Agencija 2×1 komunikacije provela je ispitivanje javnog mnijenja o političkim preferencijama u lipnju, a rezultat je – nastavljeni pad popularnosti političkih stranaka.
Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor, a čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, izlaznost bi bila oko 69 posto. Odmah valja istaknuti kako bi još veći no prošlog mjeseca bio broj birača koji do zadnjeg trenutka ne bi znali komu dati glas.
Neodlučnih je ovaj mjesec čak 22,84 posto. Hrvatska demokratska zajednica mogla bi računati na 23,82 posto, ali unatoč konzinuiranom padu popularnosti, i dalje je prva.
SDP je ovaj mjesec na 18,52 posto što je najniža vrijednost koju bilježi istraživanje CroElecto za tu stranku. Živi zid bilježi također blagi pad rejtinga te ovaj mjesec bilježe 10,72 posto. 
U padu je i Most, s prošlomjesečnih 6,94 posto spustio se na 6,13 posto. Peto mjesto sad već konstantno drže Neovisni za Hrvatsku koje također nije obišao negativan trend.
Ovaj mjesec NHR bilježi 3,20 posto. GLAS (1,81%), IDS (1,67%) i PAMETNO (1,39%) drže mjesta iznad spomena vrijednih 1 posto.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović predvodi popis najpozitivnije doživljenih političara s 15,18 posto ispitanika, a taj rast moguće znači da je zapravo profitirala iz sukoba s predsjednikom Vlade, odnosno Sabora. Andrej Plenković drugi je najpozitivnije doživljeni političar s 9,03 posto, a treći je i u ovom mjesecu Ivan Vilibor Sinčić s 5,96 posto.
Najnegativnije doživljeni političar je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković kojeg je na to mjesto stavilo 27,09 posto ispitanika. Predsjednik SDP-a Davor Bernardić drugi je s 10,09 posto. Na trećem se mjestu već utvrdio Milorad Pupovac (5,76%).
Kad je riječ o doživljaju rada ministara u Vladi, najbolje je doživljen rad ministara: Tomislava Tolušića (10,18%), Gabrijele Žalac (4,71%), Zdravka Marića (4,23%), Olega Butković (3,46%) te Gorana Marića (2,59%).
Najznačajnija promjena u popisu negativno doživljenih ministara, odnosno onih koji nisu dobili aplauz ispitanika, je svakako nagla pojava Lovre Kuščevića na drugom mjestu s 11,62 posto. Nada Murganić (11,82%) i dalje je na čelu neslavne momčadi, a iza Kuščevića najlošijim je ocijenjen rad: Milana Kujundžića (9,22%), Blaženke Divjak (6,34%) te Predraga Štromara (2,50%).
Ispitanicima su postavljena i dodatna pitanja. Na pitanje: „Treba li dozvoliti provedbu referenduma po inicijativi ‘Narod odlučuje’?“, većina izjašnjenih ispitanika smatra kako treba i to 38,52 posto. Provedbu referenduma ne bi dozvolilo 32,28 posto, a ispitanika koji se nisu znali izjasniti je 29,20 posto.
Na pitanje: „Treba li premijer rekonstruirati vladu?“, 22,86 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno; 39,67 posto smatra kako ne treba, dok je 37,46 posto neodlučnih.
„Je li smjenom Stiera i Kovača Plenković preuzeo kontrolu i spriječio pobunu u HDZ-u?“ Prema mišljenju 39,10 posto ispitanika, Plenković je time spasio svoju funkciju u HDZ-u, a vrlo niskih 11,34 posto misli kako nije. Gotovo polovica ispitanika (49,57%) nije znalo ili željelo tumačiti učinke Plenkovićeva poteza.
Anketiranima je postavljeno i pitanje hoće li HDZ otkazati potporu Kolindi Grabar-Kitarović na predsjedničkim izborima. 28,05 posto ispitanika misli kako hoće, 29,97% smatra kako će trenutačna svađa ipak završiti mirno, a neodređenih je 41,98%.
Da će se do nagodbe u Agrokoru doći bez dodatnih političkih ustupaka smatra manje od trećine ispitanika (31,80%). Gotovo pola ispitanih (46,59%) smatra kako će ili doći do nekih političkih ustupaka, odnosno neuspjeha nagodbe, a 21,61 posto nije se znalo izjasniti.
Anketiranima je postavljeno pitanje „Može li Predsjednica pokrenuti demografsku obnovu i time osigurati novi mandat?“ Samo 19,12 posto ispitanika, uz najčešću opasku kako to ne ovisi o njoj, misli kako Predsjednica može pokrenuti demografsku obnovu i time osigurati novi mandat. Koji ispitanik više, odnosno 20,56 posto smatra kako ne može, a 60,33 je neodlučnih.
Naposljetku, visokih 45,15 posto smatra kako Vlada ne može opstati do kraja mandata. Suprotno tvrdi 25,74 posto, a 29,11% je ostalo neodlučno.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno 6.6. – 14.6. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrješku uzorka +/-3% (SP 95)
MP/Foto:pxll
