Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu je započeo s radom 1. lipnja 2021. Voditeljica Ureda je Tamara Laptoš, koja je imenovana europskom tužiteljicom iz Hrvatske, a Ured u Zagrebu ima pet tužitelja. To su Krešimir Bačić, Tomislav Kamber, Vjekoslav Tolna, Marta Šamota Galjer, Saša Manojlović i Sani Ljubičić.
O ovih dvoje posljednjih – Sani Ljubičič i Saši Manojloviću – hrvatski mediji, a paglavito Maxportal su pisali mnoštovo puta. I izrugivali se slučajevima koje su vodili. Jer su državi učinili štetu mjerenu u mlijunama kuna.
Sani Ljubičić, bivša zagrebačka županijska državna odvjetnica, vodila je slučaj Agrokor. U prosincu 2017. je potpisala ugovor za vještačenje u predmetu Veliki Agrokor s tvrtkom KPMG Poljska i Ismetom Kamalom. To vještačenje je 2023. proglašeno nezakonitim na Županijskom sudu u Zagrebu zato što je najveći dio poslova na vještačenju odradila tvrtka KPMG Hrvatska (KPMG Croatia d.o.o.).
Vještačenje je plaćeno čak 1.3 milijuna eura, što ga čini najskupljim u hrvatskoj povijesti, a proglašeno je nezakonitim jer su djelatnici KPMG-a istodobno radili za privremenu upravu Agrokora. Bila je to jedna od većih blamaža DORH-a u ne baš slavnoj povijete te ustanove. U to vrijeme, kad je KPMG dobio posao, pokćerka Sani Ljubičić zaposlena je KPMG.
Prije mjesec dana smo objavili da su Sani Ljubičić i njen bračni partner, odvjetnik Željko Jurić, tužili glavnog urednika Nacionala Berislava Jelinića, novinarku Orhideu Gauru Hodak i Ljiljanu Jurić, bivšu suprugu Željka Jurića i – izgubili prije nego je suđenje i počelo. Do rasprave nisu uspjeli doći čak iz dva pokušaja. Prva tužba im je vraćena na doradu, pislali su novu, a i ta je odbačena. Razlog – tužba je nerazumljiva i nije sastavljena u skladu sa zakonom.
EPPO Zagreb s Laurom Kovesi. U EPPO-u bi trebali radizi ozbiljni kadrovi, a ne likovi kojima se Hrvatska izruguje i koji su učinili milijunsku štetu državi
U serijalu tektova o slučaju HPB Bankomat Maxportal je više puta pisao o Sani Ljubičić i kaznenim proijavama koje su podnesene protiv nje, a u kojima se bivša zamjenica ravnatelja USKOK-a tereti za počinjenje teških kaznenih djela. Između ostalih prijavljena je za zlouporabe položaja i ovlasti, lažnog prijavljivanja, ovjeravanja neistintog sadržaja, krivotvorenja službene isprave i dugih kaznenih djela protiv službene dužnosti.
Protiv Sani Ljubičić podnijeto je čak 12 kaznenih prijava. Pet je u Zagrebu, a sedam je, po odluci Vrhovnog suda, proslijeđeno na postupanje Županijskom sudu u Rijeci. Sve prijave povezane su s njenim radom u Uskoku, odnosno DORH-u.
Maxportal je godinama pratio maratonsko suđenje pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu USKOK-a tzv. “HPB BANKOMAT” koji je nakon više od 14 godina trajanja okončan oslobađajućom presudom za sve optužene u tom predmetu. Maxportal je u proteklim godinama nazočio na brojnim raspravama tog najdužeg maratonskog predmeta USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa tako i na iznošenju obrane i završene riječi optuženih te i izricanju presude dana 4. svibnja 2023 godine.
Objavljeni su i video zapisi sa završne riječi Slavena Čolaka kao jednog od optuženih u tom kaznenom postupku, a u kojoj završnoj riječi su i svi nazočni mediji ( a nazočni su bili gotovo svi) imali priliku i javno te neposredno pred Županijskim sudom u Zagrebu saznati za mnogobrojne teške oblike zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane Državnog odvjetništva i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba u svim fazama postupka tzv. „HPB Bankomat“, i u fazi predistražnih radnji, i u fazi istrage, i u fazi podnošenja optužnice, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu.
Maxportal je u ovom serijalu već objavio više od 100 teških oblika prijavljenih i dokumentiranih zlouporaba i nezakonitosti počinjenih tijekom razdoblja prosinac 2009. godine – 2024. godine od strane državnih i pravosudnih tijela i institucija te njihovih odgovornih osoba kojima je onemogućena realizacija projekta Fantasyland Šmidhen te godinama nezakonito vršen progon neviđenih razmjera nad Slavenom Čolakom i grupacijom Fantasyland iz Samobora, a u kojim zlouporabama i nezakonitostima su sudjelovali Državno odvjetništvo RH, USKOK, ŽDO Zagreb i MUP te njihove odgovorne službene osobe ( Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr.), Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO) i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) kao pravni slijednik HFP-a i AUDIO te njihove odgovorne osobe (Vedran Duvnjak – predsjednik HFP-a i ravnatelj AUDIO, Dubravka Jakić Maurman – pravna služba HFP-a i dr.), Hrvatska poštanska banka d.d. te njene odgovorne osobe (Čedo Maletić – predsjednik uprave HPB d.d. i dr.), itd.
Tužiteljica Sani Ljubičić je vrlo uspješno zatrpala Županijski sud u Zagrebu i optužene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ sa 50 000 stranica dokumentacije te i više od 90 svjedoka (teniskih trenera, zaposlenika zaduženih za postavljanje reklama,…) kako bi se Županijski sud, optuženi i njihovi odvjetnici godinama na trošak Republike Hrvatske i njenih građana „zabavljali“ sa saslušanjem USKOK-ovih svjedoka te tragikomičnih Bajićevih i Cvitanovih vještaka iz Splita Vladimira Krkleca i Ante Blaževića.
Kao što je već objavljeno, Mladen Bajić kao glavni državni odvjetnik angažirao je u siječnju 2010. godine vještake iz Splita Vladimira Krkleca i Antu Blaževića za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, a kao što je to u svom svjedočenju 2016. godine pred Županijskim sudom u Zagrebu potvrdio i sam vještak Ante Blažević.
Inače, Ante Blažević je u vrijeme kada je 2010. godine angažiran za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se tada tijekom izrade vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, supruge tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Upravo ta okolnost da je vještak Ante Blažević kao predsjednik uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se tada tijekom izrade vještačenja 2010. godine pa sve do 2014. godine nalazila u suvlasništvu Ecije Bajić Kuljiš, supruge tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, predstavlja višestruki sukob interesa te okolnost zbog koje financijsko – knjigovodstvena vještačenja u kojima je u izradi sudjelovao vještak Ante Blažević predstavljaju nezakonit dokaz. Vještak USKOK-a Vladimir Krklec je u svom svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine potvrdio da je vještak Ante Blažević zajedno s njim sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“.
Kako bi USKOK od optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića prikrio višestruki sukob interesa Mladena Bajića i vještaka Ante Blaževića koji je zajedno sa vještakom Vladimirom Krklecom sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“, tužiteljica Sani Ljubičić je tijekom razdoblja 2010. godine pa sve do 2016. godine skrivala od suda i optuženih financijsko-knjigovodstveno vještačenje Ante Blaževića za margin kredite iz svibnja 2010. godine koje je izrađeno po istražnom nalogu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 od 25.01.2010. godine, a sve kako bi se prije odlučivanja o optužnici tijekom razdoblja 2010.-2012. izbjeglo saslušanje vještaka Ante Blaževića te prikrio njegov evidentni sukob interesa obzirom na činjenicu da je vještak Ante Blažević zajedno sa vještakom Vladimirom Krklecom sudjelovao u izradi financijsko-knjigovodstvenog vještačenja Vladimira Krkleca iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“. I sam vještak Vladimir Krklec je pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine svjedočio o tome kako je vještak Ante Blažević zajedno s njim sudjelovao u izradi vještačenja za sve kreditne plasmane izuzev za tvrtku MINI PARKS.
