“TO JE NEPRIJATELJSKI ČIN”: Oštar prosvjed Hrvatske Crnoj Gori

Hrvatska Vlada je uputila protestne note vlastima Crne Gore i Malte zbog međunarodnog krstarenja “Jadrana“ na relaciji Tivat – Valletta – Tivat.

Jedrenjak je trenutno na devetodnevnom krstarenju Mediteranom s ukrcanih 47 studenata i tri profesora Pomorskog fakulteta iz Kotora, kojima je ta plovidba praksa.

Iz crnogorske vlade tvrde da prosvjedna nota neće utjecati na odnose između dvije države.

“U noti upućenoj Vladi Crne Gore navodi se da je isplovljavanje broda na koji Republika Hrvatska ima pravo vlasništva, čin suprotan dobrosusjedskim odnosima dviju država, odnosno svojevrstan neprijateljski čin koji ruši dobre međusobne odnose. Od Malte je diplomatskim putem zatraženo da otkaže gostoprimstvo “Jadranu” i njegovoj posadi”, prenose crnogorske “Vijesti” izjavu izvora bliskog vojnim i diplomatskim krugovima Hrvatske.

Krstarenje po planu

“Jadran” se od utorka nalazi u luci Valletta, glavnog grada Malte, gdje će se prema planu krstarenja zadržati do četvrtka kada je predviđeno isplovljavanje nazad za Tivat.

VEZANI SADRŽAJ: 

• Bivši zapovjednici ŠB ‘Jadran’ pišu Crnogorcima: “Samo vratite ono što ste otuđili”
• Vojni komentator Krnić: ‘Ako ga sada ne vratimo, ‘Jadran’ će zauvijek biti izgubljen’
• Crna Gora se ponosi otetim: “Školski brod ‘Jadran’ je naš, nećemo ga vratiti Hrvatskoj”
• ‘Ostali smo šokirani, bivši predsjednik je kultni Jedrenjak darovao Crnoj Gori’

Izvori “Vijesti” s broda tvrde da za sada brod, posada i ukrcani studenti Pomorskog fakulteta iz Kotora nemaju nikakvih neprijatnosti i da se posjet Malti odvija prema planu i programu. To je uključivalo i održavanje službenog prijema za malteške vlasti, na kome je najavljena nazočnost najmanje jednog ministra iz Vlade te otočne države.

Crna Gora je diplomatski akt Republike Hrvatske primila k znanju u skladu s našim stavom koji se temelji na opredjeljenju da različita stanovišta o školskom brodu “Jadran”, koja nijesu nepoznata javnosti, neće i ne mogu poremetiti dobrosusjedske i prijateljske odnose Crne Gore i Hrvatske – država koje su partneri u NATO-u, a uskoro i u EU”, kazao je šef Ureda za odnose s javnošću Vlade Crne Gore Srđan Kusovac.

Hrvatska godinama pokušava vratiti Školski brod “Jadran“ koji se u vrijeme raspada bivše SFRJ zatekao u Tivtu gdje je 1991. stigao na redovan generalni remont u tamošnje vojno-pomorsko brodogradilište “Arsenal”.

Sumnjiva uloga Budimira Lončara  

Doduše, bilo je hrvatskih političara koji su nerado pregovarali o povratu Jadrana. Spominjalo se da je bivši predsjednik Stjepan Mesić na sastanku u Varni u Bugarskoj, crnogorskom predsjedniku Filipu Vujanoviću obećao da Hrvatska neće tražiti “Jadran”.

Crnogorci su se pozivali na tu izjavu, Mesić ju je kasnije demantirao, a ako ju je i rekao, njegova izjava nije obvezujuća.

Sumnjiva je, i do kraja nerazjašnjena, uloga Mesićeva savjetnika Budimira Lončara, koji je sudjelovao na nekoliko savjetovanja o povratku ŠB “Jadran” Hrvatskoj. Neslužbena, ali pouzdana informacija je da je upravo on (pa time i kadrovi koje je namjestio u Ministarstvo vanjskih poslova)  zastupao tezu da Hrvatska treba odustati od “Jadrana” i prepustiti ga Crnoj Gori.

Davor Božinović, ministar obrane u Vladi Jadranke Kosor, danas ministar MUP-a, nije se pretrgao oko brige za Jadran. Crnogorski su s tih pregovora prepričavali anegdote kako je Božinović porijeklom Crnogorac pa mu je svejedno hoće li Jadran biti u Crnoj Gori ili Hrvatskoj.

Slično se ponašao još jedan bivši ministar obrane, Ante Kotromanović, koji je Crnogorcima nudio izgradnju patrolnih brodova u zamjenu za povrat Jadrana. Bio je spreman dati im “naše za naše“. Na sreću po Hrvatsku otišao je s vlasti.

No unatoč Budimiru Lončaru i njegovim kadrovima, stvari su se ipak promijenile.

Krstičević inzistira na povratku

Za povrat Jadrana jako se založio ministar obrane Damir Krstičević, u čemu ima naglašenu podršku premijera Andreja Plenkovića. Službeni stav hrvatskog Ministarstva obrane je da je Školski brod “Jadran” neraskidivi dio hrvatske pomorske povijesti i da će “poduzeti sve legitimne korake kako bi ovaj brod bio vraćen pod hrvatski stijeg”.

Jedrenjak “Jadran“ kao školski brod izgrađen je 1933. u Njemačkoj za potrebe ondašnje Kraljevske mornarice Jugoslavije, matična luka bila mu je splitska Lora i nakon remonta trebao je biti vraćen u Split, no bivša JRM ga je zaplijenila smatrajući ga svojim vlasništvom.

Pozivajući se na dogovorena pravila o sukcesiji vojne imovine bivše Jugoslavije, Zagreb tvrdi da Hrvatskoj pripada najveći dio brodova i naoružanja bivše JRM jer su oni bazirali u hrvatskim lukama, procjenjujući da Crna Gora Hrvatskoj po toj osnovi duguje preko dvije milijarde dolara za brodovlje i opremu koju su odvezli u Crnu Goru.

Odustali od puta u Veneciju prošle godine

Jadran je krajem travnja prošle godine trebalo da s učenicima Srednje pomorske škole iz Kotora obaviti slično međunarodno krstarenje vodama Jadranskog mora na relaciji Tivat-Venecija-Koper-Kotor, ali se od toga odustalo jer su hrvatski mediji ( Maxportal i Slobodna Dalmacija) i vlasti poveli jaku kampanju da se plovidba spriječi.

U međuvremenu, dvije strane su imale nekoliko susreta na najvišem političkom nivou, a iz Ministarstava obrane dviju država najavljeno je intenziviranje suradnje u domenu studija vojnog pomorstva u Splitu.

Crnogorci su, neslužbena je informacija, predlagali da Jadran plovi pod dvije zastave – hrvatskom i crnogorskom- a Hrvatska je takvu mogućnost otklonila, ustrajući na stavu da je Jadran pripada Hrvatskoj i ponudila školovanje crnogorskim kadetima u Splitu.

To, naravno podrazumijeva povratak “Jadrana” iz Crne Gore u “Loru” gdje bi služio kao školski brod jer, kako bi rekao  Stjepan Bernardić,  bivši kapetan ‘Jadrana’ “u Crnoj Gori brodovi samo umirali, a nikada se nisu gradili“.

Vezano za diplomatsku notu Crnoj Gori i Malti poslali smo službeni upit Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, a odgovor očekujemo uskoro.

M. Marković/foto:radiojadran