Utjecaj migranata na gospodarstvo, plaće i zapošljavanje – iskustvo Kalifornije

Od 2004. Kalifornija je zapošljavala gotovo 30 % svih radnika rođenih u inozemstvu bila je država u SAD-a s najvećim postotkom imigranata u radnoj snazi. Primila je vrlo velik broj neobrazovanih imigranata, tako da su dvije trećine radnika bez školske spreme u Kaliforniji 2004. bili rođeni u inozemstvu.

Ako imigracija šteti radnim mogućnostima domaćeg stanovništva, posebno onih najmanje kvalificiranih, Kalifornija je bila mjesto gdje su ovi učinci trebao biti posebno jak. Ali je li moguće da su imigranti povećali potražnju za domaćim radnicima u Kaliforniji, umjesto da joj naštete”,  istraživao je dr. Giovanni Peri, profesor ekonomije na University of California u Davisu.

Novo istraživanje zaključuje da imigranti povećavaju plaće i potiču zapošljavanje radnika rođenih u SAD-u. Amerikanci bi trebali brinuti o nalazima, koji potvrđuju i proširuju ranije analize, jer se studija bavi dugotrajnim strahom da primanje pridošlica stvara ekonomske probleme za sadašnje radnike.

Istraživanje slijedi druga pozitivna izvješća o imigrantima koji kontroliraju inflaciju i povećavaju gospodarski rast SAD-a, piše Forbes.

“Imigracija je, zahvaljujući komplementarnosti domaćih i imigranata i sadržaju fakultetskih vještina imigranata, imala pozitivan i značajan učinak između +1,7 % do +2,6 % na plaće manje obrazovanih domaćih radnika, u razdoblju 2000.-2019., a nije bilo značajnog učinka na plaće na fakultetski obrazovanih domorodaca”, prema istraživanju Giovannija Perija i Alessandra Caiumija, ekonomista na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu.

“Također izračunavamo pozitivan učinak stope zaposlenosti za većinu domaćih radnika [rođenih u SAD-u].” Istraživanje je objavio Nacionalni ured za ekonomska istraživanja. Kreatori politike trebali bi pozdraviti zaključke studije. Istraživanje obuhvaća razdoblje do 2022. godine, uključujući nedavna povećanja useljavanja.

“Čak i simulacije za najnovije razdoblje 2019.-2022. sugeriraju male pozitivne učinke na plaće onih koji nisu urođenici na fakultetu i nema značajnih učinaka istiskivanja na zapošljavanje”, prema Periju i Caiumiju

Kontroliranje inflacije i poticanje gospodarskog rasta

Giovanni Peri iAlessandro Caiumi bave se zabrinutošću o mogućim negativnim utjecajima, ali raspravljanje o drugim načinima na koje imigranti koriste Amerikancima je izvan dosega njihova rada. “Imigranti pokreću ekonomski procvat SAD-a”, piše Catherine Rampell

iz Washington Posta .

“Odnosno: Sjedinjene Države su izbjegle recesiju, rast zapošljavanja premašio je očekivanja, a inflacija se ohladila brže nego što se predviđalo – sve to uglavnom zato što je imigracija povećala veličinu američke radne snage . Nemojte mi samo vjerovati na riječ; pitajte čelnika Federalnih rezervi ili ekonomiste s Wall Streeta .”

Ekonomisti su objasnili da imigranti pomažu u kontroli inflacije širenjem ponude radne snage. “Povećanje naše sposobnosti proizvodnje povećanjem ponude rada najmanje je bolan način za kontrolu inflacije”, prema Marku Regetsu, ekonomistu za rad i višem suradniku u Nacionalnoj zakladi za američku politiku.

Justin Gest, profesor sa Sveučilišta George Mason, piše u Wall Street Journalu: “Naše otkriće veze između migracije i inflacije naglašava način na koji imigranti također pomažu tržištima rada da bolje reagiraju na lokalne promjene u potražnji i ponudi.”

Ekonomistice Pia Orrenius i Chloe Smith iz Banke saveznih rezervi Dallasa primjećuju da zemlja postiže gospodarski rast s “rastom radne snage i njezine produktivnosti”. Gospodarski rast, bruto domaći proizvod ili rast BDP-a, podiže životni standard zemlje. Radnici u SAD-u koji stare i odlaze u mirovinu znače da će se, bez značajnog povećanja rasta produktivnosti, “manje useljavanja izravno prevesti u sporiji rast bruto domaćeg proizvoda”.

