Stojan Župljanin, ratni zločinac i suradnik Radovana Karadžića, podnio je molbu za prijevremeno puštanje iz zatvora u Poljskoj, gdje se nalazi od 2019. zbog ratnih zločina počinjenih tijekom agresije na BiH.
Ratni zločinac je molbu o prijevremenom puštanju iz zatvora zatražio tijekom ove godine, kada mu istječu dvije trećine zatvorske kazne u trajanju od 22 godine. Proglašen je krivim ubojstvo više od 300 osoba što znači da je dobio oko mjesec dana zatvora po ubijenom čovjeku
Informaciju da je Župljanin podnio zahtjev potvrdio je Amir Ahmić, časnik za vezu s Tribunalom. Župljaninova molba je u razmatranju, piše Klix.ba
Molba ratnog zločinca
U molbi se navodi da je Župljanin, unatoč dugotrajnom boravku u zatvoru, spreman da se reintegrira u društvo. Navodi se da je dobrog duševnog zdravlja te da je tijekom boravka u zatvoru do sada održavao dobre odnose sa svojom obitelji, osobito sa sinom.
Također, u molbi stoji i kako je Župljanin spreman prihvatiti sve mjere kojima bi se ograničilo njegovo kretanje na slobodi, Odluka o puštanju Župljanina bit će donesena naknadno.
Župljanin je u vrijeme rata bio čelnik policije Republike Srpske, a u Haagu mu se sudilo zbog progona nesrpskog stanovništva, zločina protiv čovječnosti, ubojstva, mučenja i istrebljenja.
Od 1991. godine je bio načelnik regionalnog Centra službi sigurnosti Banjoj Luci, zatim član Kriznog štaba Autonomne regije Krajina (ARK), a 1994. postao je savjetnik predsjednika RS-a Radovana Karadžića za unutrašnje poslove.
Uhićen je 11. lipnja 2008. godine u okolini Beograda i izručen Haškom sudu gdje se na navode iz optužnice izjasnio da nije kriv.
U Haagu mu se sudilo za genocid, zločin protiv čovječnosti i ratne zločine 1992. godine nad Bošnjacima i Hrvatima Bosanske krajine, odnosno tzv. Autonomne regije Krajina koja je stvorena 1991. godine i koja je obuhvaćala 16 općina BiH.
Žalbeno vijeće Haškog suda je 2016. izreklo je Župljaninu pravomoćnu presudu zbog ratnih zločina u više općina u BiH, čime je potvrđena prvostupanjska presuda kojom je osuđen na 22 godine zatvora.
Sa Župljaninom je po istoj optužnici osuđen i Mica Stanišić. Među najtežim zločinima iz presude su ubojstva oko 200 muslimanskih zarobljenika na Korićanskim stijenama na planini Vlašić koja su počinjena u kolovozu 1992.
Također, u najteže zločine spada i strijeljanje preko 100 osoba u logoru Keraterm u srpnju iste godine.
R.I. /Foto: press