Nesposobnost koju je ruska vojska pokazala u svom prvobitnom pokušaju da pregazi Ukrajinu zapanjila je vojne profesionalce.
Druga najmoćnija armija svijeta zapela je na skoro svakom koraku još u prvim satima invazije, a sada, sedam tjedana od početka rata za koji su i Rusija i Zapad očekivali da će potrajati nekoliko dana, Ukrajinci su dobili na zamahu.
Ukrajinske snage prisilile su ruske na povlačenje sa sjevera zemlje i zaustavile ili preokrenule rusko napredovanje na većini drugih frontova, piše Washington Post. Kako je Rusija preusmjerila svoje snage na istok Ukrajine, ključno pitanje će sada biti može li njena vojska ispraviti pogreške s početka invazije.
Evo kojih su devet ključnih ruskih pogrešaka identificirali vojni stručnjaci:
1. Podcjenjivanje Ukrajinaca
Najveća greška bila je podcjenjivanje volje i kapaciteta Ukrajine da pruži otpor. Rusija je planirala brzu i laku pobjedu, očekujući da će njene trupe biti dočekane kao oslobodilačke. Umjesto toga, Ukrajinci su pružili žestoki otpor uz pomoć oružja sa Zapada. Taj otpor nije pružila samo njihova vojska – i obični civili su se priključili sukobima, poput onog u Voznesensku.
Mnogi neuspjesi Rusije potekli su iz te inicijalne pogrešne procjene – ali ne svi, prenosi Blic.
2. Nespremnost trupa
Svjedočenja zarobljenih ruskih vojnika govore da mnogima nije bilo kazano da će izvršiti invaziju na Ukrajinu. Neki su ispričali da im je bilo rečeno da sudjeluju u vojnoj vježbi, drugi da su ih poslali u regiju Donbasa. To znači da su psihološki bili nespremni na sukobe, koji su se dogodili skoro istog trenutka, a to je odmah utjecalo na moral trupa, kako je ukazao Jack Watling s Royal United Services Institutea.
– Ogromne žrtve koje je Rusija potom pretrpjela samo su pogoršale već nizak moral – istakao je Watling.
NATO je prije više od dva tjedna procijenio broj ruskih žrtava na 15.000, što je više nego što je odnio desetogodišnji sukob u Afganistanu. Ukrajinski dužnosnici kažu da su sakupili 7.000 tijela ruskih vojnika, iako Rusija tvrdi da ih je izgubila “samo” 1.351.
Tenkovi bez pješačke i logističke potpore bili su lak plijen
3. Zalihe
Ruske jedinice su djelovale potpuno nespremno za uvjete i okolnosti na koje su naišle. Jedinice koje su očekivale da bez otpora uđu u Kijev i druge gradove ponijele su zalihe za samo dva tjedna, a one su se brzo potrošile. Ubrzo su se pojavile snimke na kojima se vide ruski vojnici zaglavljeni na putevima pored svojih vozila jer nisu imali goriva, ili gladnih vojnika kako pljačkaju prodavaonice i kradu kokoši.
– Iznenađujuće je da su tim trupama nedostajala neka od ključnih sredstava modernog ratovanja, poput opreme za noćno promatranje – rekao je John Spencer, predsjednik programa Studija urbanog ratovanja na Političkom forumu Madison.
Ukrajinci imaju takvu opremu i mogli su operirati noću, izvodeći napade i zasjede pod okriljem mraka protiv neprijatelja koji ih nije mogao vidjetii, piše Washington Post, dodajući da Rusija možda nije imala ni dovoljno redovnog naoružanja da opremi sve vojnike koje šalje u bitku. Nekim novoregrutiranim vojnicima na istočnom frontu davali su puške prvi put razvijene u 19. stoljeću koje su desetljećima izvan proizvodnje, kako su neki svjedoci rekli Reutersu.
Pogreb 20-godišnjega Nikite Avrova u Sankt Petersburgu/AFP
4. Loša logistika
Da “amateri pričaju o strategiji, a profesionalci o logistici” kliše je koji se često ponavlja u vojnim krugovima, a na koji Rusija, kako izgleda, nije obratila pažnju, ukazuje Washington Post.
