Analiza stručnjaka: Tko je u pravu u svađi Milanovića i Banožića

Budući sam autor i suautor zakonskih propisa iz područja obrane i nacionalne sigurnosti dobio sam znatan broj zamolbi i upita da dam svoj pravni sud na pitanja tko je u pravu u sukobu Pantovčaka i Banskih dvora. Ima li predsjednik Republike pravo zapovijedati vojskom u miru ili je to u ovlasti ministra obrane.

Ponovno je otvorena rasprava o tome tko zapravo (i kada) zapovijeda Oružanim snagama. Svjedoci smo novog sukoba između dva brda, Pantovčaka i Banskih dvora.

Svjedoci smo novog otvorenog rata između Zorana Milanovića, predsjednika Republike koji je zabranio govor ministru obrane Mariju Banožiću na svečanoj prisezi u Požegi.

Nakon čega je Banožić zatražio smjenu načelnika Glavnog stožera HV te između ostalog rekao:  “Usmena zapovijed u zakonu ne postoji. Vrhovni zapovjednik u miru ne može neposredno zapovijedati časnicima. Ovo je i sigurnosni problem, jer se ne može dogoditi da načelnik izvršava zapovijedi koje nisu utemeljene na zakonu”, rekao je ministar obrane Mario Banožić.

Milanović mu je žestoko odgovorio:

“Ministar se upleo u zapovjedni lanac, prijetio, sazivao generale, rekao je da traži ostavku načelnika. Tko je on da to traži? On je stranačka instalacija koja šikanira ljud . Tu se uplelo najgore strančarenje pod pritiskom njegovih stranačkih kolega.”

Naravno, u otvoreni rat u vojnom vrhu uključio se i predsjednik Vlade Andrej Plenković te optužio Milanovića: “Predsjednik je u Požegi izveo puzajući državni udar ovo je puzajući državni udar. Oduzeo je pravo govora ministru obrane.” Plenković je dao nedvosmislenu podršku svom ministru.

Budući sam autor i suautor zakonskih propisa iz područja obrane i nacionalne sigurnosti dobio sam znatan broj zamolbi i upita da dam svoj pravni sud na pitanja: tko je u ovome sukobu u pravu, imali li predsjednik Republike pravo zapovijedati vojskom u miru ili je to u
ovlasti ministra obrane.

Prije nego što odgovorim na postavljana pitanja i iznesem svoje pravno stajalište koje se temelji na Ustavu i Zakonu o obrani odnosno Zakonu o službi u oružanim snagama valja se prisjetiti povijesti ovoga sukoba iz 2015. godine kada su isti akteri imali druge uloge. Tada je bila otvorena rasprava o tome tko zapravo (i kada) zapovijeda Oružanim snagama.

Zoran Milanović je 2015.godine bio predsjednik Vlade i u sukobu s tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović oko održavanja vojnog mimohoda 5. kolovoza 2015. u Zagrebu, povodom obilježavanja 20. godišnjice akcije Oluja. Zastupao je tezu da predsjednica ne zapovijeda vojskom u miru. Točnije, Kolinda je tada – kad su ju isključili iz odlučivanje o vojnom mimohodu u čast Oluje, zaprijetila da će zabraniti  mimohod, dok je Milanović inzistirao na njezinom održavanju tvrdeći da Vlada ima zadnju riječ oko Oružanih snaga u miru.

Tadašnji ministar obrane Ante Kotromanović rekao je tada da je zakonom jasno utvrđeno upravljanje oružanim snagama u ratu i miru te da u ratu načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske (OS RH) prima i provodi odluke predsjednika Republike, a u mirnodopskim uvjetima odluke Vlade te ustvrdio da predsjednica Republike mora poštovati zakon.

On je podsjetio da je Ustav izmijenjen 2010. godine te da je tom prilikom donesen Ustavni zakon o provedbi Ustava koji je jasno regulirao upravljanje Oružanim snagama.

