Afera ‘Bankomat’: Državni odvjetnici su svjesno prikrivali dokumentaciju i provodili istragu

I drugi put prekinuto je suđenje u aferi Bankomat jer je Uskok prikrivao dokumentaciju i pedeset mjeseci provodio istražne radnje

VEĆ smo ranije objavili kako je u listopadu 2014.godine, gotovo pet godina od početka famozne i jedne od medijski najeksponiranijih akcija USKOK-a pod kodnim nazivom „HPB BANKOMAT“, prekinuto suđenje bivšim čelnicima Hrvatske poštanske banke i osmorici navodno povlaštenih klijenata. Slučaj „ Bankomat“ bio je jedan od prvih pokrenutih procesa Mladena Bajića  popraćen bombastičnim medijskim linčem kao niti jedan drugi proces, izuzev možda onog bivšeg premijera Ive Sanadera.

Glavni državni odvjetnik je predstavljen kao spasitelj Hrvatske i njenih građana koji je bezrezervno krenuo u borbu protiv sveopćeg kriminala, a optuženi u slučaju „BANKOMAT“ već unaprijed osuđeni ne samo od državnog odvjetništva, već tada i od svih građana kojima je njihova navodna krivnja javno prezentirana.

VIDEO: ‘Afera Bankomat’ – prekid suđenja jer Uskok krši zakon

Na kraju se ispostavilo potpuno drugačije, a suđenje u slučaju BANKOMAT prekinuto je na zahtjev VIII optuženog Slavena Čolaka kojem su državno odvjetništvo i USKOK mjesecima onemogućavali uvid u spis, te protivno zakonu podnijeli optužnicu samo na osnovu naloga o proširenju istrage a bez da je USKOK priložio sudu dokaze prikupljene u istražnim i predistražnim radnjama. Na ročištu Županijskog suda u Zagrebu u listopadu 2014.g. kada je donijeta odluka suda o prekidu postupka, vodila se burna rasprava na kojoj su odvjetnik Mate Matić i optuženi Slaven Čolak iznijeli dokaze koji govore da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić svjesno i s namjerom prikrivala dokaze koji govore u prilog obrani i nedužnosti optuženih.

Obrana je sudu priložila dokaze iz kojih je vidljivo da USKOK više od 50 mjeseci nije zatvorio spis po kojem su se vodile istražne i predistražne radnje, od mjeseca svibnja 2010.g. do kolovoza 2014.g., te da su državno odvjetništvo i USKOK prikrivali dokaze koji idu u prilog obrani iz čega proizlazi da je spis USKOK-a ostao aktivan i nakon što su od strane USKOK-a u više navrata podizane optužnice koje je Županijski sud u Zagrebu vraćao USKOK-u kao nerazumljive, te koja optužnica je u konačnici i odbačena rješenjem Županijskog suda u Zagrebu iz veljače 2012.g.  

Županijski sud u Zagrebu je već nekoliko puta vraćao optužnicu USKOK-u zbog nedostatka dokaza i radi boljeg  razrješenja stvari, ali se optužnica svaki put vraćala sudu nepromijenjena i bez ijednog dokaza,  što je u konačnici rezultiralo odbacivanjem optužnice. Da nešto nije u redu s optužnicom „HPB BANKOMAT“ dalo se naslutiti odmah na početku sudskog postupka koji je krenuo prije više od četiri godine, a sada su na vidjelo isplivale nezakonitosti i nepravilnosti kojima je cijeli slučaj vođen od strane odgovornih osoba u državnom odvjetništvu i USKOK-u.

Naime, tada moćnog Mladena Bajića iz neugodne situacije spasio je Vrhovni sud Republike Hrvatske pod predsjedanjem sutkinje Senke Klarić Baranović koji je uvažio žalbu USKOK-a  na način da je potvrdio optužnicu zaključivši u svom obrazloženju da unatoč nepostojanju materijalnih dokaza  treba provesti glavnu raspravu, te kako stoji u rješenju Vrhovnog suda „valja poći od činjenice da članovi grupe koji su se povezali u grupu radi činjenja kaznenih djela, po prirodi stvari djeluju konspirativno, pod velom tajnosti, tako da se rijetko dolazi do personalnog dokaza“.

