Srbija se nalazi na petom mjestu liste zemalja s najvećim „viškom smrtnosti“, koji ukazuje na potencijalnu razliku između prijavljenog i stvarnog broja smrtnih slučajeva od posljedica covid-19, objavio je britanski magazin The Economist, pozivajući se službene podatke za period od 1. travnja 2020. godine do 30. lipnja 2021. godine.
Prema tom istraživanju, na prvom mjestu je Peru, sliede Bugarska i Sjeverna Makedonija, a mjesto ispred Srbije zauzela je još samo Rusija. Broj službeno evidentiranih slučajeva koronavirusa u Srbiji u promatranom periodu je 7.030, dok je u istom periodu preminulo 30.210 ljudi više od prosjeka u posljednjih pet godina.
Ekonomist u svom članku ukazuje da ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom koronavirusa nažalost može biti veći od prijavljenog broja, navodeći više razloga za tu pretpostavku.
Prvo, službena statistika u mnogim zemljama isključuje žrtve koje nisu bile pozitivne na kovid-19 pre smrti – što može biti većina na mjestima s niskim kapacitetima za testiranje.
U Srbiji je, od travnja 2020. do veljače 2021. od korone preminulo 105 liječnika i 32 medicinske sestre
Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati izvode smrti nekoliko dana, pa čak i nedjelja, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, pandemija je ljekarima otežala liječenje drugih bolesti i obeshrabrila ljude da idu u bolnicu, što je, kako je navedeno, možda indirektno uzrokovalo povećanje smrtnosti od drugih bolesti osim kovid-19.
U veljači ove godine Sindikat liječnika i farmaceuta Srbije organizirao je u komemoraciju u spomen kolegama koje su izgubile živote usljed pandemije koronavirusa. U Srbiji je, od travnja 2020. do veljače 2021. od korone preminulo 105 liječnika i 32 medicinske sestre.
Znatno više smrtnih slučajeva od petogodišnjeg prosjeka
Kako su istakli autori istraživanja, jedan od načina da se objasne ti metodološki problemi je upotreba jednostavnije mere, poznate kao „višak smrtnosti“, o čemu je pre godinu dana govorio i član Kriznog štaba dr Predrag Kon, poredeći broj ljudi koji umiru zbog bilo kog uzroka u određenom periodu s višegodišnjim prosjekom broja smrtnih slučajeva.
Londonski tjednik koristio statističke modele za kreiranje polaznih osnova, predviđajući broj smrtnih slučajeva koji bi svaki region normalno zabilježio 2020. i 2021. godine. Nulta osnova predstavlja prosjek broja svih smrtnih slučajeva u jednoj zemlji u periodu od 2015. do 2019. godine, pri čemu broj iznad nule znači više smrtnih slučajeva nego što se očekivalo.
Analiza Ekonomista pokazuje da je u većini država broj takozvanih prekomjernih smrti (u poređenju s osnovnom vrednošću) veći od zvanično objavljenog broja smrtnih slučajeva od infekcije kovid- 19.
Portal N1 već je pisao o sumnjama u točnost podataka o broju preminulih od posljedica kovida u Srbiji koje su se pojavile u lipnju 2020. godine, a kulminirale krajem prošle godine, kada su navode o manipulaciji podacima iznijeli i ljekari okupljeni u udruženju “Ujedinjeni protiv kovida“ (UPK).
„Prikrivaju prave podatke da bi imali čime se hvaliti“
Da se u Srbiji skrivaju podaci o stvarnom broju umrlih od bolesti kovid-19 bio je „gotovo uvjeren“ i predsjednik Sindikata liječnika i farmaceuta Srbije i član Saveta UPK dr. Rade Panić, koji je za N1 iznio tvrdnju da vlasti prikrivau točne podatke o preminulima “da bi imali čime se hvaliti, jer sve što su do sada pričali epidemija im je izbila iz ruku“.
U prilog tim tvrdnjama išao je i zvaničan podatak Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o broju preminulih u prosincu 2020. godine, koji je bio veći za čak 6.805 u odnosu na desetogodišnji prosjek broja umrlih u tom mjesecu. U istom mjesecu, prema podacima Instituta za javno zdravlje “Dr Milan Jovanović Batut”, broj preminulih od posljedica kovida-19 službeno je iznosio 1.646.
Broj umrlih u Srbiji od 1. travnja do 31. prosinca 2020. godine veći je za čak 15.372 u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 13.069 u poređenju s desetogodišnjim prosjekom, pokazuju podaci RZS.
Još veća razlika zabilježena u prvih šest mjeseci ove godine, kada su, prema službenim podacima, u Srbiji preminule 14.302 osobe više od prosjeka za period siječanj-lipanj od 2010. do 2019. godine.
M. Marković/Foto:The economist
