Četiri prednosti uvođenja eura: Vujčić otkrio i što će biti s valutom ako propadne EU

Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je na HRT-u, još jednom ponovio da nije trgovao povlaštenim informacijama. Predočio je koristi i rizike ulaska Hrvatske u eurozonu.

Kroz primjer Riječke banke koja je početkom 2000-ih postala nesolventna guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o trgovini povlaštenim informacijama.

“Zbog kršenje propisa u trgovini s devizama stvorio se takav gubitak da je Riječka banka de facto postala nesolventna. Država ju je morala preuzeti i onda ju je poslije prodala Erste banci. Preuzela ju je od njemačke banke koja je u tom trenutku bila vlasnik. Ako je netko prije nego što je ta informacija o gubitku banke postala javno dostupna, imao tu informaciju i prodao svoje dionice Riječke banke – to je onda trgovina na temelju povlaštenih informacija i to je kazneno djelo. Zbog toga se ide u zatvor. To se ne smije raditi po Zakonu o tržištu kapitala”, kazao je.

Na pitanje je li netko u HNB-u trgovao na temelju povlaštenih informacija odgovorio je da teško to može znati.

“Ja sigurno nisam. Ja sam svoje dionice jednom kupio i prodao prije donošenja zakona. Sami sebi smo to zapriječili da ne bi došlo do potencijalnog sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju neke informacije koju je imao, to mi ne možemo znati. To može saznati samo HANFA”, kazao je Vujčić.

Istaknuo je da je o eventualnom trgovanju povlaštenim informacijama u HNB-u to nemoguće znati po “zapovjednoj odgovornosti”. Te da ti podaci nisu dostupni ni njemu, ni ikome u HNB-u.

“Mi ne možemo znati je li u zadnjih 20 godina netko od više od 2200 zaposlenika HNB-a nešto napravio što ne bi bilo u skladu bilo s etičkim kodeksom bilo sa zakonom. To ćemo moći znati i saznat ćemo nakon što HANFA završi sa svojim nadzorom”, dodaje.

Guverner Vujčić iznio je i četiri bitne koristi od uvođenja eura. 

“Prvo je ukidanje valutnog rizika. Valutni rizik je jako visok. Više od 500 mlrd. kuna duga svih sektora u Hrvatskoj (stanovništva, poduzeća i države) vezano je uz euro. Što to znači? Kada tečaj kune deprecira, devalvira prema euru za 10%, to znači da se dug stvarno povećava za 50 mlrd. kuna. Kućanstva, poduzeća i država moraju platiti 50 mlrd. kuna više za servisiranje tog duga, budući da je on indeksiran u euru. To je veliki rizik. On je praktički s nama od početka naše države.

Nekada smo bili vezani za njemačke marke, a danas uz euro. Trenutkom ulaska u euro, cijeli taj rizik se miče. Taj tečajni rizik je jako veliki i doveo bi do recesije u Hrvatskoj da se materijalizira. Uvijek govorim ne možemo devalvirati da pomognemo ekonomiji jer će se dogoditi upravo suprotno. Ući ćemo u recesiju ako devalviramo.

Druga korist je uklanjanje transakcijskih troškova koji su otprilike milijardu i 200 milijuna kuna godišnje. To nije za zanemariti. To su troškovi zamjene kuna u euro, koji će preuzimanjem eura postati nepotrebni.

Treća korist je smanjenje kamatnih stopa. To je isto značajna dobit. Kamatne stope smanjuju se zbog toga što se smanjuju regulatorni troškovi ulaskom u eurozonu i smanjuje se opet taj valutni rizik. Što je veći valutni rizik to je veća kamatna stopa. Mi sada već imamo niže kamatne stope zbog toga što smo na putu u eurozonu, nego što bi one bile da nismo na putu u eurozonu.

 Četvrta korist, za koju se nadam da je nikada nećemo ostvariti, je ta da ako upadnemo u krizu imamo pristup mehanizmima eurozone – Europskoj središnjoj banci koja može kupovati naše obveznice, banke imaju pristup likvidnosti u euru i imamo pristup europskom mehanizmu stabilosti (ESM) koji ima više od 500 mlrd. eura na raspolaganju za pomoć zemljama eurozone ako upadnu u krizu. Trenutačno taj ESM drži oko 60% ukupnog grčkog duga. Bez njega bi se Grčka puno skuplje trebala zaduživati”, istaknuo je Vujčić.

Govoreći o rizicima ulaska u eurozonu rekao je da je to prvenstveno gubljenje monetarne autonomne politike. Međutim, često objašnjavam, kazao je, da mi nju trenutačno niti nemamo u punom obujmu, upravo zato što ne možemo koristiti tečaj, ne možemo devalvirati valutu da bismo potaknuli ekonomiju.

Što u slučaju raspada EU?

Na pitanje hoćemo li imati dovoljno vlastitih deviznih rezervi za vlastitu valutu ako se raspadne EU, Vujčić je potvrdno odgovorio.

“Ako se to dogodi imat ćemo dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavimo svoju vlastitu valutu. Imat ćemo ih daleko više nego što smo ih imali 1991. godine kada smo uspostavili monetarnu suverenost po prvi puta. Bit ćemo u neusporedivo boljoj situaciji. Od ovih pričuva koje sada imamo, dakle više od 20 mlrd. eura, samo 350 mil. eura ide na zajedničko upravljanje u Europsku središnju banku. Sve ostalo ostaje na upravljanje HNB-u. Što se toga tiče, ne moramo se bojati”, zaključio je Vujčić.

R.I. /Foto:pxll