Redovito ispitivanje javnog mnijenja CroElecto za srpanj pokazuje rast HDZ-a i NHR-a, stabilizacijua SDP-a i Mosta, Živi zid u padu. Predsjednica najpopularnija
Građani protiv uvođenja eura i migranata u njihovim mjestima.
CroElecto agencije 2×1 komunikacije proveden u srpnju pokazuje tendenciju oporavka većih političkih stranaka, posebice desnice i desnog centra.
Da su iduće nedjelje izbori za Hrvatski sabor, a čitava Hrvatska jedna izborna jedinica, uz izlaznost oko sedamdeset posto, neodlučnih bi birača bilo 20,20%. HDZ u srpnju prekida prvi put u 2018. pad svoje popularnosti te se uzdiže na 24,97% (+ 1,1 u odnosu na lipanj).
Socijaldemokratska partija također je popravila svoj rejting, međutim i dalje s potporom ispod 20 posto, točnije s 19,37%, a oporavak SDP između ostalog duguje boljem rezultatu zabilježenom u Primorsko-goranskoj županiji.
Živi zid u srpnju broji 9,55% što je od siječnja ove godine najniži postotak za tu stranku.
Najznačajniji pad preferencija Živi zid je u srpnju zabilježio u Vukovarsko-srijemskoj županiji u kojoj je pak HDZ, uz Splitsko-dalmatinsku, ovaj mjesec najviše porastao u odnosu na svoj prošlomjesečni, najniži dosad, rezultat.
Most je zadržao gotovo isti postotak kao proteklog mjeseca, u srpnju su na 6,14% s padom zabilježenim u Dubrovačko-neretvanskoj, a rastom u Brodsko-posavskoj županiji.
Neovisni za Hrvatsku bilježe najbolji rezultat dosad – 4,77% – s najvećim brojem preferencija u Zagrebu te skokom u Splitsko-dalmatinskoj županiji. NHR se tako približio Mostu s manje od jednog i pol boda zaostatka.
IDS i GLAS dijele postotak 1,64% i posljednje su stranke s postporom iznad 1%. Ispod te margine su Stranka umirovljenika (0,95%), HSU, HNS (0,82%), HSS, BM 365 (0,68%)..
Kolinda Grabar-Kitarović popularnost nije zabilježila samo izvan Hrvatske. Na domaćem terenu je zapravo stigla do zlatne medalje u izboru najpopularnijih političara.
U srpnju je ona izbor broj jedan za čak 20,85% ispitanika, što je uvjerljivo najbolji Predsjedničin rezultat ove godine. Andrej Plenković je najpozitivniji političar za 9,41%, a Ivan Vilibor Sinčić, iako s osjetnim padom preferencija, i dalje je treći s 2,59%.
Iako smanjenog broja negativnih glasova, Andrej Plenković je i dalje najnegativnije doživljeni političar. Svaki četvrti ispitanik smjestio ga je na to mjesto (25,07%). Davor Bernardić pojavljuje se u vrhu samo ovog neslavnog popisa i bilježi 10,47%. Miloradu Pupovcu (3,65%) ovaj se mjesec približio Krešimir Beljak (3,07%).
Pet najpozitivnije doživljenih ministara su: Tomislav Tolušić (9,32%), Gabrijela Žalac (4,90%), Zdravko Marić (4,61%), Darko Horvat (2,79%) te Oleg Butković (2,59%).
Iako su se svima s prošlomjesečnog vrha popisa pet negativnih ministara smanjili negativni glasovi, na prvo mjesto skočio je ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić (9,32%). Slijede Nada Murganić (8,45%), Lovre Kuščević (8,07%), Milan Kujundžić (6,05%) te Blaženka Divjak (5,67%).
Biračima SDP-a postavljeno je pitanje treba li Bernardić otići s mjesta predsjednika SDP-a. Više od pola birača – 54,93% smatra da treba; 28,87% kaže da ne treba, a preostali su neodlučni.
Biračima HDZ-a postavljeno je pitanje kojeg bi kandidata radije vidjeli kao HDZ-ova kandidata na predsjedničkim izborima. Ponuđeni su Kolinda Grabar-Kitarović te Damir Krstičević.
Čak 80,87% birača HDZ-a odlučilo se za Grabar-Kitarović, a tek 5,46% za generala Krstičevića. Preostali nisu mogli odlučiti.
Svim ispitanicima postavljena su još dodatna tri pitanja. Na pitanje treba li Hrvatska uvesti euro kao valutu tek je 28,24% ispitanika odgovorilo potvrdno. Protiv eura je više od pola ispitanika – 52,93%, a preostalih 18,33% je neodlučno.
Kad bi se ukidao jedan državni blagdan, građane se pitalo koji bi oni izabrali za ukidanje. Među ponuđenim blagdanima građani bi najprije ukinuli Dan antifašističke borbe (21,71%). Dan državnosti koji se slavi 25. lipnja ukinulo bi 12,20% ispitanika, a Dan neovisnosti 3,65%. Tijelovo bi ukinulo 5,76% ispitanika.
Neodlučnih i onih koji ne bi ukidali nijedan blagdan je 56,68%.
Ispitanicima je postavljeno i pitanje bi li pristali na smještanje migranata u njihovu mjestu prebivanja. Potvrdno je odgovorilo 39,67%, a migrante u svojem naselju ne bi željelo visokih 60,33%.
NAPOMENA:
Istraživanje je provedeno 9.7. – 20.7. na reprezentativnom uzorku od 1041 ispitanika stratificiranom po administrativnoj podjeli Republike Hrvatske na županije i njihove strukture te dodatno mjerenom po društvenim i demografskim značajkama (starost, stupanj obrazovanja, radni odnos, spol) uz brojidbenu pogrešku uzorka +/-3% (SP 95)
MP/Foto:pxll