Takvim nezakonitim postupanjem USKOK-a i tužiteljice Sani Ljubičić više od 6 godina prikrivan je i sukob interesa Mladena Bajića koji je u siječnju 2010. godine kao glavni državni odvjetnik angažirao vještaka Antu Blaževića za izradu financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“, iako mu je bilo poznato da je Ante Blažević u vrijeme izrade vještačenja 2010.g. pa sve do 2014. godine obnašao dužnost predsjednika uprave Banke Splitsko Dalmatinske koja se nalazi u suvlasništvu njegove supruge Ecije Bajić Kuljiš.
Vezano uz prethodno navedeno nezakonito postupanje Sani Ljubičić i Saše Manojlovića koje je zabilježeno i video zapisom s rasprave Županijskog suda u Zagrebu, maxportal je u ovom serijalu već objavio i kaznenu prijavu Slavena Čolaka protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba USKOK-a godinama skrivala službenu dokumentaciju iz istražnih radnji u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a nakon čega je zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović 2016. godine u fazi glavne rasprave, dakle 6 godina kasnije, priložio u raspravni spis Županijskog suda u Zagrebu to financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz 2010. godine koje su USKOK i zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić godinama skrivali od suda i optuženih, a sve to počinjeno na način da je tužitelj Saša Manojlović lažno prikazo sudu i svima nazočnima u sudnici kako USKOK zapravo prilaže račun a ne financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz 2010. godine koje je izrađeno 6 godina ranije, i to po istražnom nalogu USKOK-a iz siječnja 2010 g. koji je potpisala kao službena osoba zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić.
U toj kaznenoj prijavi Slavena Čolaka protiv Sani Ljubičić i Saše Manojlovića se između ostalog navodi i da se financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz 2010. godine nije nalazilo niti u spisu Županijskog suda u Zagrebu po kojem se vodi predmet tzv. „HPB Bankomat“, niti u spisima i dijelovima spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis, a kao što je to utvrđeno i na raspravama Županijskog suda u Zagrebu te izvršenim uvidom suda i optuženih u spise i dijelove spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis nakon što je sud temeljem rješenjem Županijskog suda u Zagrebu naložio USKOK-u dostavljanje svih spisa i dijelova spisa br. K-US-148/09, IS-US-18/09 (KR-DO-686/2010, KR-US-1132/09).
Pogledajte video zapise sa rasprave Županijskog suda u Zagrebu 2016. godine na kojoj zamjenik ravnatelja USKOK-a Saša Manojlović lažno prikazuje sudu da prilaže račun, a zapravo prilaže financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz 2010. godine koje se protivno zakonu nije nalazilo niti u spisu Županijskog suda u Zagrebu po kojem se vodi predmet tzv. „HPB Bankomat“, niti u spisima i dijelovima spisa istrage koji nisu uvršteni u raspravni spis, iako je sukladno zakonu i propisanim procedurama to financijsko – knjigovodstveno vještačenje vještaka Ante Blaževića za margin kredite iz 2010. godine trebalo biti sastavnim dijelom spisa Županijskog suda u Zagrebu kada je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu tijekom razdoblja 2010.g. – 2012.g. odlučivalo o optužnici tzv. „HPB Bankomat“.
Županijski sud u Zagrebu je nekoliko puta vraćao optužnicu USKOK-u zbog nedostatka dokaza i radi boljeg razrješenja stvari, ali se optužnica svaki put vraćala na sud u nepromijenjenom obliku i bez ijednog dokaza, što je u konačnici još 2012-te godine rezultiralo odbacivanjem optužnice od strane optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića, sada glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
Međutim, a kao što je to istaknuo i Slaven Čolak u svojoj obrani i završnoj riječi pred Županijskim sudom u Zagrebu „Temeljem žalbe USKOK-a na odbačenu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ Vrhovni sud donio je skandalozno rješenje kojim se uvažava žalba USKOK-a, a sve to uz obrazloženje citirano “da unatoč nepostojanju materijalnih dokaza, organizirana grupa djeluje pod velom tajnosti pa se dokazi se imaju izvesti na raspravi jer možda neko nekoga oda“ čime je zapravo Županijskom sudu u Zagrebu bez ikakve zakonske i pravne osnove dodijeljena uloga da u fazi glavne rasprave provodi istražne radnje iako je provođenje istražnih radnji sukladno zakonu obveza iz nadležnosti DORH-a, USKOK-a, PNUSKOK-a i MUP-a prije eventualnog podizanja optužnice.“
Takvim nezakonitim rješenjem Vrhovnog suda RH optuženi su bez ikakve zakonske i pravne osnove „gurnuti“ u proceduru da se nad njima sada već više od 10 godina vodi kazneni postupak tzv. „HPB Bankomat“ temeljem iskonstruirane optužnice USKOK-a kojom je s jedne strane I-III optuženima stavljeno na teret da su se I-III optuženi 2004. godine navodno udružili u grupu radi počinjenja kaznenih djela, a s druge pak strane IV-XI optuženima stavljeno na teret da bi tu navodno organiziranu grupu ( a koja se navodno udružila 2004.g.) poticali na počinjenje kaznenog djela tijekom razdoblja 2006.g. – 2007.g., dakle nakon 2 godine od njihovog navodnog udruživanja ( a koji činjenični opis navodnog počinjenja kaznenog djela poticanja ne postoji niti u jednoj od optužnica USKOK-a po kojoj se vodi predmet tzv. „HPB Bankomat“),…
Ovaj iskonstruirani postupak “HPB Bankomat” pokrenut je te se isti vodi isključivo temeljem zlouporaba i nezakonitosti počinjenih od strane HFP-a i predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka koji je istovremeno tijekom razdoblja 2009.g. – 2011.g. obnašao i dužnost zamjenika predsjednika NO HPB d.d. koja se nalazila u 99%-tnom vlasništvu HFP-a te zlouporaba i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba počinjenih tijekom svih faza postupka tzv. “HPB Bankomat” ( i tijekom predistražnih radnji, i tijekom istražnih radnji, i tijekom glavne rasprave, i pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu, i pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, i pred raspravnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu), a o kojim brojnim zlouporabama i nezakonitostima HFP-a, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba postoji cjelovita materijalna dokazna dokumentacija u ovom sudskom spisu, između ostalog i video zapisi s održanih glavnih rasprava u ovom predmetu koji su i javno objavljeni ( a na kojim video zapisima su evidentirane zlouporabe počinjene od strane HFP-a, DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih osoba),…“, istaknuo je Slaven Čolak u svojoj obrani te završnoj riječi koja je objavljena i na Maxportalu.
Pogledajte video zapise sa završne riječi Slavena Čolaka u predmetu tzv. „HPB Bankomat.
Teško je i nabrojati sve zlouporabe i nezakonitosti bivše Cvitanove zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić za koje je ista već odavno prijavljena Ministarstvu pravosuđa, Državnom odvjetništvu, USKOK-u i ostalim nadležnim tijelima i institucijama Republike Hrvatske, pa tako između ostalog prijavljena za krivotvorenje službenih spisa, ovjeravanje neistinitog sadržaja, provođenje vještačenja bez pisanog naloga USKOK-a, lažno iskazivanje pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu, skrivanje službene dokumentacije iz istrage u predmetu tzv. „HPB Bankomat“,…
No, nitko nije reagirao.
Nakon 5 godina trajanja postupka tzv. „HPB Bankomat“, Sani Ljubičić je za nagradu kao vrlo uspješna i stručna Cvitanova zamjenica ravnatelja USKOK-a 2015. godine imenovana županijskom državnom odvjetnicom u Zagrebu gdje je kao osoba od posebnog povjerenja dobila u rad najveći predmet tzv. „Agrokor“ u kojem je Cvitanov sin bio jedan od visokopozicioniranih menagera, a da bi potom 2018. godina Sani Ljubičić bila imenovana i zamjenicom glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana s kojeg je mjesta ubrzo otišla svoj doprinos dati i Uredu europskog javnog tužitelja kao jedna od zamjenica Tamare Laptoš kao čelne osobe.
