Damir Kos, sudac Vrhovnog suda je u Novom danu na N1 televiziji komentirao i pobliže objasnio objavu na mrežama o promjenama u Zakonu o sudstvu.
Kos je prozvao predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića zbog uvrštavanja dva prijedloga u tekst izmjena Zakona o sudovima čime bi se ograničila, a dijelom i zabranila aktivnost sudaca izvan sudačke funkcije (pisanje stručnih i znanstvenih radova, predavanja, izabrane arbitraže i sl.). Govoreći o svojoj objavi Damir Kos je pojasnio:
“U ovo prazničko ozračje pokvario je atmosferu i meni i brojnim sucima tekst prijedloga izmjena Zakona o sudstvu i održana je Opća sjednica na Vrhovnom sudu.
Kad smo dobili taj tekst prijedloga prije drugog čitanja, bile su dodane neke odredbe kojih ranije nije bilo u tekstu, koji je prošao e-savjetovanje, moguću stručnu raspravu (koje nije bilo) i u drugo čitanje dolaze dvije odredbe za koje Ministarstvo u obrazloženju piše da se radi o izmjenama uvrštenim na traženje Vrhovnog suda i Državnog sudbenog vijeća.
Pravo sudaca da pišu članke
Među kolegama je nastupilo čuđenje jer nije bilo rasprave ni u prvom čitanju.
Prije blagdana 28. prosinca sazvana je sjednica na Vrhovnom sudu, bojao sam se da neće biti dovoljno ljudi, no bili su gotovo svi. Početak rasprave bio je vezan uz taj članak 12 i 13 gdje je jedan od kolega pitao predsjednika suda na temelju čega je to uvršteno.
Prijatelji, u ove slavljeničke dane pomozite ako je u vašoj moći.
Kolega Dobronić i kolega Milković, bez stručne odnosno…Objavljuje Damir Kos u Subota, 30. prosinca 2023.
Ispostavilo se iz obrazloženja predsjednika Vrhovnog suda da se doista ne radi o prijedlogu suda ni sudaca koji je jedini ovlašten za tako nešto, nego o njegovom osobnom prijedlogu potpomognutom nakon sastanka s predsjednikom Sudbenog vijeća, a radi se o ograničenju određenih prava sudaca.
Prva osnova se tiče izvansudskih aktivnosti koje bi mogle biti lukrativne, a druga ograničavanje prava sudaca da se intelektualno izraze kroz pisanje stručnih članaka, predavanja itd.
Sudac prije nego li bi istupao u javnosti stručno, mora tražiti suglasnost predsjednika suda. Navedeno je da šutnja predsjednika suda znači odobrenje, a u slučaju negativne odluke odluku u drugom stupnju može donijeti Državno sudbeno vijeće.
To je suprotno članku 69. Ustava koji kaže da država mora poticati znanstveni rad svojih građana, a ovako imate ograničenje, moram tražiti da mi netko dozvoli.
Povreda kodeksa je zabrana stvaranja ozračja osobne nadređenosti. Zato se moja pisana elaboracija odnosila se na taj dio izmjene članka 13 Zakona o sudovima gdje su se svi složili da je tako nešto nedopustivo.”
Na pitanje radi li se o samovolji predsjednika Vrhovnog suda, Kos je rekao:
“Neću koristiti tako teške riječi. Kad sam pisao taj tekst i objavu, nije bilo zbog osobnog suptrostavljanja predsjedniku Vrhovnog suda, nego da javnost čuje što se događa.”
Komentirajući činjenicu da se suci bave dodatnim poslovima, istaknuo je da svi zakoni imaju jasno izraženu mogućnost traženja izuzeća suca ako stranka smatra da bi se mogao steći dojam pristranosti. I u praksi je toga bilo, kaže.
“Isključiti pravo sucima da budu dio životne sredine ili ograničiti pravo da se znanstveno artikuliraju, bilo bi nedopušteno”, istaknuo je Kos.
“Sramotno male službeničke plaće”
Dotaknuo se i plaća sudaca:
“Plaće sudaca su javne, no službeničke plaće su sramotno male i sudovi teško funkcioniraju jer odnos sudac službenik je simbioza koja je potrebna za zajednički rad.
Bilo je dogovoreno da će se ići u cjelovitu izmjenu. Kad govorimo o plaćama, došao sam na Vrhovni sud prije 22 godine. Moja plaća tad je bila 20.000 kuna, tad je bila jagma za sudačku funkciju.
Ta plaća bila bi danas 50.000 otprilike. Ne zagovaram takvu plaću, ali je činjenica da danas nema gotovo interesa za sudačku funkciju osim velikih centara.
Današnja plaća je bolja nego što je bila i u odnosu na minimalac, to je jako velik iznos. No, kad razgovaramo sa strankama i odvjetnicima, onda je to zanemarivo”, kaže.
Dotaknuo se i slabog interesa za funkciju glavnog državnog odvjetnika:
“Zanimljivo je da su se prije više godina za čelne pozicije birali ljudi koji su u maksimalnom radnom i životnom potencijalu, 50-godišnjaci, danas ta dob nema interesa za obnašanje te funkcije.
Vjerojatno su jedan od razloga primanja, a drugi odnos društva prema sudstvu, koje se dijelom i krivnjom samog pravosuđa sotonizira. Teško je naći pravi razlog, ali slika bi bila bolja kad bi čelnici pravosudnih tijela bili otvoreniji, prezentirali, javno priznali grešku…”
Za suca Ivana Turudića kao mogućeg kandidata za novog glavnog državnog odvjetnika rekao je da je kompetentan i da se iskazao kroz nekoliko predmeta kao bespoštedan borac za slovo zakona.
D. M. /Foto: pxll
