Dok Rusija nemilosrdno udara na kritičnu ukrajinsku infrastrukturu, ostavljajući milijune ljudi bez struje, vode i grijanja, gradove diljem Rusije također su zadesile katastrofe povezane s komunalnim uslugama.
Eksplozija plinovoda u Sankt Peterburgu, nekoliko velikih požara u moskovskim trgovačkim centrima te kvarovi koji su desetke tisuća ljudi u Rusiji ostavili bez električne energije, samo su neki od incidenata koji se povezuju s disidentskim napadima Ukrajinaca za koje se vjeruje da su započeli krajem jeseni, piše Washington Post.
Sve je krenulo krajem listopada, kada su u Volgogradu, na jugu, eksplodirale dvije cijevi koje su taj grad natopile fekalijama, ali i ostavile 200 tisuća ljudi danima bez vode i grijanja.
Lokalni političar Ilia Kravčenko, koji je prikupio svjedočanstva najmanje tisuću građana i podnio tužbu protiv tvrtke koja je zadužena za održavanje kanalizacijskog sustava, rekao je da prizori “nisu baš bili lijepi”.
– Ovo je nešto najgore u povijesti našeg grada. Nikada nismo imali ovoliko problema – kazao je, a prenosi Washington Post.
Nekoliko tjedana ranije, sličan, ali malo manje dramatičan incident, dogodio se u Pervuraljsku, gradiću na jugu Jekatarinburga, zbog čega su stanovnici gradsku upravu zasuli fekalijama. Bili su bijesni jer, kako tvrde, gradska uprava godinama zanemaruje komunalne probleme.
Dok ove komunalne katastrofe potiču sumnje u sabotažu povezanu s ratom u Ukrajini, loše održavana infrastruktura je dugogodišnji i konstantni problem u Rusiji – rezultat je to starih sustava iz vremena Sovjetskog saveza kojima je potreban popravak i skupo održavanje, desetljeća endemske korupcije i toga što je vlada davala prioritet obrambenim i sigurnosnim proračunima, ali i novac ulijevala u razvoj velikih gradova, dok je male zanemarivala.
– Nema dana kada u nekoj ruskoj regiji ne čujemo za ovakav problem – pišu lokalne novine iz ruskog grada Perma.
– Tijekom prošle sezone grijanja u stambeno-komunalnom sektoru zemlje zabilježeno je više od 7300 incidenata a, sudeći po tome kako je počela zima 2022., ne treba očekivati da će se ta statistika poboljšati, navodi se u članku.
Ruski političari istovremeno navode da je potrebno oko 58 milijardi dolara kako bi se problemi riješili, što bi u nekim regijama značilo trošak od čak oko 70 posto proračuna.
Analitičari smatraju da bi zapadne sankcije mogle dodatno pogoršati problem te da tekući, već postojeći problemi, doprinose rastućem nezadovoljstvu javnosti zbog posljedica ruskog rata u Ukrajini.
Frustracije koje su neki stanovnici izrazili zbog sve lošije infrastrukture u mnogim ruskim gradovima sažete su u nedavnoj objavi grupe civilnog društva Omsk Ogo iz ruskog grada Omska gdje zimske temperature padaju i do -16 stupnjeva Celzijevih.
– Na TV-u kažu da se Europa smrzava, ali nitko ne spominje da 40 tisuća kućanstava u Omsku nema plin, a većina još koristi ugljen ili ogrjevno drvo. U ostalim domovima se mora redovito gasiti grijanje jer je komunalna infrastruktura totalno dotrajala, napominju.
Danil Čebkin, osnivač Omsk Ogo grupe, kaže da se u 23 godine Putinove vladavine malo što promijenilo. Omsk je i dalje grad u kojem je teško živjeti. Istovremeno, Moskva se razvija “kao nikad prije”, a mnogo se bolje živi i u ruskim gradovima poput Novosibirska. Novac, zaključuje, odlazi u metropolu.
Analitičari kažu da su sveobuhvatne sankcije Zapada uvedene nakon ruske invazije na Ukrajinu poremetile opskrbne lance u zemlji te da bi mogle značajno ograničiti sposobnost Rusije da riješi vlastite infrastrukturne probleme.
