Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom summitu na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da “donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti”.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem videoveze. Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Prema njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
“Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu”, napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.
Ursula von der Leyen je od 2013. do 2019. bila ministrica obrane Njemačke u vladi Angele Merkel.
Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost. Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.
Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama. Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća
Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.
Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza. Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a ako su ta sredstva namijenjena za obranu.
Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine – rekla je von der Leyen.
Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od proračunskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.
Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u obranu. Kohezijska sredstva inače su namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke obrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.
Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o potpori Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za obranu nemaju primjedbi. U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini.
Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska
upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta.
Slavko Vukadin/Hina/Foto: EPA _Ansa
Njegovi obožavatelji pročitali su u stihovima njegovego pjesmu koju je objavio na Facebooku, kako im…
Predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković telefonski su razgovarali uoči sutrašnjeg izvanrednog sastanka Europskog…
Hrvatski nogometni savez je obavijesto da su poništene ulaznica za utakmice hrvatske reprezentacije koje su…
Komentiraj