BOZANIĆ I KOŠIĆ U ZRINU: “Istraživanje partizanskih zločina nije revizija povijesti”

U subotu je u Zrinu obilježena sedamdeset i šesta obljetnica stradanja Zrinjana, a za utvrđivanje istine o stradanjima hrvatskog naroda u vrijeme Drugoga svjetskog rata i poraću zauzeli su se svojim obraćanjima kardinal Josip Bozanić i sisački biskup Vlado Košić.

Oni su posebni govorili o stradanju Zrinjana 9. i 10. rujna 1943. godine kada su partizani pod izlikom kako se radi o ustaškom selu napali Zrin, razrušili sve kuće, spalili župnu crkvu, ubili 291 od ukupno 800 stanovnika, a ostale su raselili te je i nakon Drugog svjetskog rata Zrinjanima i njihovim potomcima bio zabranjen povratak u to mjesto.

Ova tradicionalna obljetnica uz misno slavlje prošla je i uz blagoslov novoizgrađene spomen-crkve Našašća svetog Križa u Zrinu. Nakon blagoslova nove crkve spomen-ploče s imenima svih ubijenih u II. svjetskom ratu otkrili su najstariji živući mještani Zrina Stjepan Petanjek i Andrija Feketić.

Svečana komemoracija počela je čitanjem 291 ubijenog mještana, te polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća brojnih državnih, županijskih i općinskih izaslanstava, te braniteljskih udruga.

Sisačka biskupija 2014. započela je arheološka istraživanja na mjestu crkve. Utvrđeno je da se ispod nje nalaze ostatci još starije gotičke crkve iz 14. stoljeća, no pronađeni su i ostatci ispremještanih ljudskih kostiju. Analize su pokazale da je riječ o ljudima iz vremena Drugog svjetskog rata, a tu je bačen  dio ubijenih u masakru 1943. godine.

Do danas za taj  zločin nije nitko odgovarao.

Kardinal Bozanić misno je slavlje služio u zajedništvu sa sisačkim biskupom Vladom Košićem

, krčkim biskupom Ivanom Petanjkom te biskupima Zagrebačke metropolije Ivanom Šaškom i Mijom Gorskim te Vjekoslavom Huzjakom.

Koliko nam je samo potrebna revizija naše prošlosti koja dopušta istini da pročisti opterećujuće laži gomilane desetljećima

Kardinal Bozanić upitao je u propovijedi zašto se o ovom i tolikim drugim zločinima komunističkoga režima desetljećima šutjelo i strogo branilo objektivno povijesno istraživanje. “A i danas se, nerijetko istinu želi zataškati, prešutjeti ili bar umanjiti”, upozorio je.

“Kakvo je to oslobođenje – ma s koje strane dolazilo – u kojemu se u tamu smrti odvodilo ljude bez stvarne krivice i bez suđenja? Kako je moguće da se desetljećima utjerivalo strah u kosti ljudima koji su znali istinu, a o njoj nisu smjeli progovoriti? Je li istraživanje istine o Drugom svjetskom ratu i poraću u nas revizija povijesti?“, upitao je.

Kardinal Josip Bozanić naglasio je da onaj tko se boji istraživanja povijesnih činjenica, u omogućuje širenje mržnje i netrepljivosti u suvremenim okolnostima.

“I ovo današnje spomen-slavlje nije revizija nego vizija povijesti, koju smo dužni prenositi mlađim naraštajima. Oni danas moraju znati istinu o kojoj je komunistička vlast nametnula šutnju. Nećemo se uspjeti suočiti s prošlošću, sve dok se ne rasvijetli istina o žrtvama totalitarističkih režima”, poručio je..

“Kao što sam na Dan državnosti rekao, ponavljam i ovdje: ‘Samo kada dostojno pokopamo smrtne ostatke naših pokojnika koji su bačeni u jame ili usputne jarke na križnim putevima, bez obzira kojoj su političkoj opciji pripadali, jer svi su naši, samo tada će završiti Drugi svjetski rat u nas. To isto vrijedi i za Domovinski rat‘”, istaknuo je Bozanić i dodao kako mu je drago da su u posljednje vrijeme na tom području vidljivi pozitivni pomaci.  

Rekao je kako istina o zločinu etničkoga čišćenja koji je provedeno ovdje, vodi dalje, do same srži režima koji nije birao sredstva i koji je odveo u nove zločine razaranja, progonstva i mržnju prema Hrvatskoj, očitovanu u Domovinskome ratu.

“Ta je činjenica još tužnija u spoznaji da nemar za ljude iz Zrina nije vezan samo uz prošla vremena, nego se još uvijek vidi i u postupcima državnih dužnosnika, odnosno u tromosti i nesposobnosti našeg pravnog sustava da omogući ispraviti nepravde.

“Ako se sami ne zalažemo da istina bude promicana, čini se da je nismo dostojni, kao ni žrtve koja je podnesena za nas”, poručio je.

“Istina može uznemiriti, baš kao što je uznemirila Nikodema, čovjeka željnog istine, u onome noćnom razgovoru s Isusom. Istina ne mijenja samo rečenice u znanstvenim radovima i školskim udžbenicima; ona mijenja, ona revidira živote.

“Koliko nam je samo potrebna revizija naše prošlosti koja dopušta istini da pročisti opterećujuće laži gomilane desetljećima”, zaključio je kardinal uz poruku da se nećemo umoriti ponavljati da istina vodi u novi početak, da je ona zalog pomirenja i praštanja.

Oni koji bi to trebali ne žele ništa riješiti

“Stradanja su uzrokovale snage koje su se iz četničkih pretvorile u partizanske postrojbe te je pitanje kome je Zrin smetao? To je bilo očito zbog katoličkog identiteta mjesta. Više nikada ne smijemo zatajiti našu istinu i nećemo zaboraviti imena žrtava, rekao je biskup Košić.

“Istina sve više izlazi na vidjelo, a bez Zrinjana ne bi bilo ni danas ove crkve. Oni koji bi to trebali ne žele ništa riješiti kao ni odgovoriti na pitanja naših Zrinjana. Da 1995. godine Zrin nije oslobođen istina se ne bi nikada saznala. Jugoslavenska komunistička vlast oduzela je Zrinjanima sva prava i ta se nepravda mora ispraviti”, naglasio je.

R.I. /Hina/Foto:sisačka biskupija