB Bankomat“ te protivno zakonu više od 8 godina provodi istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom i društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovim odgovornim osobama, s druge pak strane HFP pokreće i vodi sudske postupke pred Općinskim sudom u Samoboru stavljajući privremene mjere i zabilježbe na zemljište vodenog i zabavnog parka, te hotelskog kompleksa Šmidhen, a s treće pak strane HPB pokreće i vodi ovršne postupke na nekretnini Šmidhen, naravno da su sve poslovne aktivnosti vezane uz realizaciju projekta Fantasyland u potpunosti zaustavljene.

Uostalom, nitko normalan nije zainteresiran poslovno surađivati sa osobama i tvrtkama koje su predmetom istraga i kriminalističkih istraživanja te predmetom kaznenih postupaka jer im to sasvim logično predstavlja poslovni rizik, a sve to popraćeno i sustavnim medijskim linčem neviđenih razmjera kojim se osumnjičene ili optužene unaprijed proglašava krivima. 

Pred Županijskim sudom u Zagrebu pri iznošenju obrane i završne riječi u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ izrekli ste teške optužbe protiv HFP-a i njegovog predsjednika Vedrana Duvnjaka te zamjenika ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, Saše Manojlovića i dr. Također, podnijeli ste i više kaznenih prijava protiv HFP-a i njegovog predsjednika Vedrana Duvnjaka, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i dr. te i javno istaknuli njihove brojne zlouporabe počinjene pri obnašanju dužnosti. Je li Vas itko možda tužio zbog toga?

Naravno da me nitko nije tužio jer su njihove zlouporabe i nezakonitosti evidentne i s moje strane potkrijepljene s cjelovitom materijalnom dokaznom dokumentacijom koja to dokazuje, što i cijela hrvatska javnost zna.

Svaka riječ koju sam javno izgovorio, bilo pred sudom ili medijima, istinita je te u cijelosti potkrijepljena dokaznom dokumentacijom. Ni Sani Ljubičić, ni Vedran Duvnjak, kao ni ostali koji su prijavljeni ili javno prozvani ne mogu ništa pokrenuti niti ikoga tužiti jer su itekako svjesni da su svi moji navodi točni te da su te zloporabe i nezakonitosti počinili pri obnašanju službene dužnosti. 

U uređenoj pravnoj državi kada bi netko dostavio svim nadležnim i relevantnim institucijama dokument pod nazivom Institucionalni kriminal – zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija“, zasigurno bi se utvrdila bi se nečija odgovornost.

Ili onog tko je podnio takav dokument, ukoliko isti sadrži lažne optužbe, ili pak odgovornost onih koji su predmetom tog dokumenta u kojem su sadržane brojne zlouporabe i nezakonitosti u postupanju državnih i pravosudnih tijela i institucija. 

S obzirom da su svi ti predstavnici državnih i pravosudnih tijela svjesni da su svi navodi u dokumentu pod nazivom „Institucionalni kriminal“ u cijelosti točni, naravno da nitko od njih nije pokretao bilo kakve postupke za koje unaprijed zna da će ih izgubiti te za to pred sudom i odgovarati. 

Uostalom, kao što sam i najavio, uskoro će javno biti objavljen novi dokument pod nazivom „Institucionalni kriminal RH…“, kojim će biti obuhvaćene i sve zlouporabe i nezakonitosti državnog i pravosudnog aparata RH te njihovih odgovornih osoba u razdoblju 2009. – 2024. kojima je onemogućavana realizacija projekta Fantasyland u Samoboru te između ostalog bez ikakve zakonske i pravne osnove protivno zakonu više od 15 godina vođen progon neviđenih razmjera protiv mene i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. te njihovih odgovornih osoba.

RANIJE OBJAVLJENO: 

