Ivan Turudić rođen je 1962. godine u Lugu Gradinskom kod Virovitice. Srednju školu je završio u Virovitici, a na Pravnom fakultetu je diplomirao 1987. kod mentora Zvonimira Šeparovića na temu međunarodnog terorizma. Dvije godine kasnije položio je pravosudni ispit.
Bio je dragovoljac Domovinskog rata, a od 1998. do 2000. pomoćnik ministra pravosuđa u mandatu Milana Ramljaka i Zvonimira Šeparovića.
Vježbenički staž je odradio na virovitičkom Općinskom sudu, na kojem 1991. postaje i sudac, a kasnije i njegovim predsjednikom. Sudac virovitičkog Županijskog suda bio je od 1998. d0 2000. kad prelazi na zagrebački Županijski sud gdje dvije godine radi kao istražni sudac, a idućih sedam kao sudac kaznenog odjela.
Od ožujka 2009. do kraja 2010. bio je predsjednik i sudac Odjela za Uskok zagrebačkog Županijskog suda, dok je dvije godine kasnije izabran za predsjednika Županijskog suda u Zagrebu.
Na toj poziciji ostaje do 1. siječnja 2021. kada postaje sudac Visokog kaznenog suda, a do izbora predsjednika tog suda Željka Horvatovića upravo je Turudić slovio kao favorit.
Tijekom rada na zagrebačkom Županijskom sudu, Turudić je donio nepravomoćne osuđujuće presude protiv bivšeg premijera Ive Sanadera (HDZ) zbog uzimanja mita i zlouporabe položaja i ovlasti, a nepravomoćno je osudio i bivšeg potpredsjednika vlade Damira Polančeca te bivšeg veleposlanika Nevena Juricu.
Turudić je sudio i poduzetniku Hrvoju Petraču zbog otmice sina generala Vladimira Zagorca, kao i Mladenu Šlogaru zbog ubojstva Ivane Hodak, kćeri nekadašnje ministrice Ljerke Mintas Hodak i odvjetnika Zvonimira Hodaka. Potpisao je i presudu kojom je preinačena komunistička presuda kardinalu Alojziju Stepincu.
Na početku suđenja vodio je i slučaj Bankomat i DORH-u vratio optužnicu na doradu tvrdeći da je neutemeljena. U svibnju prošle godine, nakon 14 godina suđenja, svi optuženi su oslobođeni uz obrazloženje da “nema ni naznaka da su počinili kazneno djelo”.
Kao razlog velikog protivljena predsjednika Zorana Milanovića i dijela oporbe da Turudić bude izabran za šefa DORH-a spominje se i Turudićeva odluka o izručenju Perkovića i Mustača u Njemačku.
Turudić je do 1992. bio sudionik Domovinskog rata, najprije u sastavu Zbora narodne garde, a zatim 127. brigade Hrvatske vojske na ratištu u zapadnoj Slavoniji. Više od 500 dana proveo je u borbenom sektoru. Predsjednik dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Spomenicom domovinskog rata 1990.-1992. i Redom hrvatskog pletera.
Turudić je svojedobno predlagao zatvorske kazne za tvrdnju da je Domovinski rat bio građanski, a tijekom jednoipolgodišnjeg prosvjeda branitelja posjetio je njihov šator u zagrebačkoj Savskoj 66.
Pema imovinskoj kartici, Turudić ima stalne prihode u bruto iznosu u rasponu od 4200 do 4350 eura, stan u Zagrebu od 120 četvornih metara, kuću, dvije oranice i vinograde u Virovitici. Uz to, vlasnik je volkswagen pola iz 2019., dok je 2022. na leasing uzeo i vozilo vrijedno 67.000 eura.
Turudić je oženjen, ima dvoje djece, bavi se trčanjem i malim nogometom, a ranije je otkrio kako voli rock glazbu.
M. Marković/ foto: cropix