“Taj zakon jasno određuje da Oružanim snagama u ratu upravlja predsjednik Republike, au miru Vlada i ministar obrane. Osobno sam potpisao u posljednje dvije do tri godine nekoliko stotina takvih odluka, a zadnja je bila ona o organizaciji proslave 20. obljetnice akcije Bljesak i mimohoda u povodu te proslave. To je tako i drukčije ne može biti jer bi se u protivnom kršio zakon”, rekao je Kotromanović 2015. godine.

Na pitanje može biti predsjednica Republike zapovjediti načelniku Glavnog stožera da zabrani vojsci dolazak na mimohod, Kotromanović je kratko odgovorio da ne može, dodajući kako je po članku 58. Zakona o obrani, “jasno definirana i razdvojena uporaba OS RH u ratu i miru”.

Odgovarajući na pitanja novinara što će Vlada napraviti kao Predsjednica ustraje na zabrani, Kotromanović je tada izjavio da će Vlada ipak provesti mimohod, te da će on “osobno kao ministar izvršiti tu zadaću”.

U raspravi te 2015. godine Vladimir Šeks, tadašnji savjetnik predsjednice Republike, je optužio Zorana Milanovića te ustvrdio “da premijer Milanović želi izazvati ustavnu krizu“.., te ponovio da vojskom upravlja predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović”.

Tako su govorili isti akteri i današnjeg sukoba na temu rasprave o tome tko zapravo (i kada) zapovijeda Oružanim snagama. Toliko o njihovoj vjerodostojnosti.

Nije li to tragikomično da Zoran Milanović danas o istoj temi govori ono što su 2015. govorili Šeks i drugi dužnosnici HDZ-a, a Andrej Plenković danas govori o ovoj temi isto što je Milanović govorio 2015. godine.

I na kraju evo odgovora odnosno mog pravnog stajališta na pitanje o tome tko zapravo (i kada) zapovijeda Oružanim snagama. Naravno jednako sam govorio 2015. godine, jednako govorim i danas , na strani sam Ustava i Zakona.

Predsjednik Republike je prema Ustavu vrhovni zapovjednik Oružanih snaga, a to znači da tu ovlast ima i u ratu i u miru. Članak 7. Ustava, doduše, propisuje da se obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad vojskom osim Ustavom uređuju i zakonom, ali to ne dovodi u pitanje ustavnu odredbu u kojoj jasno stoji da je predsjednik Republike vrhovni zapovjednik Oružanih snaga.

Predsjednik Republike, danas ima ograničene ovlasti u odnosu na ovlasti dok smo imali polupredsjednički sustav. Razlika postoji jer smo devedesete imali polupredsjednički sustav gdje je predsjednik i u miru i u ratnom stanju imao ovlast punog zapovijedanja.

Nakon promjene Ustava predsjednik Republike i dalje je vrhovni zapovjednik, no predsjednik nema ovlast punog zapovijedanja i vođenja oružanim snagama u miru, postoje bitna ograničenja u odnosu na ratno stanje i stanje ugroženosti. Nije dobro da predsjednik Vlade i predsjednik Republike koriste oružane snage za svoje dnevnopolitičko ratovanje, to nije dobra situacija.

Milanović kao predsjednik ima određene ovlasti i ima pravo zapovjediti načelniku Glavnog stožera što je očito i napravio.

Predsjednik Vlade ne može zapovijedati, može pozvati.

Ovo što premijer i ministar obrane koriste članak 68., to su situacije kad vojska pomaže u slučaju zaštite i spašavanja, te situacije smo imali i ranije. Kao i u ratu, tako i u protokolarnim okolnostima, ako predsjednik da pisanu zapovijed, to se mora poštovati. Načelnik može odbiti samo ako se čini da je zapovijed protuzakonita ili protuustavna. Milanović ima puno ograničenja, na uporabu, davanje borbenih zadaća.

Pozivam predsjednika Republike, ministra obrane i predsjednika Vlade da budu odgovorni. Moraju biti odgovorni prema funkciji i ne mogu je koristiti za dnevnopolitičke potrebe, za to je najgore koristiti oružane snage.

Sjednite i dogovorite se. Pokušajte konačno biti vjerodostojni funkcijama koje obnašate.

Pero Kovačevoć/Foto: press