U europskom zakonodavstvu ne postoji sudska praksa koja bi omogućila potvrđivanje optužnica bez ijednog materijalnog dokaza, no u Hrvatskoj i to je moguće. Mnoge nezakonitosti i nepravilnosti u radu USKOK-a isplivale su na površinu tijekom ovog postupka kojem se kraj ne naslućuje iako je od pokretanja postupka prošlo više od pet godina. Ali sasvim realno se dade naslutiti da bi netko od „odgovornih“ osoba u državnom odvjetništvu i USKOK-u itekako trebao snositi odgovornost posljedica prouzročenih, da li nezakonitim, nekompetentnim ili neodgovornim postupanjem, potpuno svejedno. Jer, u konačnici štetu prouzročenu takvim postupanjem snosi Republika Hrvatska, odnosno svi njeni građani, pa bi je trebali snositi i oni koji su za nastalu štetu odgovorni.

I iskusni odvjetnik Šerić je još prije nekoliko godina slučaj „Bankomat“ komentirao riječima „Tresla se brda, rodio se miš“, što je već tada dalo naslutiti i konačni epilog cijelog slučaja.
Mate Matić, odvjetnik optuženog Borisa Šimunića i optuženi Slaven Čolak iznijeli su dokaze koji govore da je zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić svjesno i s namjerom prikrivala dokaze koji govore u prilog obrani i nedužnosti optuženih.

Nakon što su državno odvjetništvo i USKOK mjesecima onemogućavali uvid u spis VIII okr. Slavenu Čolaku i IV okr. Borisu Šimuniću, te nakon što državno odvjetništvo i USKOK nisu postupili niti u dodatno ostavljenom roku od strane Suda, postupak „Bankomat“ je na zahtjev obrane Slavena Čolaka i Borisa Šimunića ponovno prekinut rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 08.12.2014.g. kojim je USKOK-u naloženo dostaviti u roku od osam dana cjelokupni spis i dokumentaciju koju je USKOK  mjesecima odbijao dati obranama optuženih u slučaju „BANKOMAT“.

Je li USKOK postupio po nalogu Suda, što se skriva u toj dokumentaciji, i zašto državno odvjetništvo i USKOK mjesecima izbjegavaju postupiti po nalogu Suda na što ih i zakon obvezuje, ostaje nam za vidjeti.  A državno odvjetništvo i USKOK razloge očito znaju. Odgovore će netko zasigurno dati, a po svemu sudeći i odgovarati.

KAZNENE  PRIJAVE GODINAMA U LADICAMA DORH-a – TKO ĆE SNOSITI ODGOVORNOST ZA VIŠEGODIŠNJE NEPOSTUPANJE I PRIČINJENU ŠTETU?

Što je radio glavni državni odvjetnik prethodnih deset godina prije nego je „krenuo“ u borbu protiv kriminala, što je s kaznenim prijavama u ladicama koje i dan danas stoje i po kojim ništa nije učinjeno, što je sa privatizacijom banaka i ostale imovine koja je rasprodana nekolicini sveprisutnih poduzetnika, neka su od mnogobrojnih pitanja na koje javnost mora dobiti odgovore.

Obzirom na tijek predsjedničke kampanje koja je otvorila mnoga, pa i neka od ovih pitanja, na odgovore se neće dugo čekati. Predsjednički kandidat Sinčić je otvorio samo neka od ovih pitanja koja su godinama bila skrivana pod tepih, i o kojim pitanjima se tek poneki usudili javno govoriti. Javnost na ta pitanja treba dobiti odgovore, ne nakon 10 godina kada je šteta društvu pričinjena, već odmah prije nego što još veća šteta nastane.

Projekt Fantasyland je trebao krenuti sa izgradnjom još 2009/2010 godine kada je i medijski obznanjen početak izgradnje projekta vrijednog 200 milijuna eura čijom je realizacijom trebalo biti otvoreno više od 800 novih radnih mjesta. No, najavom početka izgradnje vodenog parka Šmidhen, počinje višegodišnja drama dosad neviđenih razmjera čak i za hrvatske prilike, jer dokumentacija kojom raspolaže naš portal pokazuje da je nad projektom Fantasyland i investitorom napravljen nikad viđen linč u kojem su sudjelovali brojni akteri sa političke i gospodarske scene, a sve to pod pokroviteljstvom i zaštitom odgovornih osoba nadležnih za sprečavanje zlouporaba unutar državnih institucija.

