Zastupnik premijera Plenkovića nazvao veleizdajnikom, a Matu Granića zloglasnim

Saborski zastupnik Josip Jurčević (NZ, Most) izjavio je danas kako su “tzv. srpski kulturni centri, njih 40, neprijateljske, identitetske utvrde koje će destabilizirati sigurnost u Hrvatskoj i biti uporišta ako dođe do sigurnosne ili vojne destabilizacije”.

“Razlog za to je što te centre i tu strukturu predvode okupacijske vlasti koje su vezano za Erdutski sporazum preselile svoju strukturu u Hrvatskoj, s vrlo jasnim ciljevima”, poručio je zastupnik u govoru na slobodnu temu.

Podsjetio je da je prije 30 godina, u ožujku 1995., završila “jedna od najvećih drama” hrvatske države kad je saborski odbor odbacio kao neprihvatljiv prijedlog Plana Z4. “To je bila višemjesečna složena utakmica u kojoj se pokušalo okupirane dijelove Hrvatske proglasiti državom u državi”, podsjetio je.

Naveo je kako su u “toj drami” bili podijeljeni i međunarodni akteri i da je problem bio to što su i “predstavnici duboke države u tome sudjelovali, na čelu sa zloglasnim Matom Granićem, liječnikom Milke Planinc, zlotvorke iz komunističkog razdoblja, a današnjim savjetnikom premijera Andreja Plenkovića“.

Plenkovića nazvao veleizdajnikom 

Jurčević je upozorio da svjedočimo dramatičnim vremenima kad je “sve izvjesnije da će doći do sigurnosne, pa i oružane destabilizacije u hrvatskom okruženju”, odnosno da će se treći svjetski rat proširiti u naše okruženje, u BiH, a “Hrvatska je praktično razoružana”.

“Većinu oružja izručili smo Ukrajini, a s druge strane kupili smo stare zrakoplove”, izjavio je pa, uz ostalo, premijera nazvao “neprosvijećenim apsolutistom i veleizdajnikom” koji je “iznutra razoružao Hrvatsku”. Predsjedavajući akademik Željko Reiner pozvao ga je da pazi što govori jer su takve optužbe utužive.

Vojnić: Otvoren treći vrtić u okviru projekta Rasti gdje si posijan

HDZ-ova Jasna Vojnić izrazila je zadovoljstvo što je u Tavankutu pored Subotice otvoren treći u nizu vrtića izgrađenih u okviru vladinog kapitalnog projekta “Rasti gdje si posijan”. Sada će još stotinjak djece moći pohađati programe na hrvatskom jeziku, kazala je i naglasila da vrtiće na hrvatskom zbog visoke kvalitete upisuju i djeca drugih nacionalnosti.

No upozorila je i na “zanimljivu” pojavu koja se ogleda u tome da nakon velike navale na vrtiće i programe na hrvatskom jeziku u Srbiji samo pet posto djece upiše nastavu na hrvatskom jeziku.

“Roditelji se plaše da će im djeca biti etiketirana, izdvojena i zbog toga ih upišu u razrede na srpskom jeziku, a djeca kasnije svjedoče kako im je to bio jedan od najtežih perioda, upravo zato jer su bila izdvojena od sebi sličnih”, rekla je Vojnić.

Dodala je i kako ta djeca, kada stasaju za srednju školu, svojevoljno kažu da žele upisati nastavu na hrvatskom jeziku. Izrazila je uvjerenje da će podrška matične domovine Hrvatske učiniti da će se i hrvatske škole morati proširivati i obnavljati.

Baksa: Osobe ne smiju prolaziti besmislena nova vještačenja

Ivica Baksa (NPS) zatražio je hitne promjene u načinu provedbe Zakona o inkluzivnom dodatku, hitno zapošljavanje dodatnih vještaka i administrativnog osoblja kako bi se brže rješavali zahtjevi.

“Postupak rješavanja inkluzivnog dodatka (ID) ne može trajati šest ili 12 mjeseci kad zakon propisuje 30 dana”, kazao je Baksa, koji drži da je ID u suštini dobar jer pojednostavljuje sustav naknada, povećava iznose i prepoznaje različite stupnjeve invaliditeta, ali ne može podržati način na koji se provodi.

Smatra i da osobe s trajnim invaliditetom ne smiju prolaziti “besmislena” nova vještačenja.

Martina Vlašić Iljkić (SDP) upozorava, pak, kako su brojni korisnici, mahom starije osobe, koji su primali dohodak za pomoć i njegu ostali bez svoje naknade zbog Zakona o inkluzivnom dodatku.

“Naime, ako je korisniku utvrđen drugi stupanj oštećenja, odnosno ako osoba boluje od kronične bolesti drugog stupnja, a nije samac, nema pravo na inkluzivni dodatak”, istaknula je zastupnica.

“Osobe koje su cijelo desetljeće primale doplatak za pomoć i njegu s obzirom na svoje zdravstveno stanje Piletićeva epohalna reforma je izbrisala”, izjavila je. Pozivajući se na podatke resornog ministarstva iz siječnja ove godine, navela je da je preko 11.000 korisnika koji su zatražili inkluzivni dodatak odbijeno.