Istraživanje profesorice Madeline Zavodny sa Sveučilišta Sjeverna Florida moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo kako razmišljati o nedavnom porastu migranata iz Latinske Amerike, s obzirom na ekonomske učinke sporije imigracije. Zavodny je otkrio da je sporiji rast radno sposobnog stanovništva rođenog u inozemstvu između 2016. i 2022. “smanjio rast realnog BDP-a SAD-a za procjenu do 1,3 postotna boda u 2022.”, prema studiji NFAP-a .

“Realni BDP SAD-a porastao bi do procijenjenih 3,2 postotna boda u 2022. da je radno sposobno stanovništvo rođeno u inozemstvu nastavilo rasti istom stopom kao tijekom prve polovice 2010-ih.” Umjesto toga, stvarni BDP SAD-a porastao je za samo 1,9 postotnih bodova u 2022.

Zašto migranti ne smanjuju plaće

Godine 2014. Giovanni Peri je napisao: “Pregledom literature nalazi se malo dokaza o učinku imigracije na smanjenje plaća jer su imigranti apsorbirani u gospodarstvo primatelja kroz niz prilagodbi od strane tvrtki i drugih radnika.”

Objasnio je da imigranti obično imaju različite vještine od radnika rođenih u SAD-u, što “može potaknuti inovacije, u konačnici povećavajući produktivnost (a time i plaće) radnika rođenih u SAD-u.” Kad imigranti rade fizičke poslove, radnici rođeni u SAD-u često se specijaliziraju, primjerice prelaskom na “komunikacijski intenzivne pozicije”.

Često zanemarena činjenica: “Imigranti nisu samo radnici, već i potrošači.”

Povećanjem potražnje za robom i uslugama, imigranti “mogu dovesti do više ulaganja, što rezultira većom potražnjom za radnom snagom, a time i povećanjem plaća i zaposlenosti u gospodarstvu.” Imigranti također mogu povećati potražnju za radnom snagom pokretanjem novih poduzeća. Oni mogu pomoći poduzetnicima rođenim u SAD-u da se prošire ili pokrenu nove tvrtke tako što će postati dostupni izvor radne snage.

“Jednom kad se uzmu u obzir te prilagodbe, plaće domaćih radnika, čak i radnika s vještinama sličnim onima imigranata, ne mijenjaju se puno kao odgovor na useljavanje”, napisao je.

U svojoj nedavnoj studiji, Peri i Caiumi otkrili su da imigranti “imaju značajan stupanj produktivne komplementarnosti s domorocima” što nadoknađuje “učinak konkurencije” i povećava plaće radnika rođenih u SAD-u.

Nakon 2000. godine ekonomisti su primijetili da je priljev useljenika postao više fakultetski obrazovan, a ta je “komplementarnost” podigla plaće američkim radnicima s nižim obrazovanjem.

“Činjenica da je priljev imigranata u posljednjih 20 godina pomogao plaćama neobrazovanih američkih radnika implicira da bismo mogli proširiti legalnu imigraciju manje obrazovanih radnika kako bismo popunili nekoliko radnih mjesta čija su tržišta sada vrlo skučena (u izgradnji sektor, ugostiteljstvo, osobna njega i zdravstvena njega) bez ozljeđivanja američkih radnika, već dopuštanja rasta njihovih plaća”, rekao je Giovanni Peri.

“Rezultati rada plus vrlo tijesno trenutačno tržište rada sugeriraju da je ovo jako dobro vrijeme da se proširi legalna imigracija, da se učini urednijim i procesom usmjerenim na zapošljavanje te da se iz toga izvuče korist.”

Giovanni Peri

Giovanni Peri je  profesor međunarodne ekonomije C. Bryana Camerona  na Kalifornijskom sveučilištu u Davisu i znanstveni suradnik Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja u Cambridgeu, Massachusetts.

Osnivač je i direktor UC Davis Global Migration Centera, interdisciplinarnog istraživačkog centra koji se fokusira na međunarodne migracije i migracijske politike.

Bio je suurednik časopisa “ Journal of the European Economic Association ” od siječnja 2019. do prosinca 2023. te u uredništvu nekoliko akademskih časopisa iz ekonomije. 

Njegovo istraživanje usmjereno je na utjecaj međunarodnih migracija na tržišta rada i produktivnost zemalja primateljica, na procjenu politika za integraciju migranata i izbjeglica.

Njegovo je istraživanje objavljeno na popularnim blogovima i u medijskim kućama uključujući CNN, New York Times, Wall Street Journal, Washington Post, National Public Radio, Economist Magazine.

D.M. /Foto: getty