 Iva Galić            Petar Čobanković          Đuro Popijač      Vedran Duvnjak     Jadranka Kosor

Neki od njih, poput Petra Čobankovića i Ivana Šukera bili su i članovi tadašnje Vlade Jadranke Kosor nadležni za gospodarstvo, međutim, nitko od njih nije spriječio bivšeg čelnika fonda Vedrana Duvnjaka u svom naumu da svim, pa i nezakonitim radnjama onemogući realizaciju projekta Fantasyland u vrijeme njegovog mandata. Potencijalni investitori u naše gospodarstvo koji su upoznati samo s dijelom onog kroz što su prošli investitori u samoborski Šmidhen, zasigurno će do daljnjeg odustati od bilo kakvih ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Hrvatski fond za privatizaciju, na čelu s Vedranom Duvnjakom više od dvije godine je onemogućavao početak izgradnje projekta Fantasyland u koji su investitori uložili milijune eura. Više od 700 dana projekt Fantasyland je čekao na potpis parcelacijskog elaborata vodenog parka, a kada je nadzor Državne geodetske uprave, koji je naručio predsjednik HFP-a Vedran Duvnjak, potvrdio da je elaborat izrađen sukladno zakonu, tada čelni čovjek Fonda je pokrenuo četiri sudska postupka protiv grupacije Fantasyland pred Općinskim sudom u Samoboru blokirajući imovinu na kojoj je trebala započeti izgradnja Fantasylanda.

Međutim, grupacija Fantasyland je protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju pravomoćno okončala sve sudske postupke  u svoju korist. Hrvatski fond za privatizaciju je naručio i reviziju ispunjenja ugovornih obveza, ali i revizija, koju je provela revizorska tvrtka Refinal iz Dubrovnika izabrana od strane predsjednika Fonda, utvrdila je da je grupacija Fantasyland ispunila sve ugovorne obveze prema državi.

No, ni to nije bilo dovoljno tadašnjim čelnim ljudima fonda da potpišu parcelacijski elaborat bez kojeg investitori nisu mogli ishoditi pravomoćne dozvole za izgradnju. Obraćala se tvrtka Fantazija projekt i svim članovima tadašnjeg Upravnog i Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali niti oni nisu reagirali na mnogobrojne zamolbe investitora koje su bile usmjereno samo na jedno – omogućiti investitorima realizaciju projekta Fantasyland u Samoboru.

Bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor je te izborne 2011.g. smijenila Vedrana Duvnjaka s pozicije na koju  ga je imenovao bivši premijer Ivo Sanader, a Petar Čobanković je bez oklijevanja uhljebio svog miljenika na mjesto državnog tajnika u Ministarstvo poljoprivrede kako bi i nadalje uživao sve blagodati koje politika nosi. Tako je Vedran Duvnjak, razriješen zbog nekompetentnog i neodgovornog upravljanja državnom imovinom, postao kompetentni državni tajnik u Čobankovićevom ministarstvu poljoprivrede. Na čelnim mjestima tadašnjeg fonda za privatizaciju, kasnije preimenovanom u Agenciju za upravljanje državnom imovinom, izmjenjivali su se Vedran Duvnjak i Iva Galić koja je nedugo nakon imenovanja također razriješena dužnosti odlukom tadašnje predsjednice Vlade Jadranke Kosor.

No, neodgovorno upravljanje državnom imovinom pod vodstvom Vedrana Duvnjaka i Petra Čobankovića, tadašnjeg predsjednika Upravnog odbora koji je u slučaju „Planinska“ osuđen na guljenje krumpira za pričinjenu štetu državi u iznosu od 17 milijuna kuna, rezultiralo je tužbama za naknadu štete protiv Republike Hrvatske koju će, vrlo je izvjesno platiti svi građani Republike Hrvatske.

Da su tužbe grupacije Fantasyland protiv Hrvatskog fonda za privatizaciju osnovane, potvrdio je i bivši član upravnog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju Ozren Matijašević gostujući u emisiji „Markov trg“. Kao član upravnog odbora u vrijeme kada je na čelu fonda bio Vedran Duvnjak, Ozren Matijašević je jako dobro upoznat sa slučajem Fantasyland, te je i sam potvrdio kako je Hrvatski fond za privatizaciju vodio obijesno parničenje protiv Fantasylanda i da će u konačnici pričinjenu štetu projektu Fantasyland platiti porezni obveznici.

