ANKETA: Treba li Hasanbegović tužiti Beljaka zbog uvreda i govora mržnje

Krešo Beljak, predsjednik Hrvatske seljačke stranke, i saborski zastupnik, što je za ovu temu važnije,  uputio je klasični govor mržnje, temeljen na nacionalnoj i vjerskoj osnovi, prema, dr. Zlatku Hasanbegović, saborskom zastupniku Neovisnih za Hrvatsku i vijećniku u Skupštini Zagreba.

Hasanbegović je, nakon usvajanja proračuna Grada Zagreba, kazao da je Beljak jedan od najvažnijih Bandićevih učenika i da je glas tajnika HSS-a Ilije Ćorića dogovoren, a da je sve organizirao Andrej Plenković preko Kosora i Beljaka.

Šef HSS-a uzvratio je na Twitteru izvrijeđavši Hasanbegovića i Kusturicu

“Hasanbegović je, uz Kusturicu jedan od važnijih izdajnika bošnjačkog naroda. I jedan od važnijih učenika i sljedbenika Luburića i Pavelića, samo je prevelika kukavica da to javno i prizna. Efendija Hasanbegović je obični domaći izdajnik, kriptonacist i lažov

”.

Te uvrede mediji i drugi političari nastoje prešutjeti, reagirao je tek Tomislav Jonjić, predsjednik Kluba NHR-a u Skupštini Grada Zagreba. “Kada se Zlatka Hasanbegovića šikanira onda se na to šuti. Zamislite da je netko prozvao Goldsteine, cijeli svijet bi se digao na noge!“

Može li, odnosno,treba li Hasanbegović tužiti Beljaka za očiti uvrede i govor mržnje.

 

Što kaže zakon?

Članak 76. Ustava RH određuje da zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet te ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Sabora. Iznimka od toga jest ako je zastupnik zatečen u počinjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina.

Za sve ostale situacije privolu za pritvaranje zastupnika ili nastavak kaznenog postupka protiv njega daje Mandatno-imunitetno povjerenstvo, čiju odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

U Poslovniku Hrvatskog sabora precizirano je kako se takav zahtjev podnosi predsjedniku Sabora, koji ga potom dostavlja MIP-u.

To povjerenstvo mora u roku od tri dana od dana dostave raspraviti o zahtjevu za odobrenje pokretanja kaznenog postupka protiv zastupnika ili istražnog zatvora (pritvora), kao i o izvješću o pritvoru zastupnika zatečenog u činjenju kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od pet godina te podnijeti o tome izvješće Saboru na prvoj sljedećoj sjednici.

Nadalje, zastupnik koji je pozvan na obavijesni razgovor ima pravo ne odazvati se tom razgovoru.

Po odredbama Zakona o kaznenom postupku, članak 107., policija je ovlaštena uhititi svakoga tko je zatečen u kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti odnosno za koju postoje osnove sumnje da je počinila kazneno djelo za koje se može odrediti istražni zatvor.

Policija može uhititi i saborskog zastupnika koji je uhvaćen u činjenju nekog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora manja od pet godina, ali ne može nastaviti postupak dok za to ne dobije odobrenje MIP-a i Sabora. Uhićenje pritom ne podrazumijeva nužno i lišavanje slobode, odnosno pritvaranje.

No, prema saborskim zastupnicima policija ima ovlasti samostalno postupati kad se to odnosi na sferu prekršaja. Konkretno, ako zastupnik prođe autom kroz crveno, policija ga može zaustaviti i kazniti, bez da Saboru mora slati zahtjev za skidanje imuniteta. Jednako je i s kršenjem javnog reda i mira, primjerice prilikom deložacija što se već događalo u slučaju Ivana Vilibora Sinčića

.

M. Marković/Foto: pxll