O aktualnim političkim događajaima, ali i temama iz medicinske struke za Jutarnji list je govorila psihijatrica dr. Ivana Kekin, saborska zastupnica stranke Možemo!. Pod posebnim povećalom bila je tema o mentalnom zdravlju djece.
“Već desetljećima se niti jedno ministarstvo adekvatno ne bavi mentalnim zdravljem djece i mladih. Još 2020. kada su se dogodili potresi, pandemija i drugi stresogeni događaji poput rata u Europi, i svjetska i domaća struka je jasno najavljivala da će doći do porasta mentalnih poremećaja i apelirali smo na Ministarstvo zdravstva da to uzme u obzir, ali nas nisu čuli.
U državi imamo ukupno 55 dječjih psihijatara i u javnom i u privatnom sektoru i ako trebate pomoć za svog tinejdžera koji je depresivan, pripremite se da ćete čekati mjesecima iako je za takvo akutno stanje potrebna akutna pomoć”, kaže psihijatrica dr. Ivana Kekin.
Upozorava da su u zadnjih godinu dana mentalni poremećaji djece i mladih porasli za 300 posto, pokušaji suicida za 280 posto, a procjena je da 50.000 djece treba skrb za mentalno zdravlje.
“U pretpubertetskoj dobi se mentalni poremećaju najčešće manifestiraju kao poremećaj pažnje, kada u školi kažu da je teško raditi s djetetom, ali kada je dijete nečime opterećeno, na primjer slaganjem igrački prije spavanja. Ako tinejdžer popušta u školi, socijalno se izolira, povlači se u sebe, koristi sredstva ovisnosti, to su znakovi za uzbunu.
Puno je djevojčica i dječaka s poremećajima prehrane. Treba posebno paziti koriste li djeca neka samoranjavajuća sredstva jer tada hitno treba potražiti pomoć”, savjetuje Kekin dodajući da u Hrvatskoj postoji samo jedna bolnica, u Zagrebu u Kukuljevićevoj ulici koja prima hitne slučajeve djece sa suicidalnim mislima. Ostali se mogu obratiti liječniku obiteljske medicine ili privatnom liječniku. Grad Zagreb je, dodaje, otvorio Centar za zdravlje mladih u Heinzelovoj gdje bez uputnice djeca i mladi mogu dobiti psihološku pomoć.
“Jedan od uzroka povećanja mentalnih bolesti kod djece i mladih svugdje na Zapadu je i digitalizacija koja utječe na pažnju, koncentraciju, sliku o sebi. Moji roditelji su nekada znali da sam ja na sigurnom kada sam kod kuće, a ja danas mogu sjediti sa svojim djetetom na kauču i gledati film i u isto vrijeme moje dijete može biti zlostavljano ili može zlostavljati, a da ja toga uopće nisam svjesna.
Većina roditelja, pa tako ni ja, nisam kapacitirana kontrolirati on-line život svoje djece jer pola toga ne razumijem. No, djeci je važno poslati poruku da nema tog problema ni te pogreške koju su eventualno napravila, a da se ne može riješiti i da se ne trebaju bojati ni sramiti”, poručuje Kekin.
Tvrdi da je 40 do 50 tisuća osoba u Hrvatskoj ovisno o igrama na sreću i svatko on njih utječe na živote pet ili šest ljudi oko sebe, pa dolazimo do 250.000 žrtava kocke ili igara na sreću.
“Od ranih dvijetisućitih je broj prodajnih mjesta za igre na sreću porastao 15 puta. Moje dijete ih ima 30 na putu od kuće do škole. Treba zabraniti reklamiranje igara na sreću. Ne može biti da Luka Modrić gleda djecu s plakata i poručuje im da se odu kladiti. Ako smo zabranili reklamiranje cigareta ili viskija, moramo zabraniti i ovo, ali i ograničiti broj prodajnih mjesta i ona moraju biti dalje od škola”, govori Kekin.
Za podsjetiti je da je Ivana Kekin u vrijeme Covid pandemije zagovarala zatvaranje škola i potpunu izolaciju djece, uz obvezno nošenje maski i za najmlađe, a sada drži lekcije o mentalnom zdravlju i velikom porastu poremećaja kod djece i mladih.
A kao jednog od krivaca proziva i Luku Modrića, koji je ambasador OlyBeta. Severinu i Radu Šerbedžiju, koji godinama reklamiraju kladionice u sportskim programima svih televizija, nije spomenula.
Prije će biti da će brojna djeca, upravo zbog Luke Modrića, njegove životne priče i sportskih uspjeha, hrabrosti i odanosti, odabrati sport i željeti dostići njegove uspjehe, nego se odati porocima za koje ga Kekin proziva. A želi li se itko od djece ugledati na Ivanu Kekin?
Megy M. /Foto: N1
