Prije imenovanja na diplomatsku dužnost Jelana Milić je vodila Centar za euroatlantske studije (CEAS) i u Srbiji slovila kao “NATO djevojka”. Kao protivnica Vučićeve vlasti često je bila meta napada režimskih medija. Vučiću je pobjegla iz studija, a Vojislav Šešelj ju je nazvao “NATO picajzlom”
Jelena Milić, veleposlanica Srbije u Hrvatskoj od 2022. godine, u ponedjeljak je napustila prijem SNV-a zbog neslaganja s dijelom pisma koje povezuje s aktualnim studentskim prosvjedima u Srbiji
U pozadini su zapravo masovni studentski prosvjedi koji se već tjednima valjaju ulicama brojnih srpskih gradova i koji su prvi put izazvali vidljivu nervozu kod Aleksandra Vučića – a ona se, očito, počela širiti i po srpskoj diplomatskoj mreži..
Ako usput malo napakosti Miloradu Pupovcu, jedinom lideru Srba u Srbiji susjednim državama koji se vidljivo distancira od koncepta ‘srpskog sveta’, tim bolje.
Laureati se nisu pojavili na domjenku, ali su poslali pismo zahvale u kojemu između ostalog ‘zahvaljuju mladima u Srbiji koji nas ovih dana uče kako se leti i kako se svijetli’.
Veleposlanica, koja se hvali da je nedavno i osobno podržala mlade koji stoje na srpskim trgovima, sada je izazvala mini diplomatski skandal jer su isti ti mladi tek uzgred spomenuti – a Pupovac, eto, to nije osudio. Odnosno, njoj se ‘način reakcije SNV-a jednostavno nije svidio’.
“Morate razumjeti da sam ja nedavno, prije par dana na mom Facebooku, napisala da podržavam kada mladi stoje na trgovima, ne blokiraju institucije i kada traže konkretnu pravdu za nepravdu. Ali dalje od toga: blokade, nazivanje moje zemlje tiranijom, nazivanje mog predsjednika i državnog vrha ubojicama i takve stvari, ja to jednostavno i apsolutno ne podržavam”, pojasnila je veleposlanica Milić za RTL.
“Da budemo sasvim jasni, otišla sam jer je dio dužnosnika SNV-a pljeskao dijelu pisma, koje ne želim cenzurirati i to nije moj posao, ali ja sam ambasador Srbije u Hrvatskoj. Vodstvo SNV-a je pljeskao pismu u kojemu se spominje podrška mladima u Srbiji. Nažalost, velik dio tih mladih smatra da su moje državno vodstvo ubojice i da imaju krvave ruke.
Ono što sam ja uradila je najmanje moguće što bi bilo koji ambasador u bilo kojoj zemlji uradio. Nisam bila iznervirana, kako mediji to insinuiraju, reagirala sam kao i svaki drugi veleposlanik na flagrantnu uvredu moje države”, rekla je Milić.
“Podsjećam vas, bila sam jedna od vođa nenasilnog pokreta otpora protiv Miloševića. Ja znam što su nenasilne metode borbe, znam što su diktatorski režimi, sad sam ambasador zemlje koja je kandidat za EU. Ne znam gdje mladi koji sada demonstriraju trebaju poletjeti, mi ne znamo njihove političke aspiracije. Optužiti sve odjednom da su im ruke krvave nije u duhu vladavine prava”, dodala je.
Diplomatska podrška studentima
Za početak smo potražili status u kojemu ona spominje svoju podršku studentima – istim onim studentima koji, eto, ne bi smjeli dobiti nevinu podršku redatelja i književnika, niti pljesak Pupovca i SNV-a. U stvarnosti, radi se o poduljem eseju u kojemu se ona – diplomatski, rekli bismo – trudi uvjeriti da je današnja Vučićeva Srbija zapravo jedna uzorna demokracija. Jer gdje bi se drugdje mogli roditi i odrasti studenti koji se bune?
Ako recimo sad u prosjeku imaju 20 godina, znači da su od osme godine svog života, od polaska u osnovnu školu, bili izloženi ‘Vučićevoj tiraniji’, a opet izrasli su u ‘nešto najbolje što se trenutno dešava na europskom kontinentu’. Tiranin prop’o”, napisala je Milić referirajući se na intervju profesora inka Gruhonjića – odnosno diplomatski se uključivši u hajku koju protiv njega već dulje vrijeme vode Vučić i njegvoi slugani.