I Goran Marić, bivši predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog fonda za privatizaciju i tadašnji predsjednik saborskog odbora za financije naglasio  je da je politika rasadnik nekompetentnih kadrova i da nije normalno da se na takva odgovorna mjesta imenuju osobe bez iskustva i po političkom diktatu. I sam je kako kaže morao proći više instanci i steći godina iskustva da bi obnašao direktorsku poziciju.

I predsjednica Vlade Jadranka Kosor gostujući na televiziji  Z1 izjavila je da je po pitanju Fantasylanda upoznata, te da je upozoravala tadašnje ministre i šefove fondova i agencija da moraju promptno rješavati stvari i reagirati na pozive investitora. Izjavila je i da je osobno razriješila Vedrana Duvnjaka sa mjesta ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom, a da odgovornost leži na šefovima fondova i agencija, te ministrima koji predlažu osobe koje će obnašati dužnosti u njihovim resorima.

Međutim, postavljaju se brojna pitanja na koja javnost treba dobiti odgovore. Što su godinama radile sve te institucije i zašto nisu pravovremeno reagirale kako bi spriječile štetu koju u konačnici plaćaju svi porezni obveznici. I to oni isti obveznici koji takvim neodgovornim i politički uhljebljenim nesposobnjakovićima osiguravaju novce u proračunu za lagodan život i isplatu, ne baš malih plaća.

Ne baš uvjerljiva borba protiv kriminala koja bi bila dostojna odlikovanja Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Jer, biti osuđen na guljenje krumpira za pljačku državne imovine u iznosu od 17 milijuna kuna, ne samo da nije primjerena kazna za počinjeno kazneno djelo, već je uvreda i pljuska svim poštenim i savjesnim građanima Lijepe naše koji u konačnici plaćaju cehove takvog postupanja.

Korumpirana politička elita je zaštitnik krupnog kapitala koja ne dopušta ulaganje u hrvatsko gospodarstvo nikome tko može ugroziti i najmanje privatne interese nekoliko sveprisutnih „hrvatskih“ poduzetnika koji krupnim koracima nastupaju kao spasitelji posrnulog hrvatskog gospodarstva preuzimajući preostali gospodarski potencijal.

A korumpirani političari i upravitelji državnim resursima prema tom nepisanom pravilu dužni su svim sredstvima zaštititi nesmetano širenje i gospodarsku ekspanziju privilegiranih hrvatskih tajkuna koji kontroliraju sve bitne segmente, od trgovine, turizma, poljoprivrede, energenata do bankarskog sektora čime svi zajedno predstavljaju organiziranu grupu koja zajedničkim potencijalom stečenim pretvorbenim kriminalom kontrolira cjelokupno gospodarstvo i političku scenu na lokalnoj i državnoj razini.

Uz aktivnu podršku ili prešutnu suglasnost nadležnih institucija koje su propustile ukloniti već dva desetljeća neraskidivu spregu korumpirane politike i hrvatskih tajkuna čiji je kapital stečen sumnjivim privatizacijama i ostalim akvizicijama kojim im je omogućeno povlačenje milijardi kuna poticaja i bespovratnih sredstava iz proračuna, uništavanje zataškavanje kriminala kroz otvorene predstečajne nagodbe, hrvatsko gospodarstvo je bačeno na koljena a stotine tisuća hrvatskih građana živi na rubu egzistencije.

Ovo  su samo neke od tema otvorenih u predizbornoj kampanji za predsjednika države o čemu je prvi javno progovorio predsjednički kandidat Sinčić naglašavajući spregu postojeće aktualne političke scene koja je omogućila privatizacijsku pljačku onim strukturama koje danas našu državu i sve građane kamatare kroz razne oblike reketa legaliziranih kroz zakone koji štite bankarski sektor, te povlaštene javnobilježničke i odvjetničke urede koji otimaju milijarde kuna građana kroz ovršne postupke.

Ako je ovo „nova pravednost“ i „pravi put“ koji promovira naš još uvijek aktualni predsjednik države, poštovani predsjedniče sretan Vam put.

JOSIPOVIĆEVA „NOVA PRAVEDNOST“ I „PRAVI PUT“

                 PRAVDA – POŠTENJE – MORAL

U medijima i našem portalu je već više puta objavljeno kako je grupacija Fantasyland iz Samobora podnijela nekoliko kaznenih prijava Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta protiv više osoba koje smatraju odgovornima za opstruiranje projekta i nastalu štetu – Vedrana Duvnjaka, Ive Galić i Dubravke Jakić Maurman i još nekoliko osoba.