Vojni stručnjaci opisali su veliki logistički promašaj – kad je trupama ponestalo zaliha nakon što je propao inicijalni plan, njihovi nadređeni nisu imali planove za ponovnu nabavu. Tenkovi su stali, a loše održavani kamioni gubili su gume ili su se kvarili, što je pridonijelo zastoju dugačkog ruskog konvoja od 65 kilometara.
5. Ukrajinska protuzračna odbrana
Vojni stručnjaci očekivali su da će Rusija bombardiranjem uništiti ukrajinske protuzračne sisteme, baze i planove prije nego što se trupe pošalju preko granice. Umjesto toga, trupe su uletjele bez zračne podrške.
Washington Post ukazuje da se ovo može također objasniti početnom pogrešnom procjenom zapovjednika da će naići na slab otpor. Ali, vojni promatrači su zbunjeni činjenicom da ukrajinsko zrakoplovstvo i dalje leti, sedam tjedana od početka invazije.
6. Napadi na previše frontova
Najveća snaga okupljena u Europi od Drugog svjetskog rata pokazala se premalom za borbu, a kamoli na zadržavanje golemog dijela teritorija koji je Rusija pokušala zauzeti. Početna invazija pokrenuta je na četiri fronte – sjever prema Kijevu, sjeveroistok prema Harkivu, istok i jug s anektiranog Krima.
Jednom kad je prvi nalet naišao na otpor, trupe su se našle razvučene duž granica, rastežući ionako neeadekvatne linije opskrbe. Prema pravilu “odnosa snaga” koje koriste vojni taktičari, snagama koje vrše invaziju potrebno je 20 vojnika na svakih 1.000 stanovnika zemlje.
– Za državu veličine Ukrajine, ta kalkulacija znači 880.000 trupa – rekao je Timesu Michael Clarke, profesor Kraljevskog koledža London.
Sjedinjene Države su izvršile invaziju na Irak s odnosom snaga od 7 spram 1.000, a suprotstavili su se daleko manje sposobnoj vojsci od ukrajinske. Rusija je napala Ukrajinu s odnosom snaga od 4 spram 1.000.
7. Korištenje neosiguranih komunikacija
Zapanjujuće je, piše Washington Post, da je Rusija krenula u veliki rat s mobilnim telefonima i staromodnim radioaparatima za komunikaciju. Ukrajinci su uspjeli presresti poruke koje se tiču ruskih kretanja na bojnom polju i sačekati ih u zasjedi.
– Najmanje sedam generala je ubijeno na fronti jer su Ukrajinci presreli poruke o njihovim lokacijama – tvrdi za list neimenovani zapadni dužnosnik.
Ruske komunikacije su bile toliko pristupačne da su ih radioamateri slušali i emitirali, ukazuje Washington Post.
8. Bez jasnih linija zapovijedanja
Stručnjaci kažu da ruska visoko centralizirana vojska ne ovlašćuje trupe na terenu da donose odluke ili izdaju zapovijedi. Trupe koje su brzo naišle na teškoće nisu bile u stanju prilagoditi se novim okolnostima jer su morale čekati zapovijedi nadležnih u Moskvi – preko neosiguranih linija, kako navodi Washington Post.
Za razliku od SAD-a i drugih zapadnih armija, ruska nema podoficire i trupe su, kako je rekao bivši zapovjednik američke vojske u Europi Mark Hertling, u problemu kad se njihove prvobitne zapovijedi ne ispune.
9. Bez “plana B”
Rusija očigledno nije bila spremna za scenarij u kojemu nailaze na otpor. Kad se to dogodilo, postalo je očigledno da nemaju rezervni plan. Umjesto toga, trupe su krenule naprijed prema inicijalnim zapovijedima, upadajući u zasjede i ginući. Oklopni konvoji su poslani bez podrške pješaštva, zbog čega su bili laka meta za Ukrajince s prenosivim protutenkovskim oružjem, poput američkih javelina.
Generalno, kažu vojni stručnjaci, čitav plan je bio loše koncipiran od starta, od veličine snaga do spremnosti i sposobnosti za adaptaciju na promijenjene okolnosti.
“Nesposobnost u planiranju komande, kontrole i komunikacija je zapanjujuća”, istaknuo je Hertling na Twitteru.
R.I: /Foto: AFP