M. Marković/Foto: Maxportal


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->
This website requests your consent to use your personal data to
PurposesSelect All
+
Marketing Cookies and Data
Cookies that track user behavior for personalized ads and ad performance. (1 vendors)
+
Uncategorized Cookies and Data
Cookies that have not yet been classified and may serve various functions. (1 vendors)
+
Store and/or access information on a device
Cookies, device or similar online identifiers (e.g. login-based identifiers, randomly assigned identifiers, network based identifiers) together with other information (e.g. browser type and information, language, screen size, supported technologies etc.) can be stored or read on your device to recognise it each time it connects to an app or to a website, for one or several of the purposes presented here. (719 vendors)Illustrations
1- Most purposes explained in this notice rely on the storage or accessing of information from your device when you use an app or visit a website. For example, a vendor or publisher might need to store a cookie on your device during your first visit on a website, to be able to recognise your device during your next visits (by accessing this cookie each time).
+
Use limited data to select advertising
Legitimate Interest
Advertising presented to you on this service can be based on limited data, such as the website or app you are using, your non-precise location, your device type or which content you are (or have been) interacting with (for example, to limit the number of times an ad is presented to you). (475 vendors)
Legitimate Interest (195 vendors)
Illustrations
1- A car manufacturer wants to promote its electric vehicles to environmentally conscious users living in the city after office hours. The advertising is presented on a page with related content (such as an article on climate change actions) after 6:30 p.m. to users whose non-precise location suggests that they are in an urban zone.
2- A large producer of watercolour paints wants to carry out an online advertising campaign for its latest watercolour range, diversifying its audience to reach as many amateur and professional artists as possible and avoiding showing the ad next to mismatched content (for instance, articles about how to paint your house). The number of times that the ad has been presented to you is detected and limited, to avoid presenting it too often.
+
Create profiles for personalised advertising
Information about your activity on this service (such as forms you submit, content you look at) can be stored and combined with other information about you (for example, information from your previous activity on this service and other websites or apps) or similar users. This is then used to build or improve a profile about you (that might include possible interests and personal aspects). Your profile can be used (also later) to present advertising that appears more relevant based on your possible interests by this and other entities. (535 vendors)Illustrations
1- If you read several articles about the best bike accessories to buy, this information could be used to create a profile about your interest in bike accessories. Such a profile may be used or improved later on, on the same or a different website or app to present you with advertising for a particular bike accessory brand. If you also look at a configurator for a vehicle on a luxury car manufacturer website, this information could be combined with your interest in bikes to refine your profile and make an assumption that you are interested in luxury cycling gear.
2- An apparel company wishes to promote its new line of high-end baby clothes. It gets in touch with an agency that has a network of clients with high income customers (such as high-end supermarkets) and asks the agency to create profiles of young parents or couples who can be assumed to be wealthy and to have a new child, so that these can later be used to present advertising within partner apps based on those profiles.
+
Use profiles to select personalised advertising
Advertising presented to you on this service can be based on your advertising profiles, which can reflect your activity on this service or other websites or apps (like the forms you submit, content you look at), possible interests and personal aspects. (533 vendors)Illustrations
1- An online retailer wants to advertise a limited sale on running shoes. It wants to target advertising to users who previously looked at running shoes on its mobile app. Tracking technologies might be used to recognise that you have previously used the mobile app to consult running shoes, in order to present you with the corresponding advertisement on the app.
2- A profile created for personalised advertising in relation to a person having searched for bike accessories on a website can be used to present the relevant advertisement for bike accessories on a mobile app of another organisation.
+
Create profiles to personalise content
Information about your activity on this service (for instance, forms you submit, non-advertising content you look at) can be stored and combined with other information about you (such as your previous activity on this service or other websites or apps) or similar users. This is then used to build or improve a profile about you (which might for example include possible interests and personal aspects). Your profile can be used (also later) to present content that appears more relevant based on your possible interests, such as by adapting the order in which content is shown to you, so that it is even easier for you to find content that matches your interests. (239 vendors)Illustrations
1- You read several articles on how to build a treehouse on a social media platform. This information might be added to a profile to mark your interest in content related to outdoors as well as do-it-yourself guides (with the objective of allowing the personalisation of content, so that for example you are presented with more blog posts and articles on treehouses and wood cabins in the future).
2- You have viewed three videos on space exploration across different TV apps. An unrelated news platform with which you have had no contact builds a profile based on that viewing behaviour, marking space exploration as a topic of possible interest for other videos.
+
Use profiles to select personalised content
Content presented to you on this service can be based on your content personalisation profiles, which can reflect your activity on this or other services (for instance, the forms you submit, content you look at), possible interests and personal aspects. This can for example be used to adapt the order in which content is shown to you, so that it is even easier for you to find (non-advertising) content that matches your interests. (214 vendors)Illustrations
1- You read articles on vegetarian food on a social media platform and then use the cooking app of an unrelated company. The profile built about you on the social media platform will be used to present you vegetarian recipes on the welcome screen of the cooking app.
2- You have viewed three videos about rowing across different websites. An unrelated video sharing platform will recommend five other videos on rowing that may be of interest to you when you use your TV app, based on a profile built about you when you visited those different websites to watch online videos.
