Ukrajinske snage bore se protiv ruskih napadača mitraljezima koji su ušli u upotrebu dok je Ukrajina bila dio Ruskog Carstva s carem na čelu, piše magazin The Economist.
Mitraljez Maxim M1910 ( u Hrvatskoj zapamćem po uzrečici “tuče k’o Maxim po diviziji”) ima retro-industrijski štih: težak je 68 kilograma, a ima oklopni štit na prepoznatljivom nosaču s dva kotača koji omogućava da ga se tegli iza vozila ili da njime manevrira posada.
Ruski mediji ismijavaju to “antikno” naoružanje i govore da ih Ukrajinci upotrebljavaju jer im nedostaje moderno oružje. Istina je složenija od toga, piše Economist te donosi priču o tom arhaičnom mitraljezu.
Kao što mu ime sugerira, oružje je predstavljeno još 1910. godine. Posrijedi je ruska inačica prvog istinski automatskog mitraljeza, koji je patentirao Hiram Maxim, američko-britanski izumitelj, još 1883. godine. Ranije Gatlingove strojnice imale su šest cijevi koje je trebao zakrenuti rukom. U Maximovoj kreaciji trzaj od ispaljivanja metka preuzeo je tu radnju i na taj način se puni spremnik za sljedeću rundu. Jedan prst na okidaču počinje kaskadu metaka. Vodeno hlađenje cijevi omogućava dulje vrijeme paljbe.
Varijante Maximova pištolja pokazale su se smrtonosno učinkovitim oružjem za krvoproliće i teror u vrijeme procvata imperijalizma u kasnom 19. stoljeću, omogućivši malim europskim vojskama ubijanje stotina ili tisuća obespravljenih oponenata. Ono je revolucioniralo rat i među samim europskim državama.
Moderni srednji mitraljezi, koji ispaljuju isto streljivo od 7.62 milimetra kao i M1910, puno su lakši i prenosiviji – ruski kalašnjikov teži manje od jedne petine M1910. Međutim, nedostaje im hlađenje vodom. Neprekidna paljba, čak i ako traje samo jednu minutu, može izazvati deformaciju cijevi ili “ključanje” oružja, situaciju u kojoj meci eksplodiraju bez povlačenja okidača.
Ukrajinski ministar obrane 2016. je potvrdio da je odobrio korištenje dijela mitraljeza M1910 iz državnih zaliha (puška Maxim nije oružje za standardnu upotrebu, ali je dostupna kada se zatraži, što su učinile neke jedinice teritorijalne obrane). Revizija iz 2012. godine pokazala je da Ukrajina u skladištima ima 35.000 komada tog oružja, proizvedenog između 1920. i 1950. godine.
Od ruske invazije u veljači u upotrebi je viđeno samo nekoliko mitraljeza M1910, ali su se navodno pokazali učinkoviti na fiksnim obrambenim položajima i utvrdama. Osim što vodeno hlađenje omogućava neprekidnu paljbu, fiksni nosači olakšavaju ciljanje. Ukrajinski vojnik intervjuiran 2016. godine rekao je da je M1910 vrlo precizan na jedan kilometar, učinkovit do tri kilometra te da ga ne bi zamijenio za modernije oružje.
Neki M1910 su čak i modernizirani, a slike na društvenim mrežama prikazuju starinske mitraljeze s modernim elektroničkim nišanima s “crvenom točkom”. Ovo oružje službeno nije u upotrebi kod nijedne druge vojske, iako ga koriste i separatističke, proruske paravojske u Donbasu, a viđeno je i u ratnim zonama od Sirije do Vijetnama.
Jedan element ruske propagande mogao bi biti točan, piše Economist: pokušaj Ukrajine da razvije vlastitu kopiju modernog ruskog kalašnjikova 2011. godine nije uspio.
Vojnici su izvijestili o ozbiljnim problemima s mitraljezom Maljuk (ime pod kojim je oružje poznato), uključujući i to da je nemoguće gađati mete udaljene manje od 400 metara zbog učvršćenja koje zaklanja pogled.
Šef naoružanja ukrajinskih oružanih snaga priznao je 2016. da s tim oružjem još uvijek ima problema, ali se dizajn preinačuje. Još uvijek malo toga upućuje na to da je Maljuk u upotrebi. Umjesto toga, Ukrajina je uvezla niz stranih strojnica, a ukrajinski mehaničari uzimaju oružje iz uništenih ruskih vozila kako bi ga pretvorili u pješačko oružje.
Neki vojnici još uvijek koriste pouzdani M1910. Naime, mitraljezi ostaju bitan element borbe pješaštva. Baš kao i prije jednog stoljeća, M1910 i dalje je smrtonosan.
D.M: /Foto: Twitter
Bivši ministar zdravstva Vili Beroš, koji je u istražnom zatvoru zbog sumnje na korupciju u…
Domagoj Juričić, nekadašnji predstojnik ureda Kolinde Grabar-Kitarović, je u podcastu Krešendo Nove tv ispričao kako je…
Dragan Marković Palma preminuo je u 65. godini nakon kratke bolesti. Osebujni bivši gradonačelnik Jagodine…
Komentiraj