Posebna prepreka je nemogućnost uvoza zamjenskih dijelova i proizvoda. Rusija se dugo oslanjala na uvezenu opremu i tehnologiju te još nema domaće proizvodne kapacitete kojima bi popunila tu prazninu. Od izbijanja rata, uvoz je pao i do 25 posto.
Ukrajinci su bili šokirani kada su ruski vojnici u prvim mjesecima rata iz okupiranih gradova i sela pljačkali osnovne kućanske aparate – što je pokazalo kolika je razlika u kvaliteti života u ovim dvjema državama.
Nikolaj Petrov, politolog britanskog think tanka Chatham House, rekao je da bi problem uvoza rezervnih dijelova mogao utjecati na “sve”, uključujući zrakoplovstvo i semafore. “Bez tih dijelova cijeli se sustav, koji trenutno izgleda koliko-toliko pouzdan i učinkovit, može vrlo brzo raspasti”, rekao je Petrov.
Problemi s infrastrukturom Rusije sami po sebi vjerojatno neće dovesti do velikih prosvjeda. Infrastrukturni problemi također pokazuju da su veći gradovi značajno bolje održavani, pogotovo kada je u pitanju grijanje ili opskrba električnom energijom
Nekoliko stanovnika Perma reklo je u intervjuima da u posljednje vrijeme nisu imali problema s grijanjem ili strujom.
Kravčenko je rekao da situacija u Volgogradu nije tako loša kao u drugim mjestima. “U Volgogradu se može dobro živjeti, ali život bi mogao biti puno bolji”, dodao je. “Nespremnost administracije da ga poboljša je ono što ubija Volgograd. Potencijal grada je ogroman.”
Međutim, strpljenje javnosti je potencijalno na izmaku, posebno kada se prekidi s opskrbom događaju u pozadini nepopularne vojne mobilizacije i sve većeg broja mrtvih na fronti.
– Ruska čaša strpljenja je apsolutno puna i svaka kap koja se prelije može dovesti do prosvjeda i nemira, rekao je Petrov i dodao kako je važno razumjeti da je, iako u Rusiji nema intenzivnih prosvjeda, situacija sada vrlo drugačija od one kakva je bila prije 2018. godine. Tada su u Rusiji izbili žestoki nemiri zbog izmjena mirovinskog sustava.
Čebikin kaže samo nekoliko ljudi u Omsku lokalnu situaciju povezuje s ratom, ali da taj broj raste. “Kada se ogroman novac troši na bombardiranje infrastrukture Ukrajine, a tim novcem se mogu plinificirati svi stambeno objekte u gradu, nezadovoljstvo naravno raste”, rekao je Čebikin.
Vladimir Milov, bivši zamjenik ministra energetike koji je postao oporbeni političar, rekao je da infrastrukturni kvarovi neće izazvati prosvjede, ali će pridonijeti eventualnoj pobuni protiv Kremlja.
– Bit će točka preokreta, rekao je Milov. – Na različitim frontama raste nezadovoljstvo: od ekonomske izolacije Rusije, sankcija i infrastrukturnih problema. To samo po sebi neće izazvati proteste, ali doprinosi općem rastu nezadovoljstva.
No, čini se kako Moskva nije zabrinuta.
Putin je 13. prosinca putem video veze prisustvovao otvaranju nove autoceste koja povezuje Moskvu s velikim istočnim gradovima. A prošlog tjedna, s pićem u ruci, Putin nije pokazao nimalo kajanja dok je priznavao da Rusija napada civilnu infrastrukturu Ukrajine. “Diže se puno buke oko naših napada na energetsku infrastrukturu susjedne zemlje”, rekao je. “Da, mi ovo radimo. Ali tko je to započeo?”
Milov je rekao da je Putin imao “mentalitet tisuću rubalja”, što znači da, kad god eskalira nezadovoljstvo, Kremlj najavljuje male novčane donacije (1000 rubalja je oko 15 dolara) građanima kako bi ugušio nemire. Slična strategija nuđenja financijskih beneficija primijenjena je i kako bi se umirile obitelji vojnika poginulih u Ukrajini.
– Putin i njegova vlada navikli su misliti da rusko stanovništvo čine ljudi koji će nastaviti trpjeti i tolerirati te negativnosti, “sve dok oni budu vladali”,rekao je Milov.
D.M. /Foto: Sputnik
