Dvije brane iznad grada Derne na istoku Libije, koje su pukle i izazvale poplave što su odnijele tisuće ljudskih života, gradile su jugoslavenske kompanije. Brane su izgrađene sada već dalekih 1970-ih i vjerojatno su loše održavane.
Također, lokacija samo kilometar iznad grada nije bila adekvatna za ovakav arhitektonski poduhvat.
Grad Derna se u prošlosti često borio s poplavama pa je vlada odlučila izgraditi brane kako bi ga zaštitila. Velike poplave oštetile su grad 1941., 1959. i 1968. godine, a one iz 1950-ih bile su najrazornije, piše Klix.ba.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća nastala je studija koja je predlagala izgradnju brana, u čiju se realizaciju vrlo brzo krenulo. Poplave iz 1986. godine nove su brane savladale i voda nije stigla do grada.
Nekada jugoslavenska, danas srbijanska kompanija Hidrotehnika-Hidroenergetika na svojoj web stranici navodi da je između 1973. i 1977. izgradila dvije brane i velik broj objekata poput tunela, crpnih stanica i rezervoara u regiji Derna.
Sve je trebalo poslužiti za navodnjavanje i opskrbu vodom grada i okolnih sela, ali i sprječavanje poplava.
The scene of the dam after the flood in Derna.#Libya #Flood #derna pic.twitter.com/dT6fAZmmZ6
— JournoTurk (@journoturk) September 11, 2023
Dogradonačelnik Derne priznao je da brane nisu održavane od 2002. godine. Gnjev javnosti potakle su tvrdnje na društvenim mrežama da su sredstva namijenjena održavanju preusmjerena u druge svrhe. Stručnjak za brane Muhamad Ahmad kritizirao je u libijskim medijima ‘sigurnosni kaos i sporost libijskih vlasti’ u pogledu sigurnosnih mjera.
Prema mišljenju stručnjaka, najvjerojatniji scenarij proboja postupno je urušavanje najprije gornje, potom i donje brane. Ekstremne padaline i način izgradnje pridonijeli su katastrofi, a libijske brane napravljene su od materijala dostupnih u regiji, tj. gline i kamenja.
Prema riječima Dragana Savića, stručnjaka s kojim je razgovarao BBC, ta vrsta nasipa se ne prelijeva, ali se nakon nasipanja, za razliku od betonskih, često uruši.
