Predsjednički kandidat dr. Tomislav Jonjić predlaže da se kao Dan atifašističke borbe, umjesto današnjeg 22. lipnja, proglasi 17. listopad u spomen na dan kad je strijeljan Vladmir Gortan. Tko je bio Vladimir Gortan i zašto je važan za Hrvatsku?
Vladimir Gortan rođen je u Bermu kraj Pazina 1904. godine. Po zanimanju je bio poljodjelac. Od 1928. godine bio je član tajne antifašističke organizacije TIGR (Trst-Istra-Gorica-Rijeka), koja je organizirala prosvjede i druge akcije protiv nasilne talijanizacije Istre i zagovarao priključenj Hrvatskoj Trsta, Gorice, Istre i Rijeke.
Na dan parlamentarnoga fašističkog plebiscita, 24. ožujka 1929. godine, članovi organizacije TIGR oružanom su akcijom odlučili iz zasjede spriječiti birače koji su cestama Brestovica–Pazin i Beram–Pazin išli na izbore, pokazujući kako Istra nije pacificirana i denacionalizirana.
Vladimir Gortan je kraj Brestovice ispalio ispred povorke iz Kašćerge osam metaka u zrak, nakon čega su se seljaci razbježali.
Druga ekipa bila je na cesti Beram – Pazin pokraj Kamuš brijega (danas Brijeg Vladimira Gortana) gdje su Viktor Baćac te Dušan i Vjekoslav Ladavac zapucali ispred povorke birača, ali se povorka nije razbježala. Dva su se metka odbila od rubnika i ranila dvojicu seljaka. Smrtno je ranjen istaknuti narodnjak Ivan Tuhtan iz Trviža te lakše Mate Brajković – Bortulin iz sela Brajkovići. Nakon dva dana Ivan Tuhtan je preminuo.
Čim su talijanski fašisti doznali što se zbilo pohitali su u Beram. Gortan je pokušao pobjeći preko granice u Jugoslaviju. Uhićen je u bijegu s još četvoricom sudionika, u vlaku na postaji Prem, na pruzi između Rijeke i Svetog Petra na Krasu (danas Pivka) 8. travnja 1929. Poslije će mu biti priređeno suđenje na kojem će mu biti izrečena smrtna kazna ne bi li se tako zastrašilo istarske Hrvate.
Događaj zbog kojeg je Gortan osuđen na smrt opisan je ovako: “… I dok je Vladimir Gortan na cesti Brestovica-Pazin uspio rastjerati birače pucanjem u zrak, podno Kamuš brijega došlo je do incidenta. Metak odbijen od ceste ranio je dvoje građana, od kojih je jedan kasnije preminuo...”
Proces na Specijalnom sudu za zaštitu države, koji je za tu priliku premješten iz Rima u Pulu, vođen je od 14. do 16. listopada 1929. godine, a javni je tužitelj Dessy tražio je smrtnu kaznu za sve.
Slučaj je izazvao reakciju javnosti u Kraljevini Jugoslaviji te veliku međunarodnu pozornost. Tijekom suđenja i nakon izvršenja presude održane su demonstracije diljem Kraljevine Jugoslavije, osobito studenata i mladeži, najprije u Zagrebu, zatim Beogradu, Ljubljani, Mariboru, Splitu, Šibeniku, Sarajevu, Subotici, Sušaku, Dubrovniku, Novom Sadu, Nišu, ali i u Parizu, Berlinu, Luxemburgu, Bruxellesu, Buenos Airesu te drugim gradovima i državama u svijetu.
O procesu su izvještavale talijanske i hrvatske novine te strani listovi među kojima čak američki New York Times.
Nakon intervencije beogradskoga apostolskog nuncija Pelegrinettija, papa Pio XI. posredovao je kod Mussolinija, te je predsjedniku suda brzojavom naloženo neka na smrt osudi samo jednoga optuženika. Izbor je pao na Vladimira Gortana
Osuđen je i strijeljan za djelo koje nije počinio
Vladimir Gortan je strijeljan 17. listopada 1929. godine na predjelu uz more u južnom dijelu grada Pule, koji danas nosi ime “Gortanova uvala”. Strijeljalo ga 28 fašista koji su ga u leđa pogodili s 25 metaka.
Hrabrim držanjem ubrzo je postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre. Njegovi suborci Živko Gortan, Viktor Baćac, Dušan Ladavac i Vjekoslav Ladavac na suđenju dobili su svaki po 30 godina strogoga zatvora, i 10 godina policijskoga nadzora.
Ta kazna 1930. godine smanjena im je za 2 godine, potom 1932. godine za još 10 godina a nakon potpisivanja pakta o miru i sigurnosti između Kraljevine Jugoslavije i Italije, 25. ožujka 1937. godine, njihovi rođaci Jure Červar i Vjekoslav Gortan pokrenuli su početkom 1938. godine pravni postupak za njihovo puštanje te su u kolovozu su pušteni uvjetno na 5 godina, s obvezom javljanja policiji.
Gortanovi posmrtni ostatci otkriveni su na groblju Monte Giro u Puli, 1952. godine. Godine 1953. njegovi posmrtni ostatci preneseni su u monumentalnu grobnicu podno Berma
Njemu u čast je prva postrojba popunjena od dragovoljaca s područja Istre koji su se sredinom 1942. godine pridružili Drugom primorsko-goranskom odredu na Risnjaku u Gorskom kotaru, formirana u kolovozu te godine Prva istarska četa “Vladimir Gortan”, a prva veća vojna postrojba NOVJ na području Istre formira se u rujnu 1943. godine pod imenom 1. istarska narodnooslobodilačka brigada “Vladimir Gortan”.
Po njemu su nazvane brojne osnovne škole po Hrvatskoj (n. OŠ Vladimira Gortana u Rijeci, u Žminju, Srednja škola Vladimira Gortana u gradu Buje) koje to ime i danas nose, te željezničko-građevno poduzeće Vladimir Gortan, poznato kao pokrovitelj hokejaša zagrebačkog Medveščaka te tvrtka Gortan-Zadar, pokrovitelj zadarskih rukometaša.
Danas po Vladimiru Gortanu nose ime ulice i trgovi u primjerice Rovinju, Rijeci, Opatiji, Malom Lošinju, Poreču, Varaždinu, Slavonskom Brodu, Umagu, Vinkovcima, Matuljima, Višnjanu, Zagrebu, Puli, Splitu, Novom Sadu i Ljubljani.
M. Marković/Foto: Wiki
