Umro je Veljko Bulajić. Njegov film “Bitka na Neretvi” bio je kandidat za Oscara

3 travnja, 2024 maxportal
Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  

Umro je Veljko Bulajić, jedan od najvećih filmskih redatelja s ovih prostora, koji je trajno i zauvijek oblikovao jugoslavensku i hrvatsku kinematografiju. Njegov film  ‘Bitka na Neretvi’ bio je  nominiran za Oscara, a plakat za film radio je slavni Picasso.



Bulajić je rođen 22. ožujka 1928. u mjestašcu Vilusi, na pola puta od Trebinja do Nikšića, da bi potom s roditeljima Miljkom i Ljubicom te braćom Đorđem i Stevanom, sve do izbijanja 2. svjetskog rata, živio u Sarajevu, nakon čega su se vratili u rodne Viluse.

Pridružili su se 13. srpnja 1941. ‘ustanicima’ koji su se borili protiv ‘okupatora i narodnih izdajnika’, a u ratu je izgubio najstarijeg brata Đorđa.

Srednju školu završio je u Sarajevu, a nakon rata svoje je mjesto pronašao u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju, pa je upisao filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu, asistirajući velikanima poput Federica Fellinija i Vittorija De Sice.

Redateljsku karijeru započeo je kratkim filmovima ‘Kamen i more’ i ‘Brod lutalica’, a prvi dugometražni film ‘Vlak bez voznog reda’ snimio je 1959. U bogatoj karijeri njegovi su filmovi ostavili trag na generacijama.

‘Kozara’ i ‘Atentat u Sarajevu’ su s ‘Bitkom na Neretvi’ na vrhu liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.

Tijekom godina dobio je i brojne nagrade, od Zlatnog lava u Veneciji, Zlatne nimfe u Monte Carlu, nagrada za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu do nekoliko Zlatnih arena na Filmskom festivalu u Puli.

Bitka na Neretvi  iz 1969. godine,  sudskom odlukom od 2013. tretira kao djelo hrvatske kinematografije. Postao je dotad najgledaniji ratni film jugoslavenske kinematografije snimljen u međunarodnoj koprodukciji. Godine 1970. bio je nominiran za Oscara za najbolji film na stranome jeziku.

Snimljen je u koprodukciji hrvatskih, slovenskih, bosanskohercegovačkih, njemačkih, talijanskih, srbijanskih, crnogorskih, makedonskih i kosovskih producenata. Hrvatska tvrtka Jadran film je 2014., temeljem sudske odluke, preuzela distribuciju i zaštitu autorskih prava tog filma.

D.M. /Foto: pxll


Širi dalje
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  
  •  


-->