MEĐU brojnim aktivnostima kojima je obilježen Mjesec hrvatske knjige, za svaku je pohvalu originalna zamisao profesorica u OŠ Eugena Kumičića da s učenicima razrade temu Narodnjačka poetika u životu mladih, piše Glas Slavonije.
Bio je to sadržaj korelacijsko-integracijske nastave koju su s učenicima jednoga sedmog razreda u školskoj knjižnici održale nastavnica hrvatskoga jezika Elvira Vujčić i knjižničarka Melita Schmitz. Zajedno s učenicima, one su utvrdile da je sve veći zamah slušanja narodnjačkih pjesama, takozvanih cajki, u svim slojevima društva zabrinjavajuća pojava, kako za usvajanje
glazbenog ukusa, tako i za razvijanje literarnog i poetskoga smisla i osjećaja za lijepu i vrijednu književnost. Nastavni sat koji su nastavnice osmislile pokazao je i trivijalnost i besmislenost narodnjačkih stihova te slabu glazbenu vrijednost takvih kompozicija.
Učenici su uspoređivali stihove koje pjeva srpski pjevač Mile Kitić u pjesmi Milioni, kamioni sa stihovima pjesme Odlazak Tina Ujevića, koju je uglazbio Arsen Dedić.Kroz analizu stihova narodnjačke pjesme učenici su uvidjeli da je riječ o lakim notama kratkoga trajanja i besmislenim stihovima, koje će vjerojatno, kako su sami rekli, već sutra zaboraviti.
S obzirom da škole kroz međusobnu suradnju žele ostvariti što kvalitetniji nastavni proces i implementaciju zanimljivih nastavnih sadržaja, prof. Melita Schmitz održala je radionicu s istom tematikom i u Srednjoj školi Marka Marulića Slatina, na poziv psihologinje prof. Ljiljane Matošević.
Srednjoškolci su slušali i analizirali tekstove narodnjačkih pjesama srpske pjevačice Cece i pjevača Mile Kitića. Vrlo brzo uvidjeli su da je riječ o tekstovima bez dubljega poetskog značenja, gdje je izbor riječi izvršen isključivo u svrhu ostvarivanja rime između stihova, ali i da ne postoji značajna glazbena vrijednost takvih kompozicija. Učenicima su bili predstavljeni i tekstovi renomiranih hrvatskih autora A. G. Matoša i Tina Ujevića koje su uglazbili grupa Hladno pivo i kantautor Arsen Dedić. Učenici su prepoznali i pjesnike, i izvođače pjesama.
– Razgovarala sam s učenicima o cjelokupnoj „cajkaškoj subkulturi“, koja za sobom povlači i način odijevanja i ponašanja posjetitelja narodnjačkih klubova, kao što su konzumiranje alkohola, cigareta i drugih opojnih sredstava, izlasci koji traju do ranih jutarnjih sati i drugo. Zanimljiva je učenička svjesnost o upitnom načinu provođenja njihova slobodnoga vremena u narodnjačkim klubovima, te se iskreno nadamo da će u budućnosti promišljati i osmisliti kvalitetnije i zanimljivije načine provođenja slobodnoga vremena, kaže prof. Melita Schmitz.
Petar Žarković