Svađa s Vučićem i Lazanskim
Ne tako davno upravo Milić nalazila se u Gruhonjićevoj poziciji: zapamćeno je kada se u jednoj od debata na TV Pinku našla nasuprot Vučića, a on joj je rekao da ‘njezina politika ne donosi dobro Srbiji’ i da je sve što je rekla ‘protiv interesa Srbije’.
Demonstrativno je napustila studio, ali otprilike tada započinje metamorfoza koja dovodi do toga da, barem po Vučićevim standardima, njena politika danas ‘donosi dobro Srbiji’ i ide ‘za interese Srbije’.
Prije imenovanja na diplomatsku dužnost Jelana Milić je vodila Centar za euroatlantske studije (CEAS) i u Srbiji slovila kao “NATO djevojka”. Kao protivnica Vučićeve vlasti često je bila meta napada režimskih medija.
Zapamćene su i njene polemike i svađe s Miroslavom Lazanskim, a na primjedbu na je “NATO djevojka” Vojislav Šešelj ju je nazvao “NATO picajzlom”. Stoga je za brojne u Srbiji bilo iznenađenje njeno imenovanje na veleposlaničku dužnost u Zagreb.
Ključan trenutak, po svemu sudeći, bilo je njeno javno zalaganje za ‘korekciju administrativne linije između Beograda i Prištine’, odnosno za podjelu Kosova upravo u trenutku u kojem je Vučić – uz pomoć prethodne administracije Donalda Trumpa – pokušao progurati taj koncept. Tada je, požalila se Milić, ‘cancelirana od strane ‘kolega’ iz aktivističkih i analitičarskih organizacija iz Srbije, regije i Njemačke’.
Od travnja 1997. do veljače 1999. radila je na projektu povratka izbjeglih Srba u Hrvatsku ‘Hoću kući’ Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji, kada je u Knin i okolna sela organizirano vraćena prva veća skupina izbjeglica te su pokrenuti prvi sudski sporovi pred hrvatskim pravosuđem za povrat imovine.
Bila je izvršna direktorica CEAS-a do 2021. godine, kada je on zatvoren, ona uskočila upomoć pobjedniku i Vučić ju poslao za veleposlanicu u Zagreb.
Jelena Milić je dugo slovila za trezvenu osobu koja vješto balansira između vlastite javne i političke prošlosti – naglašeno prozapadnjačke, prodemokratske i proliberalne, ali se u iznenađujućem obratu “ubacila pod jorgan Vučiću” pa je, bez stvarnog diplomatskog iskustva, postala ambasadorica u Zagrebu.
Ovo Vučićevo imenovanje izazvalo je konsternaciju posebno kod konzervativne, desne i radikalno desne oporbe u Srbiji jer očito nije prepoznala da je na djelu još jedno ‘prelijetanje’ nekadašnjih eksponenata otpora na stranu ‘tiranina’ – po modelu po kojemu je to učinila, recimo, Jelena Karleuša.
Predaju vjerodajnica Milić predsjedniku Zoranu Milanoviću većina medija popratila je osvrtima na njenu smjelu modnu kombinaciju, a u dvije godine koje su uslijedile zabilježeno je da je posjetila Vukovar i u knjigu dojmova Vodotornja ostavila poruku koja je glasila: ‘Nema riječi. Samo sućut za nevine civilne hrvatske žrtve. I vječno poštovanje.’
Svojedobno se pohvalila i da je položila cvijet ispred spomenika Prekinuto djetinjstvo u Slavonskom Brodu, posvećenom, kako je ona to formulirala, za 402 djece nastradale ‘u sukobima devedesetih u Hrvatskoj’.
S druge strane, sa SNV-om i Pupovcem nikako da pronađe zajednički jezik: ne samo da je bojkotirala nedavno otvorenje srpskog kulturnog centra u Glini, što je za ovu manjinsku zajednicu doista bio golem događaj, nego se dan prije toga sastala sa sisačkim biskupom Vladom Košićem i time pohvalila na društvenim mrežama.
Kada su je iz SNV-om prozvali zbog toga, odgovorila im je u stilu Jamesa Bonda:
“Moja država Srbija vodi neovisnu vanjsku politiku, pa i u Hrvatskoj, u kojoj sam JA veleposlanica. FYI (op.a, Za vašu informaciju): Name is #Milic. Ambassador Jelena Milic.”
M. Marković/Foto: Pink tv
