Što nam priktično donosi Istanbulska deklaracija

31 srpnja, 2017 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

U Hrvatskoj je odluku o potpisivanju Istanbulske konvencije donijela SDP-ova Vlada Zorana Milanovića 2012. godine, a sada slijedi i njena ratifikacija koju podržava premijer Andrej Plenković koji je prije izbora 2016. godine javno obećao da se “protivi nametanju rodne idoelogije”.



Rodnu ideologiju nameće upravo ratifikacija Istanbulske konvencije.

Udruga u ime obitelji napomenula je nekoliko posljedica koje donosi Istanbulska konvencija, a na koje sada podsjećamo.

Istanbulska konvencija sadrži definiciju pojma „rod“, koja bi nakon ratifikacije postala pravno obvezujuća za Hrvatsku, i tumači nasilje kao “rodno utemeljeno”. Prema Konvenciji (čl. 3. c): „’rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce.”

Takva definicija unosi dihotomiju između čovjekova spola kao spola i društvene dimenzije spola, nazivajući je “rodom”, jer pretpostavlja da su spol i njegova društvena dimenzija dvije odvojene i nepovezane stvarnosti, za što nema utemeljenja u realnosti ni u znanosti, već proizlazi iz ideologije.

Takva obvezujuća odredba dovela bi do sljedećih posljedica:

1. Unošenje znanstveno nepotvrđenih teza (rodne ideologije) u obrazovni sustav izmjenom kurikula,
2. Ograničavanje primarne uloge roditelja u odgoju i odlučivanju o obrazovanju vlastite djece, u skladu s vlastitim vjerskim i drugim uvjerenjima,
3. Ugroženost slobode vjeroispovijedi zbog netrpeljivosti prema vjerskim zajednicama, izazvane naukom koji se razlikuje od rodne ideologije
4. Pojava kampanja i programa koji za cilj imaju podizanje svijesti o “rodu”, odnosno promicanje rodne ideologije u neformalnim obrazovnim okruženjima, sportskim i kulturnim okruženjima, okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima.

Pojedine zemlje u kojima postoje zakoni o “rodnom samoodređenju” omogućuju, primjerice, da osoba promijeni svoj spol u osobnim dokumentima na temelju obične izjave nadležnom tijelu. Takve zakone u posljednje četiri godine donijele su Malta, Irska, Norveška, Danska, Argentina i Belgija.

IZVOR: narod.hr


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->