Ministar obrane Mario Banožić potvrdio je ranije danas da su u krateru na mjestu pada letjelice pronađeni tragovi eksploziva te dijelovi aviobombe
Vojni stručnjak Robert Barić rekao je u nedjelju kako sumnja “da bi imali ostatke bilo čega da je eksplodirala 120 kilograma eksploziva”, referirajući se time na HRT koji je, pozvavši se na visoki izvor MORH-a, objavio kako je bomba u srušenoj vojnoj letjelici bila težine do 120 kilograma.
“Prvo može li se aviobomba od 120 kilograma staviti u unutarnji prostor za elektroniku – to su dvije kamere – jedna panoramska, jedna za prednje snimanje i eventualno oprema, ako je i tu bila. To je ipak 120 kg eksploziva, da je to eksplodiralo, sumnjam da bismo imali bilo kakve ostatke bilo čega”, rekao je Barić u HRT-ovu Dnevniku.
Mišljenja je da se radi o eksploziji sustava za samouništenje opreme i skupljenih podataka “i eventualno piropatrona kojim se izbacuju kamere prije nego se letjelica spusti”.
“Vidjet ćemo, u teoriji je moguće i to, ali nisam baš siguran”, ustvrdio je Barić u komentirajući izvor iz Ministarstva obrane.
Komentirao je rusko raketiranje vojne baze u Ukrajini. Rekao ja kako sama baza nema veće vojno značenje, ali da je zbog njenog položaja uz samu poljsku granicu, Moskva time htjela poslati poruku Zapadu.
“Raketirana baza uz granicu s Poljskom nema neko veće vojno značenje, prema navodima New York Timesa i ukrajinske strane služi kao logističko središte i mjesto za uvježbavanje stranih dobrovoljaca, ali njezina lokacija uz samu poljsku granicu, broj projektila nema vojno opravdanje za napad takvog mekog cilja pokazuje da se zapravo time šalje poruka iz Moskve – pazite što radite! Jer Moskva je zabrinuta, ona pokušava zaustaviti logistički smjer koji ide od Lavova dalje u Ukrajinu iz Poljske, kojim dolazi puno vojne opreme – izjavio je Barić.
Na pitanje može li se očekivati da će biti proglašena zona neletenja, kakvu traže Ukrajinci, odgovorio je negativno.
“Ne, jer Ukrajina nije članica NATO-a, NATO ne može napraviti no fly zonu, to bi bila izravna mogućnost vojnog sukoba s Rusijom koja bi mogla eskalirati i Ukrajinci to znaju.”
Situacija oko Kijeva
Očekuje se bitka za Kijev. Mogu li Rusi osvojiti ukrajinski glavni grad?
“Od 8. do 10. ožujka bila je kratka pauza i onda su 11. ožujka obnovljeni barem djelom napadi. Kod Kijeva je situacija sljedeća – ono što je trebao biti glavni prodor sa sjeverozapada, tu su ruski prodori definitivno zaustavljeni kod niza mjesta. Konvoj se disperzirao i pomaže ove snage na sjeveroistoku koje rade glavni napor, ali problem je taj da dok se Sumi i Černihiv gore na sjeveru ne zauzmu, ti gradovi još nisu opkoljeni, iako smo sada već u 18. danu rata, to su ključni komunikacijski smjerovi i bez njih ne može biti uspostavljena opskrba dalje prema Kijevu.
Također nije napravljen obruč, čak i sad nakon pregrupiranja, napravljeni su u zadnja 2 dana neka manja napredovanja sa sjeveroistoka, ali još uvijek nedovoljno da se Kijev zaokruži”, objasnio je Barić.
Stanje na samom istoku Ukrajine
Barić smatra da s postojećim snagama Rusi više ne mogu izvojevati cjelovitu pobjedu.
“O razlozima zašto je operacija tako loše izvedena, ključna je pretpostavka da je to prvobitno trebalo biti niz upada do rijeke Dnjepar, duže vremensko razdoblje i uništavanje samo ukrajinske vojne sposobnosti, no Putin je napravio krivu stratešku procjenu – možemo dekapitacijom i brzim zauzimanjem Kijeva (48-72 sata) srušiti volju za otporom. Kada to nije uspjelo, rečeno je – idemo na opću invaziju istočnog djela Ukrajine a dalje ćemo vidjeti… Jednostavno sustav logistike, veza, komunikacija, kada imate takve promjene u roku manjem od 2 tjedna, nastaje kaos, što se zapravo sada događa. Kod Donbasa je cijelo vrijeme tišina, ideja je očito da se ide do Dnjepra i Harkiva i da se to odsiječe. Ima li Rusija sada za to snage, to je pitanje.”
Pregovori
Barić je skeptičan kada je riječ o tome da je postignut napredak u pregovorima.
“Putin je predaleko otišao, odlučio je eskalirati, njemu treba velika pobjeda, najbolje bi bilo da to bude osvajanje Kijeva i dekapitacija političkog vrha, za okruživanje na istoku više nema snaga. Treba mu velika pobjeda i radi domaće političke scene i da bi Ukrajince natjerao na pregovore. Ruska strana je već tiho naznačila da odustaje od maksimalističkih zahtjeva, ono što mislim da je sada cilj je da Ukrajina prizna aneksiju Krima i narodnu republiku i uhvati neku vrstu neutralnosti”, smatra Barić.
Hina/Foto: N1
