Prije pet danas održana je sjednica Optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu na kojoj se raspravljalo o USKOK-ovoj optužnici podignutoj protiv 27 osoba zbog sređivanja državnih ispita i nezakonitog zapošljavanja među kojima su i dvije bivše ministrice Josipa Čulina ex Rimac te Gabrijela Žalac.
Obrana optuženih je tražila da se iz sudskog spisa izdvoje nezakoniti dokazi, a kao nezakonite smatraju mjere tajnog prisluškivanja jer im USKOK nije objasnio kako je došlo do sumnji da se počne tajno nadzirati Čulinu.
Naime, prisluškivane su neke druge osobe koje nije obuhvatio kazneni postupak, a upravo su iz tih prvih dokaza proizišli nalozi za praćenje i prisluškivanje Rimac.
– Ostali smo kod prijedloga za izdvajanje nezakonitih dokaza i svih dodatnih podnesaka. Smatramo da se u ovoj fazi ne može odlučiti o zakonitosti inicijalnih naloga te smo predložili da se neki dodatni podaci pribave od USKOK-a u tu svrhu.
Tražili smo i da nam se dostave na DVD-ima sve snimke snimljenih razgovora jer smatramo da je takvim nedostavljanjem obrana dovedena u neravnopravan položaj odnosno da je došlo do povrede ravnopravnosti oružja jer smo bili primorani odlaziti u USKOK i rukom prepisivati razgovore što nije način na koji možemo pripremiti obranu i upoznati se sa svime. Razgovore nismo slušali jer to nije bilo moguće. Jednom tjedno smo imali po sat, dva dolaziti u USKOK a na tisuće je snimljenih razgovora – rekla je Lidija Horvat, odvjetnica Josipe Čuline.
Predstavnik USKOK-a Vedran Libl kaže, pak, da su se usprotivili izdvajanju dokaza jer smatra da za to argumenata nema. Tvrdnje Čulinine odvjetnice da je bilo u pitanju masovno prisluškivanje, Libl naziva “tvrdnjama očajnika bez pokrića”.
– Naši argumenti su da oni argumenata nemaju. Traže da se svi dokazi izdvoje jer su nezakoniti. Osporavaju zakonitost naloga za provođenje posebnih dokaznih radnji ali pritom ne ukazuju na nikakve konkretne dokumente koji bi zbilja doveli do tog zaključka.
Nije točno da je bilo potrebno upotrijebiti zamolnicu za međunarodnu pravnu pomoć. Osobe su prisluškivane na području RH i te osobe na koje su ukazivali da su imali telefone iz BIH, u ovom predmetu uopće nisu okrivljene. Bespredmetno je takve argumente uopće isticati – zaključio je predstavnik USKOK- a Vedran Libl.
Od ukupno 27 optuženih u ovom predmetu, s USKOKOM se na dosadašnjim ročištima nagodilo njih 11 pa bi na optuženičku klupu, ako se optužnica potvrdi, prema posljednjem stanju stvari trebalo sjesti njih 16.
Kockice u Kockici
Ročište je, zbog velikog broja stranaka, održano Kongresnoj dvorani zgrade “Kockica” na Prisavlju (bivša zgrada CK SKH), a zanimljiv je bio pogled na hrvatski grb koji se nalazi na zidu iza leđa sudskog vijeća.
Platno za projekcije spušteno je tako da je prekrilo prvi red kockica hrvatskog grba pa su kockice u “Kockici” izgledale kao da grb počinje prvim bijelim poljem.
Dosad je zagrebački sud nekoliko puta tražio posebne kapacitete za velike slučajeve. Tijekom postupka protiv tzv. zločinačke organizacije sudnica je bila u zatvoru u Remetincu, a prije nekoliko godina zbog velikoga broja oštećenika, kao sudnica je poslužila kinodvorana u Studentskom centru. U Kockici je u siječnju 2021. održana sjednica optužnoga vijeća u aferi Agrokor.
Kockica je samostojeća višekatnica u stilu visokog modernizma dovršena 1968., a službeno je nazvana Zgrada društveno-političkih organizacija. Sagrađena je na temelju projekta Ive Vitića, a kolokvijalno se i danas naziva “Kockica”. U “kocki” su uredi, a u položenom dijelu zgrade nalaze se dvorane za sastanke, restoran i knjižnica.
Nekad je bila sjedište političkih tijela u SR Hrvatskoj, a danas su u zgradi smješteni Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i Ministarstvo turizma te nekoliko državnih agencija
“Kockica” ima i status zaštićenog kulturnog dobra RH jer su u njezinoj utrobi brojna umjetnička djela.
D.M. /Foto: D. Prša