Fantazija projekt je mjesecima i godinama upućivala desetke dopisa bivšem glavnom državnom odvjetniku Mladenu Bajiću tražeći ga postupanje po kaznenim prijavama protiv odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju, ali bez uspjeha.

Nakon nepostupanja državnog odvjetništva i USKOK-a po kaznenim prijavama koje je podnijela grupacija Fantasyland protiv Vedrana Duvnjaka i ostalih odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju, o nepostupanju glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića izvješteni su više desetaka puta i sve najviše državne institucije, između ostalih Vlada Republike Hrvatske, predsjednik Sabora Republike Hrvatske, saborski odbori – Odbor za pravosuđe i Odbor za predstavke i pritužbe, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, Ministarstvo pravosuđa RH, Ured pučkog pravobranitelja, pa i mnoge druge institucije i osobe nadležne za funkcioniranje pravnog sustava.

Svi, izuzev predsjednika Sabora i Vlade Republike Hrvatske godinama su postupali na način da su se kao institucije proglašavali nenadležnim za postupanje kada je u pitanju nepoštivanje zakona i zakonom propisanih procedura od strane tijela sudbene vlasti i državnog odvjetništva.

No, nakon što su uslijedile i tužbe za naknadu štete o čemu su također izvještene sve nadležne i najviše državne institucije, reagirali su saborski odbori –  Odbor za pravosuđe i Odbor za predstavke i pritužbe, tražeći očitovanja glavnog državnog odvjetnika i ministra pravosuđa.

Mladen Bajić, Sani Ljubičić i Boris Koketi

Predsjednik Republike Ivo Josipović je i u ovom slučaju ostao nenadležan, njegov savjetnički Ured je izvijestio tvrtku Fantazija projekt da je primio na znanje informaciju kako glavni državni odvjetnik Mladen Bajić nije više od pedeset mjeseci postupao po kaznenim prijavama protiv odgovornih osoba Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Nedugo potom, predsjednički kandidat Josipović odlikovao je bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića za izuzetan doprinos “zbog višegodišnje zasluge stečene promicanjem međunarodnog položaja i ugleda RH u području pravosuđa i borbe protiv korupcije”, uručivši mu odlikovanje kneza Branimira s ogrlicom.

U vremenu kada Josipović nije bio predsjednik RH smatrao je kako Bajić radi loš posao, te da “spora pravda” zapravo nije pravda. No danas je za ovog trenutnog stanovnika Pantovčaka, Mladen Bajić oličenje beskompromisnog borca protiv korupcije koji je te 2009.godine riješio sve probleme oko Poglavlja 23 u pristupnim pregovorima s EU.

Kao obični građanin i profesor kaznenog procesnog prava gospodin Josipović je zastupao tezu da „spora pravda“ zapravo i nije pravda, a kao predsjednik Republike Hrvatske koji zastupa „interese građana“, predsjedniku Josipoviću nije ništa sporno što kaznene prijave u ladicama Mladena Bajića stoje više od pedeset mjeseci, što i više nego dovoljno govori o Josipovićevoj pravdi, poštenju, moralu i svim ostalim bitnim značajkama „uređenog pravnog i demokratskog društva“ kojeg promovira u svojim istupima i nekim „novim programima“.

Očito u vrijeme kampanje i pred istek mandata u našem predsjedniku se probudi ona tako potrebna socijalna nota i privrženost napaćenom hrvatskom narodu da se iz predsjednika države ponovno preobrati u običnog građanina i profesora kaznenog procesnog prava kojem „spora pravda“ zapravo i nije pravda.

Dvostruki kriteriji i selektivnost, osnovna je karakteristika našeg predsjednika Ive Josipovića što ga rame uz rame stavlja sa odlikovanim bivšim glavnim državnim odvjetnikom Mladenom Bajićem.

Bajićevu i Josipovićevu pravdu i poštenje imali su prilike spoznati i naši prijatelji iz Europske unije prilikom izručenja Perkovića Njemačkoj, uvidjevši i sami sve kvalitete i zasluge dotičnih u promicanju pravnih vrijednosti i zaštite pravnog i demokratskog društva.

No, oni imaju efikasnije alate kojim neutraliziraju neprimjereno postupanje i izigravanje zakona kojim se narušava pravna sigurnost Hrvatske kao punopravne članice EU koja je prihvatila i sve vrijednosti europskog zakonodavstva, te je njihovu zaštitu dužna i provoditi.

D. Lukić