Maxportal je već prethodno objavio više od 20 video zapisa sa svjedočenja Bajićevih i Cvitanovih vještaka u predmetu USKOK-a tzv. „HPB Bankomat“ na kojima su evidentirane brojne zlouporabe i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba (Mladen Bajić, Dinko Cvitan, Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr.) te zlouporabe i nezakonitosti splitskih vještaka USKOK-a Ante Blaževića i Vladimira Krkleca.
Nakon više od 100 već do sada objavljenih video zapisa s rasprava Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, a na kojim video zapisima je evidentirano više desetaka teških oblika zlouporaba i nezakonitosti, kako državnih i pravosudnih tijela te njihovih odgovornih osoba tako i vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca i Ante Blaževića, s potpunim pravom možemo konstatirati da je pravna sigurnost u Republici Hrvatskoj samo mrtvo slovo na papiru.
Maxportal objavljuje službeni dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Služba gospodarskog kriminaliteta i korupcije od 12.08.2019. (a koji dopis je potpisan od stane voditelja Sektora Damira Streča) kojim se obavještava Slaven Čolak kako su sve kaznene prijave Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, zamjenika ravnatelja USKOK-a Saše Manojlovića, vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca i dr. dostavljene na daljnje postupanje USKOK-u na istražni spis USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB BANKOMAT“, odnosno na ruke prijavljenim osobama Sani Ljubičić i Saši Manojloviću koji su kao tužitelji USKOK-a direktno involvirani u predmet tzv. „HPB Bankomat“.
Istim dopisom, Ministarstvo unutarnjih poslova (voditelj Damir Streč) obavještava Slavena Čolaka kako su i sve kaznene prijave Slavena Čolaka, Fantazija projekt d.o.o. i dr. protiv HPB d.d. te odgovornih osoba HPB d.d. i dr. (a koje kaznene prijave su također podnesene 2019.g.) dostavljene na daljnje postupanje USKOK-u na istražni spis USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB BANKOMAT“, odnosno na ruke prijavljenim osobama Sani Ljubičić i Saši Manojloviću koji su kao tužitelji direktno involvirani u predmet tzv. „HPB Bankomat“.
Iako sukladno zakonu i propisanim procedurama prijavljene osobe Sani Ljubičić i Saša Manojlović nisu smjele imati niti uvida u kaznene prijave predmetom kojih su prijavljene zlouporabe i nezakonitosti Sani Ljubičić i Saše Manojlovića, MUP je sve kaznene prijave protiv Slavena Čolaka i društava Fantazija projekt d.o.o. i dr. protiv zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić, zamjenika ravnatelja USKOK-a Saše Manojlovića, vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca i dr. dostavio na daljnje postupanje upravo prijavljenim osobama Sani Ljubičić i Saši Manojloviću, i to na istražni spis USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB BANKOMAT“ u koji su kao tužitelji involvirani upravo Sani Ljubičić i Saša Manojlović.
Dakle, Ministarstvo unutarnjih poslova proslijedilo je kaznene prijave na postupanje prijavljenim osobama da same odluče o postojanju ili nepostojanju svoje kaznene odgovornosti što predstavlja neviđeni pravosudni skandal nepoznat i nedopustiv u Europskoj uniji, a kojeg bi se zasigurno posramili i najtotalitarniji sustavi.
Upravo identično, Sani Ljubičić i Saša Manojlović nisu imali pravo imati uvida niti u kaznene prijave Slavena Čolaka, Fantazija projekt d.o.o. i dr. protiv HPB d.d. te odgovornih osoba HPB d.d. i dr., a MUP je i te kaznene prijave protivno zakonu i propisanim procedurama dostavio na daljnje postupanje prijavljenim osobama Sani Ljubičić i Saši Manojloviću, i to opet na istražni spis USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB BANKOMAT“ u koji su kao tužitelji involvirani upravo Sani Ljubičić i Saša Manojlović.
Da postupanje MUP-a, DORH-a i USKOK-a bude u cijelosti 100% nezakonito pobrinuo se i načelnik MUP-a, Policijske uprave zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe gospodarskog kriminaliteta i korupcije Goran Krznarić koji je u siječnju 2024. godine i kaznene prijave Sanje Čolak i Slavena Čolaka od 27.07.2022.g. protiv HPB d.d. i dr. protivno zakonu i propisanim procedurama dostavio na daljnje postupanje Sani Ljubičić i Saši Manojloviću, i to opet na istražni spis USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB BANKOMAT“ u koji su kao tužitelji involvirani upravo Sani Ljubičić i Saša Manojlović, a o čemu je MUP ( Goran Krznarić ) izvijestio Slavena Čolaka dopisom br. 511-19-10-13/1-4120/20. KŠ od 16.01.2024.g.
„Prethodno navedeno evidentno ukazuje da nekolicina službenih osoba zajednički i kontrolirano unutar MUP-a, DORH-a i USKOK-a kršeći zakone i propisane procedure zataškava prijavljene zlouporabe i nezakonitosti unutar državnih i pravosudnih tijela i institucija, u ovom konkretnom slučaju prijavljene zlouporabe i nezakonitosti HPB d.d. i njenih odgovornih osobe te prijavljene zlouporabe i nezakonitosti DORH-a i USKOK-a te njihovih odgovornih službenih osoba počinjene u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ (Sani Ljubičić, Saša Manojlović i dr.)“, stoji u jednoj od više prijava Slavena Čolaka, Fantazija projekt d.o.o. i dr. upućenih Ministarstvu pravosuđa, glavnom državnom odvjetniku i predsjedniku Vlade RH vezano uz prethodno navedeni nezakonit i nepravilan rad MUP-a, DORH-a i USKOK-a.
Maxportal je već prethodno u cijelosti objavio zahtjev Slavena Čolaka i grupacije Fantasyland od 23.08.2019.g. za provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora zbog teškog oblika narušavanja pravne sigurnosti uzrokovano prethodno navedenim zlouporabama i nezakonitostima USKOK-a i Ministarstva unutarnjih poslova te njihovih odgovornih osoba koji su kaznene prijave protiv Sani Ljubičić i Saše Manojlovića proslijedili na postupanje upravo Sani Ljubičić i Saši Manojloviću, a što je neviđen skandal čak i za hrvatsko pravosuđe.
Maxportal je ovom serijalu već objavio kaznenu prijavu Slavena Čolaka oznake KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. koja je podnesena DORH-u, USKOK-u i MUP-u dana 20.11.2020. protiv Sani Ljubičić, a po kojoj kaznenoj prijavi protivno zakonu, sada već više od 3,5 godine nije donesena državnoodvjetnička odluka.
Slaven Čolak kao podnositelj kaznene prijave u više se navrata pisanim putem obraćao glavnoj državnoj odvjetnici Zlati Hrvoj Šipek, predsjednici Državnoodvjetničkog vijeća, Ministarstvu pravosuđa RH te ostalim nadležnim i relevantnim institucijama opetovano tražeći dostavljanje državnoodvjetničke odluke te ukazujući na višegodišnje nezakonito postupanje DORH-a i USKOK-a koji više od 3 godine nisu donijeli državnoodvjetničku odluku temeljem kaznene prijave Slavena Čolaka oznake KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. protiv Sani Ljubičić, a vezano uz njeno nezakonito postupanje kao službene osobe pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“. Kako saznajemo, do današnjeg dana, sada već više od 4 godine državnoodvjetnička odluka još uvijek nije donesena.
