UDBINI ZLOČINI: Turudić tvrdi da Perković mora odležati 30 godina u zatvoru

Predsjednik Županijskog suda u Zagrebu Ivan Turudić gostovao je u Novom danu i komentirao aktualne događaje u Hrvatskoj.

Kako je došlo do izručenja Josipa Perkovića?

Došlo je kad su se stekli uvjeti. Postala je pravomoćna odluka Županijskog suda, obavijestili smo nadležna tijela Njemačke i to je jedna redovna procedura.

Može li hrvatska kazna biti manja od njemačke kazne?

Zapravo ne. Kazna od 30 godina koja je izrečena je pravomoćna, ona se sad ima izvršiti. To je, što se toga tiče, završena priča.

Kad se može tražiti eventualno smanjenje kazne?

Prema zakonu, to se može očekivati nakon 15 godina izdržane kazne. Okrivljenik je proveo niz godina u istražnom zatvoru u Njemačkoj, to se isto računa.

Je li bilo niz presedana u ovom slučaju?

Bilo je niz presedana, zato što takve situacije nije bilo dosad u hrvatskom sudstvu i pravosuđu. Presedani su počeli već odlukom Županijskog suda u Zagrebu, koja je potvrdila odluku državnog odvjetnika, koji se onda žalio na nju, iako mu je išla u prilog. Presedan je i da dužnosnik obavještajnih službi bude predan drugoj zemlji.

Je li postojala politička pozadina u ovom slučaju, postoje li državne tajne koje se mogu otkriti?

Državna tajna za vrijeme Jugoslavije bilo je ubojstvo Đurekovića. On je bio svirepo ubijen, uz nekoliko hitaca iz pištolja i onda mu je sjekirom smrskana glava. Odluka da se ne izručuju šefovi obavještajnih službi bila je izum onih koji se protive izručenju Perkovića. Zakon je isti za sve. Što se tiče cijelog postupka, Vrhovni sud je u svojoj odluci jasno naznačio da u predmetu nije zastupila zastara, Perkoviću se moglo suditi u Hrvatskoj i što je čudno, zasigurno bi dobio manju kaznu nego u Njemačkoj.

Hoće li odluka Europskog suda za ljudska prava promijeniti sadašnju odluku njemačkog suda?

Načelno može, nije baš očekivano da će se to dogoditi, ali ako Europski sud ocijeni da Perković nije imao pravično suđenje u Njemačkoj, može se postaviti zahtjev pred hrvatskim sudovima i tražiti ponavljanje postupka.

Postoji li pravni mehanizam za rješavanje situacije ćirilice u Vukovaru?

Ne znam što će se dogoditi s tom odlukom, u pravu je predsjednik Ustavnog suda kad kaže da se te odluke moraju poštivati u cijelosti, s tim se ne može diskutirati, to je nepromjenjivo, to je tako. Ako ne bi bilo tako, ne bismo imali državu vladavine prava. Nije u pravu predsjednik Ustavnog suda kad kaže da neće slati policiju u Vukovar, jer se iz toga može zaključiti da on, ako hoće, može poslati policiju, a ne može.

Penavu potpuno razumijem kad kaže da postoji gorčina zbog ratnih zločina, ali te dvije stvari, ako gledamo pravno, nemaju neku poveznicu. Trebaju se procesuirati ratni zločini i trebaju se poštovati odluke Ustavnog suda. Nema tu hijerarhije, nije nešto prije nečega, treba se istovremeno raditi na oboje.

Razumljivo je nezadovoljstvo gradonačelnika Vukovara, mislim da je interes obje zajednice da se to procesuira, ali ne vidim tu izravnu pravnu vezu između ta dva zahtjeva.

R.I. /Foto:cropix