U kojim državama se danas najviše žali za raspadom Jugoslavije

Na internetu je osvanula karta koja prikazuje postotak u kojem građani država koji su bile članice Jugoslavije smatraju da je raspad bivše zemlje bio pogreška.

Prema istraživanju, prikazanom na ilustraciji  značajan dio stanovništva bivših jugoslavenskih republika vjeruje da je raspad Jugoslavije imao negativne posljedice za njihove zemlje.  Kartu je na Facebooku objavila Vedrana Rudan, uz napomenu da je grafikon napravljen temeljem Gallupove ankete iz 2016. godine.

Najveći postotak građana koji smatraju raspad Jugoslavije štetnim dolazi iz Srbije (81%), slijedi Bosna i Hercegovina sa 77%, te Crna Gora sa 65%. U Sjevernoj Makedoniji 61% ispitanika također dijeli ovo mišljenje.

Ti visoki postoci odražavaju zajednički osjećaj gubitka i percepciju da je Jugoslavija nudila stabilnost i sigurnost koju mnogi danas osjećaju kao izgubljenu.

S druge strane, Kosovo i Hrvatska imaju znatno manji postotak građana s ovakvim mišljenjem. Samo 10% ispitanika na Kosovu i 23% u Hrvatskoj smatra raspad Jugoslavije štetnim, što se može objasniti povijesnim iskustvima i drugačijim političkim perspektivama ovih zemalja.

Slovenija zauzima srednju poziciju s 45% građana koji smatraju da je raspad bio štetan. Od svih držana nastalih raspadom SFRJ Slovenija je najbrže ekonomski i društveno razvijala, imala je tek kratkorajni rat (Desetodnevni rat), zbog čega su njezini stavovi uravnoteženiji.

 

Kao i uvijek kad se potegne pitanje 90-ih u komentarima su se javili brojni građani.

“Srbima je bilo super jer su svu lovu sisali iz Hrvatske pa i Slovenije. Dobro je da smo se razišli”, “Srbi na 80 posto, a glavni krivci za raspad. Daleko im kuća bila. I njima i konceptu Jugoslavije”

“Rat je bio pogreška, a ne raspad Jugoslavije. Juga bi se ionako raspala, ali zar nije moglo bez rata?”, “Kad pogledaš kako su prošle države bivše Juge nije ni čudno da se raspala. Jedino Slovenija i Hrvatska su krenule naprijed, a ostale kao da su zamrznute u vremenu zadnjih 30 godina”, pišu su Hrvati.

“Da su Srbi bili normalni, bar bi bili prijatelji i tragedija je da nismo. Kako stvari sada stoje, treba se što dalje udaljiti od njih”, “Smiješno je kako su Jugoslaviju htjeli samo oni koji su imali nekakve koristi od nje”, “Realno, 23 posto je i dalje puno”, ocijenili su komentatori

Što uzrokuje nostalgiju za Jugoslavijom?

Nostalgija za Jugoslavijom može se objasniti kroz nekoliko čimbenika. Jugoslavija je bila zemlja koja je svojim građanima osiguravala stabilan životni standard, pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi.

Važno je napomenuti da nostalgija za Jugoslavijom često uključuje i selektivno pamćenje. Ljudi imaju tendenciju pamtiti pozitivno, dok istodobno potiskuju negativne aspekte kao što su političke represije, nedostatak slobode govora i gospodarske krize u kasnijim godinama Jugoslavije.

Ta selektivna sjećanja često pridonose idealiziranoj slici Jugoslavije kao “zlatnog doba” koje se rijetko u potpunosti poklapa s realnošću tog vremena.

Nakon raspada, mnoge države bivše Jugoslavije suočile su se s ekonomskim poteškoćama, političkom nesigurnošću i ratovima, što je dodatno pojačalo osjećaj gubitka. Selektivno pamćenje igra važnu ulogu, jer mnogi pamte samo pozitivne aspekte bivšeg sustava, zanemarujući njegove nedostatke.

Sjećanje na mladost

Ovi rezultati odražavaju ne samo nostalgiju, već i percepciju da su ratovi i ekonomske poteškoće nakon raspada ostavili trajne negativne posljedice. Naravno, uvijek je i sjećanje na vlastitu mladost kad je život mnogo ugodniji, bezbrižniji i s mnogo više radosti.

Ima i  partizana i Jugoslavena koji misle da oni ne bi ostarili da drug Tito nije umro i da se Juga nije raspala.

Selektivno pamćenje također daje prostor političarima da manipuliraju ovim osjećajima, osobito u državama poput Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje se nostalgija za Jugoslavijom često koristi u političke svrhe.

Istraživanje iz 2017.

Istraživanje agencije IPSOS iz 2017. godine, koje je obuhvatilo 10.500 ispitanika u svim državama osim Slovenije, dalo je slične rezulate, ali s nešto drugačijim postokom.

Po tom istraživanju čak 66,3 posto hrvatskih državljana nikada se, niti za vrijeme Jugoslavije,  nije osjećalo Jugoslavenima, (osjećali su se Hrvatima) 29,1 posto kaže da jest, ali više nema nikakvih osjećaja za Jugoslaviju, a  2,8 posto njih još uvijek se osjeća Jugoslavenima.

Zbog raspada Jugoslavije žali 18 posto stanovnika Hrvatske, 68 posto u BiH, 71 posto u  Srbiji. Najmanje za raspadom Jugoslavije žale na Kosovu. Većina stanovništva Hrvatske komunizam i Jugoslaviju doživljava izrazito negativno, prije svega kao negaciju hrvatskog identiteta.

U tom istraživanju više možete čitati OVDJE

M. Marković/Foto: Press