TUŽITELJICA SANI LJUBIČIĆ KAO SLUŽBENA OSOBA LAŽNO ISKAZIVALA PRED OPTUŽNIM VIJEĆEM ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU, PROTIVNO ZAKONU DAVALA USMENE NALOGE ZA VJEŠTAČENJE, OVJERAVALA NEISTINIT SADRŽAJ I KRIVOTVORILA SLUŽBENU DOKUMENTACIJU IZ ISTRAŽNIH RADNJI, …
Predmetom kaznene prijave Slavena Čolaka oznake KP–S-01/2020 od 16.11.2020.g. protiv Sani Ljubičić je između ostalog „…nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić koja je kao službena osoba pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu pod predsjedanjem suca Ivana Turudića lažno prikazala da je Slaven Čolak korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. te lažno prikazala da se vještačio cjelokupni portfelj kredita Hrvatske poštanske banke d.d. pa da iz tog razloga u odnosu na Slavena Čolaka i društvo Inter media public d.o.o. u kojem je Slaven Čolak obnašao dužnost direktora nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje sukladno obvezujućoj odredbi iz članka 309. Zakona o kaznenom postupku (a sve to protivno zakonu te unatoč činjenici da je Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koje proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nije bila korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. te imala i saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni kreditni portfelj Hrvatske poštanske banke d.d.), sve to kako bi uspjela u svojoj nakani da zlouporabama i nezakonitim radnjama kao službena osoba USKOK-a ishoduje potvrđenu optužnicu protiv Slavena Čolaka bez ijednog materijalnog ili personalnog dokaza koji bi upućivao na inkriminacije koje mu se stavljaju na teret.“
To je u konačnici za posljedicu imalo da je Županijski sud u Zagrebu tijekom proteklih više od 14 godina na prijedlog USKOK-a izvršio ispitivanje više od 90 svjedoka, te između ostalih i odgovorne osobe Hrvatske narodne banke i vještake USKOK-a Antu Blaževića i Vladimira Krkleca koji su i sami pred raspravnim sudskim vijećem Županijskog suda u Zagrebu potvrdili da nikada nije vještačen cjelokupni kreditni portfelj Hrvatske poštanske banke d.d. te da je prijavljena Sani Ljubičić u odnosu na Slavena Čolaka i društvo Inter media public d.o.o. davala usmene naloge za vještačenje što je protivno članku 309. ZKP-a kojim je izričito propisano da se vještačenje određuje pisanim nalogom koji se dostavlja strankama.
I sam vještak USKOK-a Vladimir Krklec svjedočio je pred Županijskim sudom u Zagrebu kako za tvrtku Inter media public nije raspolagao pisanim nalogom USKOK-a, već da je vještačenje obavljao na temelju usmenih naloga koja mu je davala zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić. Također, vještak Krklec pred sudom je izjavio kako mu je dokumentaciju za izradu vještačenja izdavala osobno Sani Ljubičić, te da dokumentacija nije bila označena i numerirana, a što je protivno zakonu i propisanim procedurama.
Maxportal je ovom serijalu već objavio i kaznenu prijavu Slavena Čolaka oznake KP-US-02/2019 od 25.04.2019. godine protiv Sani Ljubičić i dr. u kojoj se između ostalog navodi da je „na štetu državnog proračuna omogućila II prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu stjecanje protupravne imovinske koristi u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna plativši uslugu vještačenja državnim novcem po fakturiranoj cijeni sata rada koja je 11 puta veća od one koja je propisana Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima koji je donijet od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, čime je I prijavljena zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić prouzročila štetu državnom proračunu u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna, te je u tom iznosu II prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu pribavljena protupravna imovinska korist“.
Istom kaznenom prijavom Sani Ljubičić se tereti da je „protivno zakonu nalagala usmenim putem provođenje vještačenja u odnosu na društvo Inter media public d.o.o. iako je zakonom izričito propisano da se vještačenje određuje pisanim nalogom koji se dostavlja strankama (članak 309. Zakona o kaznenom postupku).“
U toj kaznenoj prijavi Slavena Čolaka oznake KP-US-02/2019 od 25.04.2019. godine protiv tužiteljice Sani Ljubičić, vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca i dr. navodi se između ostalog slijedeće:
„Temeljem čl. 309 u vezi s čl. 308 Zakona o kaznenom postupku, I prijavljena Sani Ljubičić kao službena osoba izdala je i potpisala Nalog USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 od 25.01.2010.g. za provođenje financijsko knjigovodstvenog vještačenja kojim se vještačenje u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ povjerava stalnim sudskim vještacima iz Splita Vladimiru Krklecu i Anti Blaževiću.
II prijavljeni vještak Vladimir Krklec izradio je Nalaz i mišljenje u roku nešto dužem od 3 (tri) mjeseca od dana izdavanja Naloga USKOK-a od 25.01.2010.g., a za izradu Nalaza i mišljenja iz svibnja 2010.g. utrošeno je 790 sati rada, što je praktički nemoguće obzirom na njegov angažman i u drugim predmetima i velikom broju putovanja u periodu izrade vještačenja od 25.01.2010.g.- svibnja 2010.g. (a koje troškove je isti posebno fakturirao i naplatio).
Potom je dana 04. lipnja 2010.g. II prijavljeni vještak Vladimir Krklec prema USKOK fakturirao gotovo 11 puta veći iznos od propisanog Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima koji je donijet od strane Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, a koji fakturirani iznos od 316.000,00 kuna je II prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu protivno zakonu i doznačen od strane USKOK-a i I prijavljene zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić čime je državni proračun oštećen u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna, te stečena protupravna imovinska korist II prijavljenog vještaka Vladimira Krkleca u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna.
Prema Pravilniku o stalnim sudskim vještacima iz lipnja 2008.g., za obavljeno vještačenje vještak ima pravo na nagradu. Nagradu utvrđuje sud prema posebnom cjeniku stalnih sudskih vještaka, koji je sastavni dio Pravilnika. Nagrada se određuje u bodovima a vrijednost boda je 2,00 kune bruto bez PDV-a. Ako je nagrada obračunata u satima vještak je dužan uz račun dostaviti i obrazloženje svake stavke.
Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima (NN 38/2014) utvrđuju se uvjeti i postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka te visina nagrade i naknade troškova za rad stalnih sudskih vještaka. Vrijednost sata rada nije se mijenjala od veljače 1998.g. nego se čak smanjila u studenom 2011.g. za 20% u predmetima koji se isplaćuju iz sredstava suda ili državnog odvjetništva i umanjuje se vrijednost za 20% od utvrđene vrijednosti boda.
Ako je nagrada obračunata u satima, vještak je uz račun dužan dostaviti i obrazloženje svake stavke.
U slučajevima kada se vještačenje radi po nalogu suda, državnog odvjetništva, USKOK-a ili drugih državnih tijela, cijena rada sudskog vještaka iznosi 35 kuna neto odbivši 20%, a u kaznenom postupku svi vještaci bili fizičke ili pravne osobe imaju cijenu sata rada od 35 bodova što se umanjuje za 20% od utvrđene vrijednosti boda.
USKOK i I prijavljena zamjenica ravnatelja USKOK- a Sani Ljubičić su protivno zakonu isplatili II prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu za uslugu izrade vještačenja u predmetu br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB Bankomat iznos od 316.000,00 kuna za 790 sati rada, što predstavlja gotovo 11 pute veći iznos od propisanog Pravilnikom o stalnim sudskim vještacima koji je donijet od strane Ministarstva pravosuđa čime je državni proračun nedvojbeno oštećen u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna, te pribavljena protupravna imovinska korist II prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna,…
Kao što je već prethodno navedeno, u angažiranju vještaka iz Splita (Vladimira Krkleca i Ante Blaževića) direktno je sudjelovao i glavni državni odvjetnik Mladen Bajić (također iz Splita) koji je telefonskim putem dogovorio angažman vještaka za izradu vještačenja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“, i to II prijavljenog Vladimira Krkleca i Antu Blaževića koji je obnašao dužnost predsjednika Uprave BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE u kojoj je jedan od suvlasnika Banke i Ecija Bajić Kuljiš, inače supruga glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, što predstavlja ne samo sukob interesa već i zlouporabu položaja i ovlasti.
