Što se krije iza prijedloga o pripojenju Srbije Rusiji?

Zamjenik predsjednika Odbora Državne dume za međunarodne poslove Aleksej Čepa rekao je u intervjuu za radio Govorit Moskva da odluka o priključenju Srbije Rusiji ovisi o volji srpskog naroda.

“Ne znam koliko je to realno jer ovdje odluka nije na Vučiću, nego na narodu. To treba odlučiti narod na referendumu. Treba se poštovati volja naroda, da poslije nitko ne bi rekao da je to okupacija, otimanje i rušenje. Naći će se veliki broj protivnika ove ideje, zato u ovom slučaju sve mora biti čisto”, rekao je ruski političar.

“Podržat ćemo Srbiju u svakom slučaju. Ona je prema nama izrazito prijateljska. Jako se nadamo da će se moći nositi s provokacijama kojima su izloženi. Čekamo Vučićeve apele”, rekao je Čepa.

Srbija još uvijek nije reagirala na ovu izjavu, a izjava je spomenuta samo u oporbenim medijima. Vučićevi tabloidi su ju prešutjeli.

Istina, Čepa kaže da ni on ne zna “koliko je ujedinjenje realno jer to ne odlučuje predsjednik Aleksandar Vučić, nego narod”. “To trebaju odlučiti ljudi na referendumu”, rekao je Čepa koji smatra da je referendum potreban kako se “poslije ne bi govorilo da je na djelu okupacija ili aneksija”.

Aleksej Čepa izjavio je da će Rusija uvijek biti na strani Srbije jer se radi o “duboko privrženoj i prijateljskoj državi”.

Zanimljivo je da se nitko iz srbijanskog političkog kruga nije o ovome izjasnio, kao ni prorežimski mediji. Doduše, iz nekih su oporbenih parlamentarnih stranaka, poput Srpske demokratske stranke, pozvali Vučića da odustane od pregovora o priključenju EU zbog pritiska da uvede sankcije Rusiji.

Već viđeno u Ukrajini

Iako se Čepin prijedlog čini trivijalnim, treba napomenuti da se u Putinovoj Rusiji ovakve stvari rijetko izjavljuju slučajno i nenamjenski. Tako su počeli i s prijedlozima o priznavanju odmetnutih ukrajinskih paradržavnih tvorevina Donecka i Luhanska. Prvo su to predložili zastupnici Komunista i ultradesnog LDPR-a, iz Kremlja su govorili da “o tome ne znaju ništa”, da bi za mjesec dana to postala državna politika i uoči samog rata te su marionetske države priznate. Potom se isto ponovilo i s pripajanjem četiriju ukrajinskih regija Rusiji.

Počelo je na lažnim marginama, ali potom su na “referendumu” građani zatražili pripajanje Rusiji, a Putin je proglasio aneksiju.

Pitanje je koliko je ova ponuda Srbiji za pripajanje Rusiji bila usputna i “na svoju ruku” ili je to već viđeni plan  koji će se dalje razvijati

Je li Putin već donio odluku?

Šutnja Vučića i srbijanskih medija pod njegovom kontrolom je također indikativna. Naime, o Čepinoj ponudi pisala su samo dva neovisna srbijanska medija, Nova i Danas.

“Očekujem da će na eventualnom referendumu za ruskog agresora pod Putinovim “dizginima” biti više od 70 posto ljudi, ali tko sam ja da sudim i ocjenjujem. Referendum na sunce, što kaže Čepa, pa na parove razbroj‘s”, komentirao je taj prijedlog bosanskohercegovački analitičar iz Banje Luke Dragan Bursać.

Prema njegovu mišljenju, “Srbija je već 23 godine u sastavu Rusije”.

“Dobro, ne baš Rusije, ali je u sastavu, preciznije savezu Rusije i Bjelorusije, i to odlukom Skupštine Savezne Republike Jugoslavije od 12. travnja 1999. godine. U odluci eksplicitno stoji ovo:

1. Savezna Republika Jugoslavija izjavljuje da pristupa savezu Rusije i Bjelorusije;

2. Savezna Republika Jugoslavija izjavljuje da prihvaća ciljeve i principe Rusije i Bjelorusije i da preuzima na sebe u punom obimu obveze koje proistječu iz Sporazuma i Statuta Saveza Rusije i Bjelorusije;

3. Ovu odluku objaviti u Službenom listu Savezne Republike Jugoslavije

Sad je sve jasnije! I rusofilija, i putinofilija, i luda ljubav prema ruskoj državnoj destrukciji i podrška fašističkim napadima na Ukrajinu, a prije toga na Gruziju. Pa, Srbija se kao nasljednica SR Jugoslavije samo drži dogovora. Poštenjačine, što ćeš”, piše Bursać.

Prijedlog za vize Srbima u EU

Aleksandar Vučić ionako ne želi uvesti sankcije Rusiji, a na Putina se sve više oslanja u vezi s Kosovom. “Kada Rusija pobijedi Ukrajinu, Srbija će doći na svoje jer će se stvoriti novi svjetski poredak”, uvjeren je prorežimski srbijanski politolog Aleksandar Pavić. Dakle, preostaje vidjeti koliku stvarnu težinu imaju Čepine riječi.

Srbija je uz Tursku jedina od kandidatskih zemlja koje nisu uvele sankcije protiv Rusije nakon njezine agresije na Ukrajinu.

Srbija ni ove godine nije otvorila niti jedno novo poglavlje, a nizozemski parlament, zbog neusklađivanja srpske politike s europskom oko sankcija Rusiji, predlaže da EU ponovno uvede vize za srpske građane.

Vijeće Europske unije izrazilo je jučer “duboko žaljenje” zbog nazadovanja Srbije u usklađivanju s vanjskom politikom Unije i odbijanja uvođenja sankcija protiv Rusije.

“Vijeće duboko žali zbog nazadovanja Srbije u usklađivanju sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Europske unije, naročito zbog nepristajanja na uvođenje sankcija Rusiji i Bjelorusiji, kao i zbog vanjskopolitičkih poteza suprotnih zajedničkom pristupu Europske unije”, kaže se u zaključcima o proširenju koje su u utorak usvojili ministri za europske poslove država članica.

Također se kaže da osuđeni ratni zločinci ne bi trebali imati pristup javnom prostoru i da nema mjesta za njihovo glorificiranje i negiranje njihovih zločina.

M.M. /Foto: Twitter