Kolika je šteta nanesena Hrvatskoj u srpsko-crnogorskoj agresiji? Koji su mehanizmi naplate ratne odštete? Što se može očekivati od dolaska srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića u Zagreb?
O tome su u Otvorenom urednika Mislava Togonala govorili Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata; Ljubo Jurčić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista; Žarko Korać, zastupnik u Skupštini Republike Srbije; Predrag Matić, bivši ministar branitelja i Andrea Metelko Zgombić državna tajnica MVEP-a.
Izložbu o Jasenovcu u zgradi UN-a u New Yorku organizirao je ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Srbije Ivica Dačić, rekao je Žarko Korać, koji smatra da ona nije bila pokušaj otvaranja povijesne teme, već da to više govori o tome da se bliže izbori u Beogradu i Dačić treba podići rejting svoje stranke.
Radi se o svjesnom kvarenju odnosa s Hrvatskom i korištenju Jasenovca za dobivanje političkih poena na unutarnjopolitičkoj sceni, smatra Korać. Spomenuo je da je možda ironija sudbine da Vučić, koji je 10 godina bio Šešeljev pomoćnik, sada mora popravljati odnose s Kosovom, BiH i Hrvatskom. Smatra da je atmosfera uoči njegovog posjeta Hrvatskoj teška i nada se da će proći bez političkih incidenata.
Što se tiče Vulinove izjave, Korać kaže da je on iz minorne stranke u Srbiji i da je poznat kako po neumjesnim izjavama, tako i po štićenju Vučića. Što se tiče pitanja ratne odštete, Korać je istaknuo da će Srbija imati potraživanje imovine od strane građana Hrvatske koji su izbjegli u Srbiju, ali da je veći problem to što je interpretacija rata u Srbiji posve drugačija.
Hrvati i Srbi vole da im političari pričaju priče, a od ratne odštete neće biti ništa, kaže Predrag Matić. Priča o ratnoj odšteti služi političkim strankama za potpirivanje svojih biračkih tijela. Dolazak Vučića Matić smatra jednim od ishitrenih poteza predsjednice Grabar-Kitarović, rezultat sastanka bit će nula, osim ako donese podatke za barem jednu nestalu osobu.
Oni konji koji su uvukli kola u glib, nema šanse da ih izvuku, tj. oni koji su sudjelovali u ratnim događanjima nemaju legitimitet niti će ikada nešto napraviti za poboljšanje odnosa između Srbije i Hrvatske, rekao je Matić. HDZ je na vlasti, dakle branitelji se ne bune, stoga će Vučić moći nesmetano prošetati po centru i neće imati problema, zaključio je bivši ministar branitelja.
Srbija i Hrvatska komuniciraju i pokušava se otvoriti prostor za rješenje pitanja, rekla je Andrea Metelko Zgombić. Prvim temeljnim ugovorom kojim su 1996.godine uspostavljeni diplomatski odnosi između dvije države stvorena je i obveza sklapanja ugovora za nadoknadu uništene i oštećene imovine.
Ti pregovori su zastali, ali to pitanje i dalje ostaje otvoreno te nesumnjivo postoji međunarodnopravna obveza sklapanja ugovora i rješenja tog pitanja, naglasila je Metelko Zgombić.
Od Srbije se očekuje da razvija dobrosusjedske odnose, a spremnost njenog približavanja Europskoj uniji vezana je uz spremnost te zemlje da riješi otvorena pitanja, uključujući i nasljeđe iz prošlosti i pitanje granica. U tom kontekstu, Hrvatska ne traži ništa više, ali neće pristati na ništa manje, rekla je državna tajnica.
Ako se zbroje i neizravni gubici, tj. i oni nastali posljedicom rata u Hrvatskoj, onda ratna odšteta iznosi oko 252 milijarde dolara, tj. onoliko koliko je jednom izračunao pokojni general PraIjak, rekao je Ante Nazor.
Podržava susret predsjednice Grabar-Kitarović i predsjednika Vučića, ali nema očekivanja, naročito zato što, kaže Nazor, često prevlada poslovica da vuk dlaku mijenja, ali ćud ne. Govorio je o broju stradalih i nestalih tijekom Domovinskog rata, kao i o stambenim štetama. Poginulo je oko 22 tisuće hrvatskih građana, a 183 tisuće stambenih objekata je stradalo.
U tom kontekstu govorio je i Ljubo Jurčić te rekao da postoji statička odšteta koja se odnosi na štetu tijekom rata, ali i da postoje posljedica rata na imovinu, dohodak i broj zaposlenih; te da prema tom izračunu je brojka do koje je došao pokojni general Praljak točna.
Tijekom Domovinskog rata, 300 tisuća ljudi izgubilo je posao, a ako se uzme da je tridesetak tisuća eura prosječna proizvodnost po radniku godišnje, dođe se do te brojke, objasnio je Jurčić.