Nezakonito postupanje glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića koji je za vještačenje državne Hrvatske poštanske banke d.d. odabrao vještake iz Splita, i to II prijavljenog Vladimira Krkleca i Antu Blaževića koji je u razdoblju 2009.g. – 2014.g. obnašao dužnost predsjednika uprave BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE u kojoj je jedan od suvlasnika Banke gđa. Ecija Bajić Kuljiš (inače supruga glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića), teški je oblik zlouporabe položaja i ovlasti.
I sam vještak Ante Blažević potvrdio je pred Županijskim sudom u Zagrebu svoje poznanstvo sa glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem u trajanju duljem od 20 godina, te imajući u vidu prethodno navedene evidentne zlouporabe i nezakonitosti, očito se radi o organiziranoj sprezi glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića sa vještacima iz Splita Vladimirom Krklecom i Antom Blaževićem radi nezakonitog izvlačenja državnog novca putem izrade vještačenja po višestruko većim cijenama od propisanih, slijedom čega se predlaže provesti istragu i kriminalističko istraživanje u svim predmetima Državnog odvjetništva i USKOK-a u kojima su usluge vještačenja izvršene od strane II prijavljenog vještaka Vladimira Krkleca i Ante Blaževića, a što ukazuje na moguću štetu državnom proračunu u znatno većim iznosima.
Povjeriti vještačenje državne Hrvatske poštanske banke d.d. predsjedniku uprave konkurentske BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE ( a u kojoj BANCI je jedan od suvlasnika i supruga Mladena Bajića), te državnim novcem preplatiti II prijavljenog vještaka Vladimira Krkleca u iznosu većem od 250.000,00 kuna, PREDSTAVLJA TEŠKI OBLIK ZLOUPORABE POLOŽAJA I OVLASTI, a što je već odavno trebalo biti sankcionirano od strane nadležnih tijela i institucija Republike Hrvatske koje su o svemu opetovano pisanim putem izvještavane od strane prijavitelja kao stranke u postupku tzv. „HPB Bankomat“.
Također, predlaže se istragom i kriminalističkim istraživanjem utvrditi kako je II prijavljeni vještak Vladimir Krklec za 3 mjeseca rada u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ uspio nakupiti 790 radnih sati a što je praktički nemoguće obzirom na njegov angažman i u drugim predmetima i velikom broju putovanja u periodu izrade vještačenja od 25.01.2010.g.- svibnja 2010.g. o čemu prileži i dokazna dokumentacija u spisu Županijskog suda u Zagrebu br. K-US-10/13, a koji su troškovi putovanja i dnevnica posebno fakturirani.
Slijedom navedenog, osim što su nedvojbeno na štetu državnog proračuna II prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu za 790 sati rada USKOK i I prijavljena Sani Ljubičić nezakonito odobrili i isplatili iznos od 316.000,00 kuna (a što predstavlja višestruko veći iznos od propisanog), postoji osnovana sumnja da je II prijavljeni vještak Vladimir Krklec i lažno prikazao 790 sati rada za razdoblje izrade vještačenja koje je trajalo samo 3 mjeseca. Također, predlaže se istragom i kriminalističkim istraživanjem utvrditi sve iznose koji su vještaku Anti Blaževiću (a koji je izradio vještvo za margin kredite iz svibnja 2010.g. u predmetu tzv. „HPB Bankomat“) isplaćeni od strane USKOK-a u razdoblju od 25.01.2010.g. kada je izdan Nalog USKOK-a za provođenje vještačenja do današnjeg dana, te utvrditi kako je vještak Ante Blažević mogao raditi Nalaz i mišljenje u razdoblju 25.01.2010.g. do kolovoza 2010.g. obzirom da je u isto vrijeme Ante Blažević obnašao dužnost predsjednika Uprave BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE, a isti nije koristio godišnji odmor, te je uredno i zaprimao visoku plaću sve do propasti BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE koja je otišla u stečaj ubrzo nakon njegovog prestanka obnašanja dužnosti predsjednika uprave ( a što se može provjeriti u poslovnoj dokumentaciji BANKE SPLITSKO-DALMATINSKE u stečaju).
Člankom 309. Zakona o kaznenom postupku propisano je slijedeće:
„Vještačenje određuje pisanim nalogom tijelo koje vodi postupak. U Nalogu će se navesti u svezi s kojim se činjenicama obavlja vještačenje i kome se povjerava. Nalog se dostavlja i strankama.“
USKOK i I prijavljena Sani Ljubičić postupali su upravo suprotno prethodno navedenim citiranim odredbama članka 309. Zakona o kaznenom postupku kojima je izričito propisano da se vještačenje određuje pisanim nalogom koji se dostavlja strankama.
II prijavljeni vještak Vladimir Krklec protivno zakonu sačinio je nalaz i mišljenje bez pisanog naloga USKOK-a u odnosu na društvo Inter media public d.o.o. i prijavitelja Slavena Čolaka, a sve prema zahtjevima I prijavljene Sani Ljubičić koja mu je jedina ispred USKOK-a protivno zakonu davala usmene naloge i dokumentaciju za izradu vještačenja što je na svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu u predmetu br. K-US-10/13 (tzv. „HPB Bankomat“) potvrdio i sam II prijavljeni vještak Vladimir Krklec o čemu postoje zapisnici i video zapisi sa održanih ročišta o ispitivanju II prijavljenog vještaka Vladimira Krkleca koji su i javno objavljeni, a koji video zapisi se u prilogu kaznene prijave dostavljaju.
U odnosu na društvo Inter media public d.o.o. i prijavitelja Slavena Čolaka pisani nalog USKOK-a protivno zakonu nikada nije izdan, a posljedično tome pisani nalog nije niti dostavljen društvu Inter media public d.o.o. i prijavitelju Slavenu Čolaku, slijedom čega je protivno zakonu podnijeta optužnica tzv. HPB Bankomat u odnosu na prijavitelja Slavena Čolaka koji nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., a sve na temelju nezakonito izrađenog vještačenja koje je I. prijavljena zamjenica ravnatelja USKOK-a platila po cijeni 11 puta većoj od propisane oštetivši državni proračun u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna, te omogućivši II. prijavljenom vještaku Vladimiru Krklecu stjecanje protupravne imovinske koristi u najmanjem iznosu od 250.000,00 kuna.“
Pogledajte video zapise sa svjedočenja USKOK-ovog vještaka Vladimira Krkleca kojem je USKOK izradu vještačenja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ platio po 11 puta većoj cijeni od propisane.
TUŽITELJICA SANI LJUBIČIĆ LAŽNO ISKAZIVALA PRED ISTRAŽNIM SUCEM ŽUPANIJSKOG SUDA U ZAGREBU, KRIVOTVORILA SLUŽBENU DOKUMENTACIJU, IZRADILA ISKONSTRUIRANU OPTUŽNICU I OVJERAVALA NEISTINITI SADRŽAJ…
Maxportal je ovom serijalu već objavio i kaznenu prijavu Slavena Čolaka i društava Fantazija iz Samobora protiv Sani Ljubičić kojom se tereti da je ista u predmetu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB Bankomat“ kao službena osoba na mjestu zamjenice ravnatelja USKOK-a donijela i potpisala rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009.g. za određivanje istražnog pritvora protiv uhićenika Borisa Šimunića ovjereno službenim pečatom u kojem se neistinito navodi, između ostalog da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da Hrvatska poštanska banka d.d. nikada nije kreditirala niti Slavena Čolaka niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o. i Fantazija sport, slijedom čega je ista postupala svjesno i s namjerom nanošenja štete velikih razmjera prema Slavenu Čolaku i društvima Fantazija iz Samobora nad kojima je bez ikakve zakonske osnove pokrenula istragu i kriminalističko istraživanje koje je protivno zakonu trajalo više od 8 (osam ) godina, zaključno sve do 30. svibnja 2018.g. kada je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku donijelo državnoodvjetničku odluku u predmetu br. KR-DO-704/2015 (prethodno predmet USKOK-a i ŽDO Zagreb br. 686/2010 (KR-US-1132/09 – K-US-148/09, IS-US-18/09) kojom je utvrđeno da „analizom prikupljenih pravno relevantnih podataka i dokaza nije utvrđeno postojanje osnovane sumnje na počinjenje kaznenih djela“.