+
Measure advertising performance
Legitimate Interest
Information regarding which advertising is presented to you and how you interact with it can be used to determine how well an advert has worked for you or other users and whether the goals of the advertising were reached. For instance, whether you saw an ad, whether you clicked on it, whether it led you to buy a product or visit a website, etc. This is very helpful to understand the relevance of advertising campaigns. (516 vendors)
Legitimate Interest (265 vendors)
Illustrations
1- You have clicked on an advertisement about a “black Friday” discount by an online shop on the website of a publisher and purchased a product. Your click will be linked to this purchase. Your interaction and that of other users will be measured to know how many clicks on the ad led to a purchase.
2- You are one of very few to have clicked on an advertisement about an “international appreciation day” discount by an online gift shop within the app of a publisher. The publisher wants to have reports to understand how often a specific ad placement within the app, and notably the “international appreciation day” ad, has been viewed or clicked by you and other users, in order to help the publisher and its partners (such as agencies) optimise ad placements.
+
Measure content performance
Legitimate Interest
Information regarding which content is presented to you and how you interact with it can be used to determine whether the (non-advertising) content e.g. reached its intended audience and matched your interests. For instance, whether you read an article, watch a video, listen to a podcast or look at a product description, how long you spent on this service and the web pages you visit etc. This is very helpful to understand the relevance of (non-advertising) content that is shown to you. (276 vendors)
Legitimate Interest (114 vendors)
Illustrations
1- You have read a blog post about hiking on a mobile app of a publisher and followed a link to a recommended and related post. Your interactions will be recorded as showing that the initial hiking post was useful to you and that it was successful in interesting you in the related post. This will be measured to know whether to produce more posts on hiking in the future and where to place them on the home screen of the mobile app.
2- You were presented a video on fashion trends, but you and several other users stopped watching after 30 seconds. This information is then used to evaluate the right length of future videos on fashion trends.
+
Understand audiences through statistics or combinations of data from different sources
Legitimate Interest
Reports can be generated based on the combination of data sets (like user profiles, statistics, market research, analytics data) regarding your interactions and those of other users with advertising or (non-advertising) content to identify common characteristics (for instance, to determine which target audiences are more receptive to an ad campaign or to certain contents). (369 vendors)
Legitimate Interest (121 vendors)
Illustrations
1- The owner of an online bookstore wants commercial reporting showing the proportion of visitors who consulted and left its site without buying, or consulted and bought the last celebrity autobiography of the month, as well as the average age and the male/female distribution of each category. Data relating to your navigation on its site and to your personal characteristics is then used and combined with other such data to produce these statistics.
2- An advertiser wants to better understand the type of audience interacting with its adverts. It calls upon a research institute to compare the characteristics of users who interacted with the ad with typical attributes of users of similar platforms, across different devices. This comparison reveals to the advertiser that its ad audience is mainly accessing the adverts through mobile devices and is likely in the 45-60 age range.
+
Develop and improve services
Legitimate Interest
Information about your activity on this service, such as your interaction with ads or content, can be very helpful to improve products and services and to build new products and services based on user interactions, the type of audience, etc. This specific purpose does not include the development or improvement of user profiles and identifiers. (375 vendors)
Legitimate Interest (208 vendors)
Illustrations
1- A technology platform working with a social media provider notices a growth in mobile app users, and sees based on their profiles that many of them are connecting through mobile connections. It uses a new technology to deliver ads that are formatted for mobile devices and that are low-bandwidth, to improve their performance.
2- An advertiser is looking for a way to display ads on a new type of consumer device. It collects information regarding the way users interact with this new kind of device to determine whether it can build a new mechanism for displaying advertising on this type of device.
+
Use limited data to select content
Legitimate Interest
Content presented to you on this service can be based on limited data, such as the website or app you are using, your non-precise location, your device type, or which content you are (or have been) interacting with (for example, to limit the number of times a video or an article is presented to you). (104 vendors)
Legitimate Interest (41 vendors)
Illustrations
1- A travel magazine has published an article on its website about the new online courses proposed by a language school, to improve travelling experiences abroad. The school’s blog posts are inserted directly at the bottom of the page, and selected on the basis of your non-precise location (for instance, blog posts explaining the course curriculum for different languages than the language of the country you are situated in).
2- A sports news mobile app has started a new section of articles covering the most recent football games. Each article includes videos hosted by a separate streaming platform showcasing the highlights of each match. If you fast-forward a video, this information may be used to select a shorter video to play next.
Special Features
+
Use precise geolocation data
With your acceptance, your precise location (within a radius of less than 500 metres) may be used in support of the purposes explained in this notice. (274 vendors)
+
Actively scan device characteristics for identification
With your acceptance, certain characteristics specific to your device might be requested and used to distinguish it from other devices (such as the installed fonts or plugins, the resolution of your screen) in support of the purposes explained in this notice. (141 vendors)
We and our partners use cookies and similar technologies to process data such as browsing behavior or unique IDs on this site. This helps us personalize content, improve user experience, and provide targeted ads. By clicking "Accept All", you consent to the collection and use of your personal data as described in our Privacy Policy. If you wish to opt out of the sale or sharing of your personal information, switch off "Allow the sale, sharing or use of personal data" toggle. You may also manage your preferences at any time later on.
List of VendorsCookie PolicyPrivacy Policy

Vendors×
×