Hrvatska Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) objavila je danas svoje šesto Javno izvješće. U njemu posebno ističe kako je lani sudjelovala u sprječavanju više kibernetičkih napada među kojima su bili i napadi na Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) te Ministarstvo obrane (MORH).
U Izviješću, kojega potpisuje ravnatelj SOA-e Daniel Markić, stoji da je te napade detektirao i zaustavio SOA-in Centar za kibernetičke tehnologije. Navode da se radilo se o sofisticiranim, državno sponzoriranim, kibernetičkim napadima.
Iako detalje napada SOA nije otkrila, neslužbeno je informacija da se radilo o pokušajima krađe tajnih dokumenata, a u slučaju MVEP-a diplomatskih poruka.
Naime, kako hakeri nemaju baš nikakvu korist od krađe takvih podataka, analitičari SOA-e zaključuju da su u pitanju tzv. državno sponzorirani napadi. Na njih su posebno ukazali u najnovijem izvještaju.
“Kibernetički napadi, zbog velikog udjela državno sponzoriranih napadača, postaju sve složeniji i učestaliji, a štete koje uzrokuju sve veće. Cilj im je ne smo krađa podatka kroz državnu ili industrijsku špijunažu, već i stvaraju štete na kritičnoj infrastrukturi. Tu su i financijske iznude i krađe intelektualnog vlasništva, pri čemu ih olakšavaju mogućnosti prikrivanja napadača i njihova geografska raspršenost”, piše u izvješću.
Ove godine Hrvatska se suočava s još više cyber napada jer ih je dodatno pojačala pandemija Covida 19. Na meti su veliki poslovni sustavi koji su stigli u Hrvatsku, a pošteđena nije ostala ni Ina koja se nedavno našla pod iznimno dugotrajnim napadom hakera.
Daniel Markić, ravnatelj SOA-e
SOA u izvješću navodi da je lani detektirala i spriječila pet kibernetičkih napada, a u posljednjih nekoliko godina bilo ih je više desetaka. Otkrio ih je Centar za zaštitu nacionalnog kibernetičkog prostora, koji uvjeravaju iz SOA-e, može otkriti kibernetičke napade u najranijim fazama i u bilo kojem segmentu kibernetičkog prostora što ga pokriva mreža senzora.
Analitičari u SOA-i ističu kako kibernetička sigurnost zauzima sve više mjesta u promišljanju opće sigurnosti te navode kako je EU nedavno po prvi put uvela sankcije protiv ruskih, kineskih i sjevernokorejskih hakera i tvrtki, a među njima je i ruska vojna obavještajna služba (GRU).
Lani je tako objavljeno da su upravo obavještajci povezani s GRU-om 2017. sudjelovali u hakerskim napadima na predizbornu kampanju Emmanuela Macrona u Francuskoj, a prije pet godina navodno su ciljali i njemački Bundestag.
U javnom izvješću navedeno je kako ova vrsta obavještajnih napada Hrvatskoj dolazi iz država s kojima imamo otvorena pitanja ili nas te zemlje vide kao svojevrsnog sigurnosno-političkog suparnika.
U sklopu stranog obavještajnog djelovanja odvija se, kažu u SOA-i, i informacijsko djelovanje prema Hrvatskoj. Drugim riječima, u informacijski i medijski prostor, navodi se u javnom izvješću, plasiraju se fragmentirani podaci, te lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja ili mijenjati svijest i stavovi javnosti.
“Republika Hrvatska, posebice kao članica NATO-a i EU, meta je državno sponzoriranih kibernetičkih napada. Primjećujemo trend složenih taktika i tehnika ove vrste napada. Oni se koriste za financijske iznude ili za malverzacije u financijskom sektoru”, objašnjavaju iz SOA-e.
U izvješću se navode i ostale sigurnosne prijetnje. Spominjući tako ugroze od terorizma, SOA potvrđuje kako je ona u EU još uvijek prisutna, no konkretno za Hrvatsku ona je u ovom trenutku niska.
Ukupno je sedam osoba, dva muškarca i pet žena, koje imaju i hrvatsko državljanstvo, otišlo na područje pod kontrolom tzv. Islamske države. Prema podacima kojima raspolaže SOA dva muškarca i jedna žena poginuli su na području Sirije i Iraka još tijekom 2017. i 2018., dok ostale žene borave u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga u Siriji.
“Europska sigurnost se suočava s brojnim izazovima, unutarnjim i vanjskim, dok pojas nestabilnosti koji okružuje Europu i dalje generira najveći broj prijetnji za Europu, od terorizma, kriznih žarišta do ilegalnih migracija”, analizira SOA.
I jugoistočno susjedstvo Republike Hrvatske još uvijek je opterećeno brojnim sigurnosnim, političkim, gospodarskim i društvenim izazovima, a transnacionalni organizirani kriminal snažan je na jugoistoku Europe. Uz to, pojačava se pritisak ilegalnih migracija s jugoistoka Europe prema zapadu EU preko hrvatskog teritorija.
Situaciju u Crnoj Gori obilježava društveni rascjep između prozapadnih suverenističkih snaga i prosrpskih snaga koje su ujedno protiv članstva Crne Gore u NATO-u te za snažnije vezanje Crne Gore uz Rusiju, stoji u Izviješću. SOA navodi da su i dalje prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta RH, ali i Kosova, BiH i Crne Gore.
Korupcija i gospodarski kriminal u Hrvatskoj sputavaju razvitak i prosperitet, a na gospodarsku sigurnost, prema izvješću naše tajne službe, utjecat će i posljedice pandemije Covida 19.
Ipak, SOA zaključuje kako je sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj je stabilna. “Trenutno ne postoje naznake niti vidljivi potencijali značajnije destabilizacije sigurnosnih prilika”, poručuju na kraju iz SOA-e.
U svojoj poruci javnosti, ravnatelj SOA-e Daniel Markić poručuje: “Hrvatski građani mogu s povjerenjem gledati na svoju sigurnosno-obavještajnu agenciju jer znaju da postoje stručni, sposobni i pouzdani ljudi, koji žive među njima i s njima, i koji se brinu o našoj zajedničkoj sigurnosti.”
M. Marković/Foto: pxll