U toj kaznenoj prijavi Slavena Čolaka i društava Fantazija iz Samobora oznake KP–S-01/2019 od 25.04.2019.g. protiv tužiteljice Sani Ljubičić navodi se između ostalog slijedeće:
„…niti I prijavitelj Slaven Čolak, niti društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. nikada nisu bili korisnici niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d., te nikada niti jedno od društava u vlasništvu I prijavitelja Slavena Čolaka nije kreditirano od strane Hrvatske poštanske banke d.d., slijedom čega postupanje prijavljene zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba sačinila, potpisala i službenim pečatom ovjerila službeni dokument sa neistinitim sadržajem (Rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009.g.) predstavlja zlouporabu i nezakonito postupanje svjesno i s namjerom činjenja štete I-V prijaviteljima koji su zbog takvog nezakonitog postupanja prijavljene Sani Ljubičić bez ikakve zakonske osnove bili izloženi progonu neviđenih razmjera koji je ista kao službena osoba USKOK-a pokrenula, vodila i nadzirala tijekom razdoblja 2009.g. – 2015.g.,…
Slijedom navedenog, iz ove kaznene prijave nesporno proizlazi zlouporaba i nezakonito postupanje prijavljene zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je kao službena osoba donijela, potpisala i službenim pečatom ovjerila rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009.g. u kojem se neistinito navodi da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, a sve to unatoč činjenici da Hrvatska poštanska banka d.d. nikada nije kreditirala niti jedno od prethodno navedenih društava iz grupacije Fantasyland, pa tako niti II prijavitelja Fantazija projekt d.o.o., III prijavitelja Fantazija vodeni park d.o.o., IV prijavitelja Fantazija hoteli d.o.o., V prijavitelja Fantazija zabavni park d.o.o.,…
Prijavitelji ovim putem podnose kaznenu prijavu protiv prijavljene zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je prethodno opisanim zlouporabama i nezakonitim postupanjem prouzročila materijalnu i ostale oblike štete I, II, III, IV i V prijaviteljima na način da je kao službena osoba u predmetu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB Bankomat“ donijela, potpisala i službenim pečatom ovjerila rješenje USKOK-a br. K-US-148/09 od 30. prosinca 2009.g. u kojem se neistinito navodi da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, čime je ista kao službena osoba pokrenula istragu i kriminalističko istraživanje nad I-V prijaviteljima koji su zbog takvog nezakonitog postupanja prijavljene Sani Ljubičić bez ikakve zakonske osnove bili izloženi progonu neviđenih razmjera, posljedično tome i medijskom linču i zaustavljanju svih poslovnih procesa, a sve to svjesno i s namjerom nanošenja štete velikih razmjera I-V prijaviteljima čineći pri tome kaznena djela zlouporaba položaja i ovlasti iz čl. 337, stavak 1,2 i 4 KZ-a iz 97 god., krivotvorenje službene isprave iz čl. 312 KZ-a iz 97 god., ovjeravanje neistinitog sadržaja, i dr.“
Također, u napomeni kaznene prijave Slavena Čolaka i društava Fantazija iz Samobora oznake KP–S-01/2019 od 25.04.2019.g. protiv tužiteljice Sani Ljubičić navodi se između ostalog slijedeće:
„O nezakonitom postupanju Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i Osijeku dovoljno govori činjenica da je istraga i kriminalističko istraživanje provedeno i nad Ugovorom u pravu građenja za čije je sklapanje data ne samo suglasnost Vlade RH, već i Državnog odvjetništva RH, te da je Državno odvjetništvo tek nakon više od 8 godina trajanja istrage i kriminalističkog istraživanja utvrdilo da je ugovor o pravu građenja sklopljen sukladno zakonu bez ijedne utvrđene nepravilnosti.
Za takvo što utvrditi zasigurno nije bilo potrebno više od nekoliko dana, a Državnom odvjetništvu i USKOK-u je trebalo više od 8 godina, što predstavlja teški oblik zlouporabe i nezakonitog postupanja što zahtjeva i hitno poduzimanje odgovarajućih mjera protiv odgovornih osoba koje su takvim postupanjem prouzročili štetu grupaciji Fantasyland i dr., te Republici Hrvatskoj koja sukladno zakonu snosi odgovornost za nastalu štetu.
Sukladno zakonu, državni odvjetnici i njihovi zamjenici ne smiju biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetima koji su im dodijeljeni u rad, ali itekako trebaju biti pozvani na odgovornost ako se radi o kršenju zakona, te nezakonitom i nepravilnom radu državnih odvjetnika ili njihovih zamjenika kao što je u predmetnom slučaju riječ.
I člankom 6. Zakona o državnom odvjetništvu je regulirano kako „Glavni državni odvjetnik RH, državni odvjetnik te zamjenik glavnog državnog odvjetnika ili zamjenik državnog odvjetnika ne smije biti pozvan na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, „osim ako se radi o kršenju zakona od strane Glavnog državnog odvjetnika, državnog odvjetnika ili zamjenika glavnog državnog odvjetnika koje je kažnjivo djelo“.
Pojedine odgovorne osobe državnog odvjetništva, ali i Ministarstva pravosuđa očito su zanemarile završni dio čl. 6 Zakona o državnom odvjetništvu koji glasi „osim ako se radi o kršenju zakona od strane Glavnog državnog odvjetnika, državnog odvjetnika ili zamjenika glavnog državnog odvjetnika koje je kažnjivo djelo“.
Da su nadležna tijela i institucije sukladno zakonu proveli inspekcijske nadzore i postupali po prijavama i opetovanim pisanim zamolbama I-V prijavitelja Slavena Čolaka, Fantazija projekt d.o.o. i dr., već bi odavno bile sankcionirane odgovorne osobe Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državnog odvjetništva RH i Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku koje su protivno zakonu više od 8 (osam) godina provodile istragu i kriminalističko istraživanje protiv tvrtki iz grupacije Fantasyland i njihovih odgovornih osoba.
I glavni državni odvjetnik gdin. Dražen Jelenić kao bivši predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća izvijestio je dopisom broj: DOV-4/2015-29 od 11. listopada 2017.g. kako su podnesci prijavitelja Slavena Čolaka, Fantazija projekt d.o.o. i dr. kojima se traži provođenje inspekcijskih nadzora nad radom Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, osim Državnoodvjetničkom vijeću „dostavljeni i tijelima koja su po istima nadležna postupati“, a što do današnjeg dana nije učinjeno.
Obzirom na prethodno navedeno, molimo žurno postupanje po ovoj kaznenoj prijavi radi sprečavanja nastanka daljnje štete koju sukladno zakonu snosi Republika Hrvatska zbog nezakonitog i nepravilnog rada pravosudnih tijela i institucija, te njihovih odgovornih osoba, slijedom čega se ova kaznena prijava dostavlja na znanje i nadležnim instancama u Europskoj uniji kojoj i Republika Hrvatska pripada kao punopravna članica.“
Prethodno opisano nezakonito postupanje USKOK-a i tužiteljice Sani Ljubičić koji su pred istražnim sucem Županijskog suda u Zagrebu Krešimirem Devčićem lažno prikazali da su društva Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija zabavni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija sport d.o.o. kreditirani od Hrvatske poštanske banke d.d. u znatnim iznosima, imalo je za posljedicu da su USKOK i PNUSKOK tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ dana 28.01.2010. godine izuzeli iz arhive HFP-a poslovnu dokumentaciju vezanu uz poslovni odnos između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o., Fantazija vodeni park d.o.o., Fantazija hoteli d.o.o. i Fantazija zabavni park d.o.o. temeljem Ugovora o pravu građenja koji je između HFP-a i Fantazija projekt d.o.o. zaključen 2007. godine uz suglasnost Vlade RH, te potom dana 18.02.2010.g. izuzeli dokumentaciju od grupacije Fantasyland i predsjednika uprave Slavena Čolaka, izuzeli dokumentaciju sa Trgovačkog suda u Zagrebu vezanu uz kupnju zemljišta i objekata Šmidhen upisanih u zk.ul. 4268 k.o. Samobor.
