Željko Cvrtila, bivši načelnik krim policije u razgovoru za portal Index otkriva da situacija u kojoj ljudi iz vrha policije pomažu kriminalcima nije neuobičajena, baš naprotiv.
Ljudi iz policije uzimali novac za usluge kriminalcima
“I ne samo to, nego smo imali i eklatantne kriminalce, čak smo i neke policijske načelnike pozatvarali jer se utvrdilo da su ne samo dilali informacije, nego su i uzimali novac da ne podnose kaznene prijave.
Bio je jedan primjer u kojem je jedan čovjek iz policije uzeo 100.000 njemačkih maraka (tada su još marke bile aktualne, op.a.) da ne bi podnio kaznenu prijavu. Bio je i jedan koji je za protuuslugu uzeo kredit od 200.000 maraka, a taj čovjek je još uvijek u sustavu. Jedan je uzeo 5.000 maraka da ne napravi prepratu u istražni zatvor, odnosno da se osumnjičeni može braniti za slobode”, ispričao nam je Cvrtila, dodavši kako je u to vrijeme unutarnja kontrola MUP-a bolje radila svoj posao nego danas.
“Kad je Marijan Benko postavljen za ravnatelja policije, unutarnja kontrola je izgubila svoju moć i nikad ju nije povratila. Sada se priča o tome da bi Ravnateljstvo policije provodilo te istrage, ali to nije dobro jer su u takve slučajeve nekad involvirani i ravnatelj i ostali ljudi u sustavu i mogli bi doći u situaciju da istražuju sami sebe.
To mora raditi tijelo koje se inače ne bavi policijskim istragama, nego isključivo unutarnjom kontrolom, a nama ne funkcionira ni civilni nadzor jer ljudi u civilnom nadzoru često ne razumiju sustav i procedure i njima je lakše nešto poturiti, može im se svašta prodati. Vani su to obično ljudi iz sustava”, govori nam Cvrtila.
“Zakon o kaznenom postupku smišljen da pogoduje kriminalcima i njihovim odvjetnicima”
Bilješka o navodnom Brkićevu pomaganju kriminalcima proslijeđena je Državnom odvjetništvu koje o slučaju i dalje – šuti. Cvrtila najveći problem vidi u Zakonu o kaznenom postupku (ZKP) koji naziva “smišljenim da pogoduje odvjetnicima i kriminalcima”.
“Imate situacije gdje cure stvari iz istrage jer zbog ZKP-a imate istrage koje više nisu tajne nego su – nejavne. To nema veze s mozgom. Naime, u istrazi vi saznate neke stvari na kojima treba dalje nastaviti raditi, ali ako akteri budu upoznati s time što policija zna, nemate više element iznenađenja i sve pada u vodu. U uređenim zemljama policijska bilješka smatra se dokazom na sudu, ali kod nas ne.
U krajnju ruku, policajac može i svjedočiti na sudu, a ja se ne mogu sjetiti slučaja da je netko nakon bilješke policajca ispitao na sudu kao svjedoka. To kod nas ne prolazi jer ispada da je on druga strana u postupku, odnosno smatra se da ima interes progona”, govori Cvrtila.
U hrvatskoj javnosti vlada notorno nepovjerenje građana u sustav, a nakon najnovije afere s Milijanom Brkićem, koji je prema policijskim dokumentima s visoke pozicije u MUP-u odavao tajne informacije kriminalcima, to povjerenje će još više pasti.
“Mi uopće nemamo institucija, ovo je feudalizam”
“Moje mišljenje je da mi uopće nemamo institucije. Imamo ih kad su u pitanju obični građani, ali nemamo ih kad su u pitanju ljudi s političkom moći. To je posljedica anomalija ZKP-a, jer mi sad imamo sudove koji ne donose konačne odluke. Pa ne možete nekom suditi sedam puta, to je šikaniranje i javnosti i osumnjičenog, a naročito žrtava. I onda slučajevi odlaze u zaborav, gubi se i interes javnosti, svjedoci ne žele svjedočiti pet puta. Mi naprosto nemamo institucije.
Kad je u pitanju 20 kuna, netko će završiti s ovrhom, a kad su u pitanju milijuni, onda sustav ne funkcionira. Zašto je to tako? Zato što je cijeli sustav politički postavljen, od vrha do dna. I nije to krenulo s Plenkovićem i Božinovićem, nego puno ranije. To je jednostavno feudalizam – feudalci su postavili svoje vlasteline i to tako jednostavno više ne može. Hrvatska u 21. stoljeću ne bi tako smjela funkcionirati. Nemamo ni nadzorne mehanizme i, što je najvažnije, nemamo jasne i transparentne profesionalne kriterije”, govori nam Cvrtila.
Koliko je hrvatski pravosudni sustav dubinski urušen, Cvrtila ilustrira primjerom Davida Kruljca, sina umirovljenog generala Mladena Kruljca koji je pao s hrpom droge, da bi u konačnici nakon nagodbe s DORH-om kažnjen – društveno korisnim radom.
“To je baš eklatantan primjer, dakle radi se o stopostotnom primjeru dilanja droge. I on dobije društveno korisni rad, a Huanito koji je uzgajao marihuanu kako bi se liječio dobije dvije godine zatvora. Pa je li to sustav kakav želimo?” pita se Cvrtila.
“Božinović je u vrh Ravnateljstva policije postavio tri čovjeka koji bi trebali biti u zatvoru”
Bivši načelnik krim policije komentirao je i konkretan slučaj s Milijana Brkićem, za kojeg smatra da je u javnost pušten iz vrha MUP-a.
“Jasno je da je ovo pušteno iz vrha MUP-a i to s ciljem političke diskreditacije. To se namjerno gura u javnost i sad su ga načeli. Nagledali smo se puno takvih primjera u prošlosti, od Pašalića i Sanadera preko Karamarka do Brkića, a istovremeno se u sustavu rađaju novi takvi slučajevi. Primjera radi, u vrhu Ravnateljstva policije vidim tri čovjeka koji bi trebali biti u zatvoru, a postavio ih je Božinović.
Takvi slučajevi služe da se javnosti zamažu oči, da se netko proglasi Pedrom, pa ćemo u takvim situacijama za pet godina opet gledati ljude koji su nedavno postavljeni. A u isto vrijeme, Zakon o kaznenom postupku pogoduje da se takvi ljudi izvuku bez sankcija”, kazao je Cvrtila.
MP/Foto:hrt
