Treba li ovu partizanku uhititi i suditi za ratne zločine iako ima 101 godinu?

Prošli tjedan održana je inauguracija Zorana Milanovića, a među uzvanicima bila je i Splićanka Vjera Andrijić, posljednja živuća partizanka s bitaka na Sutjesci i Neretvi. Bila je bolničarka Prve dalmatinske brigade te svjedokinja nekih od najtežih bitaka Drugog svjetskog rata. Prošle godine proslavila 100. rođendan.

Vjera Andrijić, koja je s nepunih 18 godina pristupila partizanima, tijekom četiri godine borbi prošla je Crnu Goru, Sutjesku, Zelengoru, BiH i Liku. Nakon rata nastanila se u Splitu.

Nakon poziva na Pantovčak počelo se pisati o njezinom sudjelovanju u akcijama u kojima su partizani počinili grozne zločine, a objavljen je i video u kojem govori o likvidaciji franjevaca na Širokom Brijegu.

U serijalu “Posljednji partizani”, u produkciji VIDA tv, hvalila se partizanskim osvajanjem Širokog Brijega pri čemu je njezina jedinica zarobila i ubila 12 svećenika. Osvajanjem Širokog Brijega partizani su na tom području ubili 66 hercegovačkih franjevaca. Zbog toga su mnogi objavili da ju je trebalo ispitati jer je riječ o teškom ratnom zločinu koji ne zastarijeva, a koji do danas nije istražen.

Na njene izjave reagirao je saborski zastupnik Igor Peternel koji je objavio na svom Facebook profilu kako je ‘Milanovićeva partizanka’ ubijala franjevce po Širokom Brijegu i zapalila tamošnju crkvu.

“Ovo je partizanka koja je bila na inauguraciji Zorana Milanovića. Intervju je dala VIDA tv u vlasništvu SNV a, financiranom od poreznih obveznika RH.

“Hvalila se zločinima”

Zločinka detaljno opisuje ulazak u Široki Brijeg kada je sa svojom zločinačkom družinom pobila franjevce i zapalila crkvu… Ovo je jedan od bizarnijih skandala! Da se takve zločince poziva na inauguraciju predsjednika republike, umjesto da se… (ne smijem reći, ali znate)”, napisao je Peternel uz video u kojemu se Vjera Andrijić govori o ubojstvu 12 svećenika na Širokom Brijegu u veljači 1944. godine.

Nakon inauguracije je medijima kazala kako nema više ni imena, ni spomena, nikakve ploče, ni naznake o njenim suborcima.

“To je sve sravnjeno sa zemljom. Borbe koje smo prošli, svi su se spomenici uklonili, toga nema više. Meni je ostalo jedino, i našima ovdje, da ih se sjetimo i da im zahvalimo za sve ono što su dali, za što sam dala život s njima. Vratili se nisu, a željeli su slobodu kao i ja”, kazala je Andrijić.

O ubojstvu svećenika na Širokom Brijegu ovaj put nije govorila.

Nakon što je njen video, u kojem govori o likvidaciji “mantijaša” u samostanu na Širokom Brijegu i Crkvi uznesenja blažene Djevice Marije, raširio društvenim mrežama, mnogi su pozvali vlast da ju uhiti, sasluša i sudi zbog ratnih zločina u kojima je sudjelovala ili pak o njima svjedočila. Ratni zločin ne zastarijeva, a ovaj partizanski iz veljače 1944. dosad nije istražen niti je itko za njega odgovarao.

Suđenje Boljkovcu i Artukoviću

Kad je u u studenom 2011. godine uhićen Josip Boljkovac, bivši partizan i prvi ministar policije u samostalnoj Hrvatskoj, mediji su burno prozivali ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka, što hapsi starog i nemoćnog, tada 90-godišnjeg, čovjeka koji je već u kolicima. Boljkovac, koji je preminuo 2014. bio je optužen, za ratni zločin nad civilima Duge Rese.

Optužnici ga je teretila da je u svibnju 1945., kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA), naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima. Žrtve zločina bili su poznatiji građani i gospodarstvenici Duge Rese koji nisu pripadali ni ustaškoj, domobranskoj ili drugoj vojsci ni vlasti.

“Gospon Boljkovac je bil’ glavni i on je naređival’. On je vedril’ i oblačil’. Kako je rekal, tak se delal”, pričali su svjedoci na sudu.

Tužiteljstvo je tvrdilo da je neupitno dokazalo kako je Boljkovac naredio odvođenje i ubojstvo civila, a njegova obrana je u završnoj riječi ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom “koji se objektivno dogodio”.

U svibnju 2014. Boljkovac je na Županijskom sudu u Zagrebu, nakon tromjesečnog suđenja, oslobođen optužbi.

”Nesporno je da se ratni zločin dogodio, a Vijeće mora reći da i sada postoji stupanj sumnje da je naredbu četi KNOJ-a dao Josip Boljkovac. Međutim, taj je stupanj sumnje je moguće bio dostatan za podizanje optužnice. Ali sasvim sigurno ne za nedvojbeno utvrđenje da je taj zločin počinio, a što je zakonski preduvjet da bi bio proglašen krivim”, kazao je u obrazloženju presude sudac Tomislav Juriša.

Tužiteljstvo je najavilo žalbu, no Boljkovac je preminuo šest mjeseci kasnije, 10. studenog 2014., pa se od progona odustalo.

Boljkovac oslobođen, Artuković osuđen

Čitajući presudu sudac Juriša je rekao da je “Boljkovac prvi i vjerojatno posljednji pripadnik partizanskog pokreta koji je procesuiran zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina”.

“Upravo s obzirom na tu činjenicu, sudsko vijeće je imalo vrlo težak zadatak ne upasti u zamku društvene atmosfere i ograničiti se na konkretni kazneni postupak koji je određen konkretnim optuženjem. Nepravedno je da teret drugih komunističkih zločina, od Bleiburga do Širokog Brijega, padne na Boljkovca”, rekao je sudac Juriša.

Boljkovac je imao 90 godina kad je uhićen i optužen zbog sumnje u teške ratne zločine. U prvom stupnju nepravomoćno je oslobođen, a nastavak suđenje, po žalbi tužiteljstva, spriječila je njegova smrt.

U sličnoj životnoj dobi i teškom zdravstvenom stanju, suđen je ministar policije u vrijeme NDH Andrija Artuković. Mnoštvo je videa na društvenim mrežama iz kojih je jasno da nije svjesno mogao pratiti suđenje, da često nije razumio što ga sudac pita, a na tom suđenju 1986. nitko nije smio javno postaviti pitanje suđenja dementnom čovjeku koji u pojedinim trenucima nije znao ni gdje se nalazi.

Artuković je osuđen na smrt, umro je  u 89-godini života (16. siječnja 1988.) čekajući izvršenje presude. Kremiran je na Mirogoju, a tijekom suđenje izmijenjen je zakon po kojem ni obitelj nije mogla znati gdje je položen (rasut) njegov pepeo.

Iz onoga što smo vidjeli tijekom intervjua Vjere Andrijić i njenog ponašanja na Pantovčaku za inauguracije Zorana Milanovića, ona je u mnogo boljem stanju nego su bili Boljkovac i Artuković.

M. Marković/Foto: VIDA tv