Potom su izuzeli i dokumentaciju sa Trgovačkog suda u Zagrebu vezanu uz povećanje temeljnog kapitala društva Fantazija projekt d.o.o., itd. te tijekom istrage i kriminalističkog istraživanja ispitali više desetaka osoba vezano uz projekt Fantasyland Šmidhen u Samoboru, pa tako između ostalih ispitali zaposlenike i odgovorne osobe društava Fantazija projekt d.o.o. i dr., predsjednika HFP-a Vedrana Duvnjaka te i čitav niz ostalih djelatnika HFP-a, gradonačelnika i pročelnika Grada Samobora te brojne djelatnike Upravnog odjela Grada Samobora za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, ispitali odgovorne osobe društva GEO BIM d.o.o. iz Samobora koje je izradilo parcelacijski elaborat vodenog parka.
Između ostalih ispitali su i tadašnjeg glavnog izvršnog direktora grupacije Fantasyland Artura Gedike te predsjednika Uprave Fantazija projekt d.o.o. Slavena Čolaka i dr. slijedom čega je realizacija projekta Fantasyland Šmidhen 2010. godine potpuno zaustavljena a ispred Državnog odvjetništva, USKOK-a, PNUSKOK-a i Ministarstva unutarnjih poslova deseci službenih osoba po lažnim prijavama HFP-a provodili su opsežnu istragu i kriminalističko istraživanje nad Slavenom Čolakom te društvima Fantazija projekt d.o.o. i dr. i njihovim odgovornim osobama.
Potom je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić tijekom razdoblja 2010.g. – 2012.g. kao službena osoba USKOK-a izradila više iskonstruiranih optužnica tzv. „HPB Bankomat“ u kojima je pred Županijskim sudom lažno prikazivala neistinite podatke koji su u potpunoj suprotnosti sa stvarnim činjeničnim stanjem i pribavljenom dokaznom dokumentacijom tijekom istrage koja je izvršena upravo po njenom nalogu a nakon čega je ista kao službena osoba USKOK-a pred optužnim vijećem Županijskog suda u Zagrebu lažno prikazala da je Slaven Čolak korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. evidentiran u kreditnom portfelju HPB-a kao korisnik kredita te lažno prikazala da se vještačio cjelokupni portfelj kredita Hrvatske poštanske banke d.d. pa da iz tog razloga u odnosu na Slavena Čolaka i više ostalih optuženika nije bilo potrebno izdavanje pisanog naloga USKOK-a za vještačenje sukladno obvezujućoj odredbi iz članka 309. Zakona o kaznenom postupku (a sve to protivno zakonu te unatoč činjenici da je Sani Ljubičić kao službena osoba imala prethodna saznanja koje proizlaze iz istrage i kriminalističkog istraživanja da Slaven Čolak nikada nije bio korisnik niti jednog kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. upravo identično kao što niti jedna tvrtka u vlasništvu Slavena Čolaka nije bila korisnik kredita u Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. te imala i saznanja da nikada nije vještačen cjelokupni kreditni portfelj Hrvatske poštanske banke d.d.).
Maxportal je ovom serijalu već objavio i kaznenu prijavu Slavena ČolakaprotivSani Ljubičić kojom se ista tereti da je kao službena osoba izradila i potpisala te službenim pečatom ovjerila optužnicu tzv. „HPB Bankomat“ sa iskonstruiranim i neistinitim navodima u kojoj je lažno prijavila – optužila Slavena Čolaka, te Borisa Šimunića kao korisnika kredita br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna neistinito navodeći da je Hrvatska poštanska banka plasirala Borisu Šimuniću kredit br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna čime je Hrvatska poštanska banka d.d. navodno oštećena u iznosu od 33.600.000,00 kuna, te da je time navodno stečena protupravna imovinska korist korisnika kredita Borisa Šimunića i Slavena Čolaka u iznosu od 33.600.000,00 kuna a što nije bilo niti teoretski moguće obzirom da je Hrvatska poštanska banka d.d. (a što proizlazi i iz dokazne dokumentacije koja je pribavljena tijekom istrage koja je provedena upravo po nalogu Sani Ljubičić) sredstva iz odobrenog kreditnog plasmana br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna direktno doznačila na račun Trgovačkog suda u Zagrebu kao dio kupovnine za kupnju dijela nekretnine Šmidhen iz zk.ul.4268 k.o. Samobor površine 202 404 m2, a na kojoj nekretnini je i na današnji dan uknjižena Hrvatska poštanska banka d.d. kontinuirano od 26. lipnja 2006.g., sada već više od 18 godina te je za odobreni kreditni plasman br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna (cca 4,5 milijuna EUR-a) HPB d.d. pod teret Banke stavio hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti veće od 17 milijuna EUR-a.
Nadalje, prijavljeno je i nezakonito postupanje tužiteljice Sani Ljubičić koje je kao službena osoba lažno prikazivala pred Županijskim sudom u Zagrebu i hrvatskom javnosti da je Hrvatska poštanska banka odobrila kreditni plasman br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna bez ikakvih sredstava osiguranja čime je Hrvatska poštanska banka d.d. navodno oštećena u iznosu od 33.600.000,00 kuna, a sve to unatoč činjenici da je iz dokazne dokumentacije pribavljene tijekom istrage koja je izvršena upravo po nalogu tužiteljice Sani Ljubičić jasno proizlazilo da je za odobreni kreditni plasman br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna (cca 4,5 milijuna EUR-a) HPB d.d. pod teret Banke stavio hipotekarni kolateral procijenjene vrijednosti od 17 milijuna EUR-a te jasno proizlazilo i da je po tom kreditnom plasmanu HPB d.d. br. 5301724508 u iznosu od 33.600.000,00 kuna u razdoblju 2006.g. – travnja 2009.g. uplaćeno u korist HPB d.d. više od 15 milijuna kuna po osnovi kamata, naknada i drugih troškova, itd.
BORIS ŠIMUNIĆ VIŠE OD 4 SATA PITANJIMA „REŠETAO“ VJEŠTAKA KRKLECA UZ PREDOČENJE DOKAZNE DOKUMENTACIJE IZ ISTRAŽNOG SPISA KOJU JE TUŽITELJICA SANI LJUBIČIĆ ZATAJILA OD VJEŠTAKA KAO DA UOPĆE NE POSTOJI
U ovom serijalu Maxportal je već objavio i video zapise s rasprava Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ održanih dana 18.11.2016. godine i 25.11.2016. godine, dakle prije više od 7 godina, a na kojim raspravama je optuženi Boris Šimunić izvršio ispitivanje vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca koji je zajedno sa vještakom Antom Blaževićem izradio financijsko-knjigovodstveno vještačenje iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je podnesena optužnica tzv. „HPB Bankomat“.
U tim saslušanjima vještaka Vladimira Krkleca koja su pred Županijskim sudom u Zagrebu potrajala više od četiri sata, razotkrivene su brojne zlouporabe i nezakonitosti počinjene od strane tužiteljice Sani Ljubičić te vještaka USKOK-a Krkleca i Blaževića koji su u financijsko-knjigovodstvenom vještačenju iz svibnja 2010. godine, a temeljem kojeg je podnesena iskonstruirana optužnica tzv. „HPB Bankomat“, unosili neistinite podatke koji su u potpunoj suprotnosti sa stvarnim činjeničnim stanjem i dokaznom dokumentacijom koja se u to vrijeme izrade vještačenja 2010. godine nalazila u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 tzv. „HPB Bankomat“.
