Barić: Rusija je u teškom položaju zbog rekordnih gubitaka, a Ukrajina je spremna zamrznuti rat

Bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević i vojni analitičar s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić, gostovali su u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog. Raspravljali su o potencijalnom mirovnom dogovoru u Ukrajini i eskalaciji sukoba u Siriji.

Kovačević je rekao kako je očito da je sirijski režim u krizi te da mu Iran više ne može biti potpora kao prije. “To je eskalacija krize čije uzroke i posljedice ne možemo sagledavati, ali u središtu je politička slabost Irana. U ovom nametanju s Izraelom, Iran je izložen opasnosti da se SAD intenzivnije uključi u rat”, uvjeren je.

Iako iz Teherana poručuju da se nikoga ne boje, Kovačević smatra kako je očito da su iranski vlastodršci svjesni političke krize koja je za njih izvor problema. “Veliki broj mladih ljudi ima predodžbu o dobrom životu koja je sličnija zapadnim predodžbama nego onom načinu koji teokratski režim nameće cijelom društvu. Jasno je da bi, ako bi Ajatolah ubrzo umro, moglo doći do osipanja tog režima”, upozorio je.

“Mislim da su svi zainteresirani igrači svjesni takvih mogućnosti i slabosti Irana i odlučuju poduzeti korake za koje misle da im mogu donijeti uspjeh. Tu je i ruski angažman u Ukrajini. Pa se pretpostavilo da bi Rusija bila manje spremna angažirati se u Siriji radi opstanka režima Bašara al-Asada, ali što se tiče Sirije, Moskva ne odustaje tako lako”, dodao je.

Barić predviđa da se sukob u Siriji neće proširiti. Istaknuo je kako “iza svega sada stoji Ankara”. “To je slanje poruke Moskvi, Teheranu i sirijskom režimu. Bašar al-Asad je odbijao bilo kakve pregovore zadnjih godinu dana s Erdoganom tvrdeći da, dok se ne povuku iz Sirije, a turske snage jesu na sjeveru Sirije, nema pregovora”, naveo je.

“S druge strane, tu je problem izbjeglica koji opterećuje Tursku. I tu su kurdske snage u Siriji koje su sad u vrlo nezgodnoj situaciji. Tiho čekaju što će biti”, nastavio je. Tvrdi da je “ovo akcija koja je tiho i pažljivo organizirana”.

“Sad je Turska glavni igrač, a zašto? Erdogan šalje poruku Ankari, a posebno Moskvi, i to prije dolaska Trumpove administracije. A drugo, očito su se ruska ulaganja u sirijsku vojsku pokazala kao ćorak”, rekao je.

“Iranska revolucionarna garda je doživjela veliki poraz, Teheran će sada morati reagirati, oni već mobiliziraju proiranske milicije u Iraku i šalju pojačanja. Ali sumnjam da će to dovesti do nekih eskalacija, Izrael to samo prati, zadovoljan je time”, napomenuo je.

“Pokazalo se ponovno da su kopnene operacije u Libanonu, čak i protiv oslabljenog Hezbolaha, jako veliki problem. Bez obzira na napete odnose između Erdogana i Izraela, obje strane vide šansu da smanje utjecaj Sirije i to je sad ono što se događa. Priča nije gotova, sad ćemo vidjeti kakva će biti vojna reakcija Irana”, dodao je.

Kovačević: Zapad želi nanijeti strateški poraz Rusiji

Što se tiče izjave Zelenskog da je Ukrajina spreman za kraj rata u zamjenu za članstvo u NATO-u, Kovačević tvrdi kako je to znak da ukrajinski predsjednik “polako uviđa da Zapad neće, kao što ni dosad nije, bezrezervno podržavati ambicije ukrajinskih vlasti”.

“Rat u Ukrajini s pozicije Zapada vodi se radi ostvarivanja zapadnog cilja, a to je nanijeti strateški poraz Rusiji. Ostvarivanje tog cilja ne znači u potpunosti suglasnost sa svime što Ukrajina hoće. Do sada je predsjednik Zelenski ultimativno postavljao zahtjeve Europskoj uniji, NATO-u i Sjedinjenim Američkim Državama”, poručio je Kovačević.

“U Sjedinjenim Državama je, osim u rijetkim izuzetcima, uglavnom nailazio na podršku. Sad je shvatio da se raspoloženje među zapadnim političkim elitama mijenja. Predsjednik Zelenski je svjestan i činjenice da će novi američki predsjednik Trump promijeniti politiku”, nastavio je.

“Trumpov plan predviđa odgađanje ukrajinskog članstva u NATO savezu na neodređeno vrijeme, dok Zelenski obećanje o članstvu u NATO-u postavlja kao nužan preduvjet za svoj pristanak na pregovore. Ja mislim da će se on naći pod velikim pritiskom Trumpove administracije, osobito ako Putin pristane na pregovore”, naveo je.

Podsjetio je kako je i sam Trump rekao da nije nužno da Ukrajina bude u NATO savezu i zato predviđa da će se Zelenski naći pod pritiskom američke administracije da odustane od zahtjeva da Ukrajina uđe odmah u NATO, jer bi to značilo obvezu svih članica da izravno pomažu Ukrajini u oslobađanju okupiranih teritorija, na što najvjerojatnije nisu spremne.

Barić: Rusija je u teškom položaju zbog rekordnih gubitaka

Barić je kazao kako su obje strane u takvom položaju da će samo gledati kako u 2025. godini zamrznuti sukob.

“Rusija je u teškom položaju zbog gubitaka koji dosežu rekordne razine, a ekonomski više ne može voditi rat. S druge strane, Ukrajina je zbog pogrešaka Zelenskog i ukrajinskog političkog vrha u stanju da će također pristati na neku vrstu zamrzavanja sukoba”, napomenuo je.

Osvrnuo se i na izjavu Zelenskog o članstvu u NATO-u.

“Kakav bi bio status ukrajinskih teritorija koje su Rusi okupirali? Bi li bi Kijev rekao: ‘U redu, mi odustajemo od vojnih operacija da ih vratimo, ali ne priznajemo rusko’, ili bi Rusiji prepustio teritorije nekim sporazumom?

Tu se otvara Pandorina kutija, ako se dogodi drugo rješenje, Helsinški akt odlazi u povijest. Svima se daje primjer da se granice mogu mijenjati silom”, upozorio je.

D.M: /Foto: hrt