Stanković najavio novog gosta: ‘Srbi su mu spalili majku i djeda, a on spasio 45 srpskih civila’

Aleksandar Stanković najavio je kako mu u goste u sljedećoj emisiji Nedjeljom u 2 stiže Amir Reko.

– Srpski vojnici žive mu spalili majku i djeda, a on kao vojnik Armije BiH spasio 45 srpskih civila od sigurne smrti. Zbog svjedočenja o ratnim zločinima u rodnom gradu danas ga se odriču, a neki drugi kandidiraju ga za Nobela. Amir Reko – gost Nu2 – napisao je Stanković.

Tragedija, ali ne i osveta

Amir Reko (rođen 1963.), zbog godina službe u Bitoli, poznat je po nadimku “Makedonac”, bivši je časnik JNA i zapovjednik Armije RBiH

Po nacionalnosti Bošnjak, rođen u selu Jošanica kraj Foče u istočnoj Bosni. Vojnu školu završio je 1986. godine kao pješadijski časnik. Služio je u Novom Mestu, Gospiću, Pljevljima, Bitoli i Zaječaru.

Reko je dezertirao iz JNA u travnju 1992. i postao prvi zapovjednik 43. Drinske udarne brigade  ARBiH sa sjedištem u Goraždu.  Nije se mogao sastati s obitelji u Gudelju, jer je selo bilo pod kontrolom Vojske Republike Srpske.

Kada su srpski vojnici očistili selo, ubili su njegovu majku Azizu i djeda i još pet članova obitelji. Žive su ih spalili.  Reko je izjavio da zna tko su počinitelji te da jedan živi u Kanadi.

Tri dana kasnije dana kasnije općinski stožer Teritorijalne obrane naredio je čišćenje srpskog sela Bučje jer je predstavljalo prijetnju zbog napretka VRS-a. Reko je odbio tu priliku za osvetu i prozvan je  – izdajnikom.

Za čovjeka kojeg je razdirala osobna tragedija i bol za ubijenom majkom i obitelji to bi bila prilika za osvetu.

“Na to nikako nisam mogao pristati. Čak mi je bilo prigovarano da ne želim uraditi ono što je ‘potpuno normalno’, da sam slabić, izdajnik, a čak je poslana i druga jedinica da to učini i to sam morao spriječiti. Iako su neki od njih bili dobro naoružani, morao sam te ljude spasiti jer to nije bio način…zločin se nije smio dogoditi.”

I zločin se nije dogodio, a on je nadljudskim naporima dogovorio mirnu predaju naoružanja i mještana koji su tako, zahvaljujući njemu, ostali živi. To je, čini se, odredilo i njegov, kao i život žitelja sela Bučje.

Nakon rata Reko se preselio u Dansku i postao je uspješan poslovni čovjek i osnovao obitelj, s dvoje djece. On i njegova supruga na kraju su se razveli. Godine 2008. u Bosni je upoznao svoju ljubavnu ljubav iz djetinjstva Azru, koja je bila udovica s dvoje djece s kojom se vjenčao

Vlasnik je Bohena, dansko-bosanske tvrtke koja proizvodi brtve, dijelove od gume i plastike te dijelove za vodu i grijanje.

O njegovom životu 2016. snimljen je dokumentarni film ‘Makedonac’: “U jednom životu kao da sam proživio tri, a zadesilo me ono što nikada nikome ne bih poželio.”

Prošle godine je Gradsko vijeće Goražda proglasilo Reku ‘personom non grata’. Kao razlog za takav potez navodi se “iznošenje neistina, bacanja ljage u medijskim istupima na istinske branitelje ovog prostora, a samim tim i nanošenje nesagledive štete braniteljima Armije RBiH”. “Amir Reko je u medijskim istupima već duži period minimizirao časnu borbu Armije RBiH”, stoji između ostaloga u Deklaraciji Gradskog vijeća Goražda.

Ali, da je Amir Reko čovjek koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir smatraju inicijatori njegove nominacije – prof. dr. sci Simo Bozalo

, prorektor i profesor na sveučilištu u Bijeljini, prof. Marjan Hajnal iz Tel Aviva, prof. dr. Sabahudin Hadžialić sa Sveučilišta u Akurdiju u Indiji i Sveučilišta u Rimu, prof. dr. Bojan Pajtić s Pravnog fakulteta u Novom Sadu kao i grupa profesora sveučilišta diljem Srbije.

“Za mene je ta nominacija velika stvar, ali je to i nominacija svim ljudima koji su u najtežim vremenima činili dobra djela i koji ih i danas čine”, kaže Reko.