Boris Šimunić je u dugotrajnom i iscrpljujućem ispitivanju vještaka Vladimira Krkleca 2016. godine predočio pred Županijskim sudom brojnu dokaznu dokumentaciju koja se u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine nalazila u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09, a koju dokumentaciju su USKOK i tužiteljica Sani Ljubičić prema iskazivanju vještaka Vladimira Krkleca sakrili prilikom izrade financijsko – knjigovodstvenog vještačenja 2010. godine. Vještak Vladimir Krklec je pred Županijskim sudom u Zagrebu 2016. godine iskazao da takvu pred sudom predočenu dokumentaciju nije imao prilike vidjeti u vrijeme izrade financijsko – knjigovodstvenog vještačenja 2010. godine, a da mu je dokumentaciju za izradu financijsko – knjigovodstvenog vještačenja davao isključivo USKOK i tužiteljica Sani Ljubičić. Takvim manipulacijama je omogućeno vještacima Krklecu i Blaževiću sačiniti iskonstruirano financijsko – knjigovodstveno vještačenje iz svibnja 2010. temeljem kojeg je tužiteljica Sani Ljubičić podnijela iskonstruiranu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“.
Vještaci Vladimir Krklec i Ante Blažević su u financijsko – knjigovodstvenom vještačenju 2010. godine lažno prikazali da je Banka odobrila kreditne plasmane Borisu Šimuniću bez ikakvih sredstava osiguranja te da Banka u vrijeme odobrenja i puštanja kreditnih sredstava nije bila osigurana, iako se u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine nalazila obimna dokumentacija iz koje je vidljivo upravo suprotno, odnosno da je HPB u vrijeme odobrenja i puštanja kreditnih sredstava bio osiguran hipotekarnim osiguranjem nekretninama procijenjene vrijednosti veće od 29 milijuna EUR-a.
Tako su vještaci Vladimir Krklec i Ante Blažević u svom financijsko – knjigovodstvenom vještačenju iz svibnja 2010. godine između ostalog lažno prikazali da nekretnina Šmidhen iz zl.ul.4268 k.o. u Samoboru nije upisana u korist HPB-a kao sredstvo osiguranja za kreditni plasman Borisa Šimunića br. 5201724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna, iako se u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine nalazila cjelokupna dokumentacija iz koje je vidljivo da je HPB još od lipnja 2006. godine uknjižen na nekretninu Šmidhen iz zl.ul.4268 k.o. Samobor, i to u prvom redu založnog prava.
Pred Županijskim sudom u Zagrebu su tijekom ispitivanja vještaku Vladimiru Krklecu predočeni dokumenti od 21. lipnja 2006. godine i 26.06.2006. godine te izvadci iz zemljišnih knjiga iz kojih je vidljivo da je Hrvatska poštanska banka u vrijeme odobrenja i puštanja kreditnih sredstava po kreditnom plasmanu HPB-a br. 5201724508 u iznosu od 33,6 milijuna kuna bila osigurana i nekretninom Šmidhen procijenjene vrijednosti 12 milijuna EUR-a kao i brojnim ostalim nekretninama procijenjene vrijednosti izražene u milijunima EUR-a.
I za sve ostale kreditne plasmane HPB-a odobrene Borisu Šimuniću pred sudom je predočena dokumentacija iz koje je vidljivo da je Hrvatska poštanska banka u vrijeme odobrenja i puštanja kreditnih sredstava bila uknjižena na brojne nekretnine procijenjene vrijednosti veće od 17 milijuna EUR-a, a što od strane vještaka Vladimira Krkleca i Ante Blaževića nije bilo evidentirano u financijsko – knjigovodstvenom vještačenju iz svibnja 2010. temeljem kojeg je tužiteljica Sani Ljubičić podnijela iskonstruiranu optužnicu tzv. „HPB Bankomat“.
Vještak Krklec je pred sudom izjavio da takvu pred sudom predočenu dokumentaciju nije imao prilike vidjeti tijekom izrade vještačenja 2010. godine pa da je iz tog razloga nije mogao uzeti u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja koji je zajedno sa vještakom Antom Blaževićem izradio. Također je naveo i da je svu dokumentaciju za izradu vještačenja preuzimao u USKOK-u od strane tužiteljice Sani Ljubičić, da dokumentaciju koju mu je davala Sani Ljubičić nije bila označena i numerirana od strane USKOK-a te da je tu dokumentaciju za izradu vještačenja zaprimao u registratorima.
Nadalje, vještaci Vladimir Krklec i Ante Blažević su u svom financijsko – knjigovodstvenom vještačenju 2010. godine lažno prikazali da je uprave Banke odobrila kreditne plasmana Borisu Šimuniću bez prethodnog prijedloga Sektora HPB-a za poslovanje s građanstvom, a sve to unatoč činjenici da u je istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine bila cjelovita dokumentacija iz koje proizlazi da su svi kreditni plasmani Borisu Šimuniću odobreni po prijedlogu Sektora HPB-a za poslovanje s građanstvom kao i svih ostalih sektora HPB-a koji su dali pozitivna mišljenja za odobrenje kredita. Tijekom ispitivanja vještaku Vladimiru Krklecu predočeni su svi prijedlozi Sektora HPB-a za poslovanje s građanstvom, a vještak Vladimir Krklec je pred sudom izjavio da takvu pred sudom predočenu dokumentaciju nije imao prilike vidjeti tijekom izrade vještačenja 2010. godine pa da je iz tog razloga nije mogao uzeti u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja.
Nadalje, vještaci Vladimir Krklec i Ante Blažević su u svom financijsko – knjigovodstvenom vještačenju 2010. godine lažno prikazali i da ne postoji potvrda pravomoćnosti za rješenje suda o kupnji nekretnine Šmidhen iz lipnja 2006.g., a sve to unatoč činjenici da u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 prileži pravomoćna sudska odluka o kupnji nekretnine Šmidhen iz lipnja 2006.g. te se ista nalazila u istražnom spisu i u vrijeme izrade financijsko – knjigovodstvenog vještačenja 2010. godine.
Vještaci Vladimir Krklec i Ante Blažević su u svom financijsko – knjigovodstvenom vještačenju 2010. godine lažno prikazali i čitav niz drugih podataka koji su u potpunoj suprotnosti sa dokaznom dokumentacijom koja je nalazila u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 u vrijeme izrade vještačenja 2010. godine, pa su tako između ostalog neistinito navodili kako ne postoje nikakve predinvesticijske i investicijske studije za projekt Fantasyland u Samoboru iako se u istražnom spisu USKOK-a br. K-US-148/09, IS-US-18/09 nalaze brojne predinvesticijske i investicijske studije za projekt Fantasyland, itd.
I za brojnu ostalu dokaznu dokumentaciju iz istražnog spisa koja je vještaku Vladimiru Krklecu predočena pred sudom, isti je izjavio da takvu pred sudom predočenu dokumentaciju nije imao prilike vidjeti tijekom izrade vještačenja 2010. godine, pa su tako vještaci Vladimir Krklec i Ante Blažević između ostalog propustili evidentirati izvršene uplate u korist Banke u iznosu od 20 milijuna kuna po kreditnim plasmanima Borisa Šimunića, a koje uplate su izvršene tijekom razdoblja 2006.g. – 2009. godine po osnovi kamata, naknada i drugih troškova, itd.
Pogledajte video zapise s rasprava Županijskog suda u Zagrebu u predmetu tzv. „HPB Bankomat“ održanih dana 18.11.2016. godine i 25.11.2016. godine, a na kojim raspravama je Boris Šimunić izvršio ispitivanje vještaka USKOK-a Vladimira Krkleca koji je zajedno sa vještakom Antom Blaževićem izradio krivotvoreno financijsko-knjigovodstveno vještačenje iz svibnja 2010. godine temeljem kojeg je tužiteljica Sani Ljubičić podnijela iskonstruiranu optužnica tzv. „HPB Bankomat“.
Aktualni predsjednik Republike Zoran Milanović u utrci za reizbor u nedjelju je u zagrebačkoj Tvornici…
Dragan Primorac prozvao je na Facebooku predsjednika Zorana Milanovića nakon što je objavljeno da je…
Američka televizija ABC pristala je isplatiti 15 milijuna dolara predsjedničkoj knjižnici Donalda Trumpa u sklopu nagodbe…
Komentiraj