Istraživanje javnog mnijenja CroElecto agencije 2×1 komunikacije za siječanj prikazuje velike promjene u političkim preferencijama. Za HDZ, koji očekuje šest mandata rezultati ove ankete mogli bi biti velo zabrinjavajući.
Kad bi iduće nedjelje bili izbori za Europski parlament, a na njima se natjecalo osam lista, neodlučnih bi bilo tek 8,29%. HDZ bi osvojio 26,37%, odnosno dva postotna boda manje no u prosincu. Za SDP bi glasalo 21,96%, također nešto manje no prošli mjesec.
No, za Amsterdamsku koaliciju glasalo bi 13,95%; dakle, tri boda više no prošli mjesec, čime je Amsterdamska prestigla Živi zid u europreferencijama.
Živi zid se tako s 10,49% premjestio na četvrto mjesto. Uz Amsterdamsku najveći rast (dva boda u odnosu na prosinac) zabilježili su Neovisni za Hrvatsku s 8,56%. Most bi, gotovo jednako kao u prosincu, odabralo 6,77%.
Od ostalih ponuđenih lista koje su ostale ispod praga su koalicija Hrast-HKS sa 2,21% te HNS sa 1,38%.
GLASOVI I MANDATI
Pod pretpostavkom da će na ove izbore izaći sličan broj glasača kao i na izbore 2014. godine (950.980 birača, odnosno 25,24%) lako je izračunati kakav bio bio raspored mandata za pojedine stranke
Od ukupno 3.767.343 birača, na izborima za EU parlament 2014. glasovalo je 950.980 birača, odnosno 25,24%. Važećih glasačkih listića utvrđeno je 921.904 odnosno 96,94%. Nevažećih je bilo 29.076 glasačkih listića, odnosno 3,06%.
Kad postotke pretvorimo u glasove, a glasove u mandate, to izgleda ovako:
HDZ osvaja četiri, SDP tri, Amsterdamska koalicija dva te po jedan za Živi zid, NHR i Most
Mi smo u ovom izračunu kao očekivanu pretpostavku da će na izborima za EU parlament 26. svibnja 2019. izaći 900. 000 glasača i po rezultatima ankete broj glasova pretvorili u mandate.
Kad se glasovi, po D’Hondtovoj metodi, pretvore u mandate, HDZ osvaja četiri, SDP tri, Amsterdamska koalicija osvaja dva mandata te po jedan za Živi zid, NHR i Most.
Važno je napomenuti da na ovim izborima (zbog Brexita) Hrvatska ima 12 zastupnika u EU parlamentu.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno 21.1. – 31.1. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% (SP 95)
Marko Marković/Foto:pxll
