Broj Jugoslavena u Srbiji je u porastu, pokazao je posljednji popis stanovništva. U Novom Sadu ih je za čak 30 posto više nego na popisu 2011. godine.
Jugoslavena je u Srbiji ukupno 27.143, što je značajan porast gledajući rezultate popisa iz 2011. godine kada ih je bilo 23.303. Polovina njih je u Vojvodini 12.438.
Glavni grad Vojvodine sada ima 3.456 Jugoslavena pa su četvrta po brojnosti manjinska nacionalna zajednica, nakon Mađara (9.792), Slovaka (5.458) i Hrvata (3.877). Srba, kao većinskog naroda je 289.119.
U Novom Sadu inače ukupno živi 367.121 stanovnika, što je povećanje u odnosu na prošli popis kada je ih je bilo 341.625. Porast od 88 posto imaju još i Rusi, koji dolaze zbog rata u Ukrajini, sada ih 2.766, dok ih je na prošlom popisu bilo tek 329.
U nekim krajevima Jugoslaveni bilježe i značajan pad, poput Subotice, gdje ih je za 1.000 manje. S 3.202 pali su na 2.187, poredeći dva posljednja popisa.
Jedan od poznatijih Jugoslavena u Srbiji je Daško Milinović, pisac i radijski voditelj, koji je sa skupinom ljudi pokrenuo inicijativu da se Jugoslavenima prizna status nacionalne manjine. Kaže da su čekali rezultate novog popisa, da odluče kako dalje s pričom o institucionalizaciji Jugoslavena u Srbiji.
“Mislili smo da ako nas bude manje nego na prošlom popisu, odustanemo, da ne silimo priču, da si priznamo da smo odumirući. Je li se rodio koji Jugoslaven ili su se neki sjetili da su Jugoslaveni, a na prošlom popisu to nisu bili, nije bitno. Mi smo jedina prirodno rastuća zajednica u Srbiji“, kazao je Milinović
Kako objasniti da je između dva popisa porastao broj Jugoslavena, iako je Jugoslavija sve dalja u prošlosti. Ili to možda znači da nam je sve bliža u budućnosti?
“Jasno je da su ljudi razočarani ili se ne pronalaze u nacionalističkim okvirima u koje nas guraju vladajuće strukture u svim državama koje su nastale od Jugoslavije. Izjasniti se kao Jugoslaven 2022. godine u Novom Sadu vjerojatno je i neki vid protesta protiv nacionalizma i primitivizma u kojem je ovaj grad ogrezao“, rekao je Milinović.
Statut Nacionalnog vijeća Jugoslavena je već pripremljen i uskoro će podnijeti zahtjev za registraciju. Osnovat će i udruženje građana.
Kako ističe Milinović, gledali su iskustva drugih nacionalnih zajednica u Srbiji koje nemaju svoju nacionalnu državu, poput Roma, Rusina i Vlaha. Najavljuje da će to biti pre svega jedan „antifašistički i demokratski nacionalno vijeće“.
Kako smatra, nisu etnička zajednica, nego su nacija u smislu zajedničkih vrijednosti jedne grupe ljudi. Ovom inicijativom žele i da pokažu kako su nacije pre svega dogovorene, samo je razlika tko je to kada učinio.o vijeće i dobiti od države sve što ono nam pripada, kao i drugi. Opstrukcije naravno očekujemo. Aktivan sam na društvenim mrežama i živim pod konstantnim prijetnjama, ali ništa više ne raspali četnike i nacionaliste nego kada na Twitteru napišem nešto o Jugoslaviji. Prijetnje koje tada dobijem javno, toliko su užasne da bi ih bilo strašno uputiti i tajno”, dodao je Milinović.
Politički analitičar Aleksandar Popov nada se da je ovaj porast Jugoslavena znak da je nacionalizam koji je raspirivan decenijama, dosegao svoju kulminaciju, ali i prevršio svaku mjeru. Da je sve ovo desničarenje konačno došlo do svog kraja i da su stasale nove generacije koje žele drugačije da žive.
“Meni je to drago i nadam se da će doći mladi ljudi s nekom novom idejom. Ljudi koji su slušali od svojih roditelja kako smo nekada zajedno živjeli. Da nije bilo svega ovoga što se sada dešava, pre svega nacionalističkih ispada. Da je Jugoslavija ipak bila uljuđena zemlja, za razliku od ovog razbojništva u kojem sad živimo. Nekada sam mogao zanoćiti bilo gdje na otvorenom i da znam da sam siguran, a sad nisi siguran u svojoj vlastitoj kući. Da ne govorimo o urušenoj državi i vladavini prava”, smatra Popov.
Kako dalje kaže, i u Sloveniji raste broj Jugoslavena, što pokazuje da je sjećanje na jedno doba i društvo živo. Društvo u kom rijaliti programi nisu obrazovali djecu. Ipak, smatra da će biti teško da se Jugoslaveni registriraju kao nacionalna zajednica u Srbiji.
“To je pokušano u vrijeme demokrata, ali je osporeno uz objašnjenje da ne ispunjavaju sve kriterije, poput jezika. Ako je inicijativa bila odbijena dok su demokrati bile na vlasti, ne vjerujem da će sada imati više šanse. Ali je evidentno svima da su Jugoslaveni jedna zajednica koja je u porastu i sigurno da se moraju organizirati i naći načina da se sjećanje na jednu uređenu državu afirmira još više“, kazao je Popov.
D.M. /Foto: pxll
