Cijene zlata dosegnule su danas novi rekord pod utjecajem nagađanja da bi američka središnja banka mogla sniziti ključne kamatne stope, a dodatni poticaj bio im je i trend pojačane kupnje središnjih banaka.
Cijena unce zlata porasla je na fizičkom tržištu za 0.2 posto, na 2473.59 dolara. Nakratko je dosegnula i novi rekord, od 2482.29 dolara.
Na američkom tržištu zlatom se u terminskim ugovorima trgovalo po 0.4 posto višoj cijeni, od 2478.75 dolara po unci.
Trgovci su se okrenuli zlatu budući da ih je zabrinulo posustajanje kineskog gospodarskog rasta. U drugom tromjesečju kineski BDP porastao je za 4.7 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, izvijestio je u ponedjeljak zavod za statistiku, uz kontinuirani pad tržišta nekretnina i posustalu osobnu potrošnju. U prva tri ovogodišnja mjeseca uvećan je za 5.3 posto.
Tržišta nagađaju i da bi američka središnja banka mogla uskoro sniziti ključne kamatne stope budući da su potrošačke cijene u lipnju pale na mjesečnoj razini prvi put od početka pandemije. Dolar je u takvom okruženju oslabio.
Fed bi na rujanskoj sjednici mogao sniziti ključne kamatne stope za najmanje četvrtinu postotnog boda, nagađaju trgovci, prema FedWatch Toolu, koji je osmislila savjetodavna tvrtka CME.
Predsjednik Feda Jerome Powell rekao je u ponedjeljak da tri podatka o inflaciji u drugom tromjesečju “u određenoj mjeri ulijevaju povjerenje” da se tempo rasta cijena kontinuirano vraća na ciljanu razinu, što bi se moglo protumačiti kao signal da se spremaju sniziti troškove zaduživanja.
“Čini se da je jasno da Federal Reserve namjerava sniziti kamatne stope u rujnu”, smatra Alex Ebkarian i to je po njegovom mišljenju trenutno “katalizator” koji podiže cijene zlata.
Središnje banke istodobno kupuju više zlata, što se obično označava pojmom “dedolarizacije”, dodaje Ebkarian.
Priča o hrvatskom zlatu
Potražnja na zapadnim tržištima, geopolitički rizici i moguće prijetnje recesije mogli bi u drugoj polovini godine podići cijenu zlata na 2600 do 2700 dolara po unci.
Hrvatska u postupku sukcesije bivše države naslijedila oko 15,5 tona zlata
U svibnju 2015. Vlada Zorana Milanovića je službeno odgovorila na pitanje saborskog zastupnika Gorana Marića o sudbini državnih zaliha zlata.
Nakon raspada Jugoslavije zalihe zlata raspodijeljene su tek nakon postignutog dogovora o sukcesiji, a Hrvatska je 2001. godine postala vlasnica 13,127 tona zlata, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu.
U drugom slučaju Hrvatskoj je u procesu sukcesije SFRJ u svibnju 2005. pripao i 23-postotni udjel u zlatu koje je bilo pohranjeno u središnjoj banci Francuske i poslovnoj banci Credit Suisse u Zürichu. Količinski, Hrvatskoj su pripale 2,4 tone zlata.
Od 15,5 tona zlata po mizernim je cijenama 13,1 tonu prodao HNB u vrijeme SDP-ove Vlade Ivice Račana samo par mjeseci nakon što smo ih dobili, a ostatak od 2,4 tone prodala je HDZ-ova Vlada u vrijeme Ive Sanadera
U kolovozu 2001. godine Vlada Ivice Račana donosi se odluka o prodaji 13,1 tona zlata. Prodala ga je za 276 dolara po unci, ukupno za 117,2 milijuna dolara. Sanaderova vlada je 2,4 tone prodala po dvostruko višoj cijeni, za 496 dolara po unci, i zaradila 31,15 milijuna dolara.
Hrvatska je 15,5 tona zlata prodala za ukupno 148,35 milijuna dolara, a vrijednost tog zlata po današnjim cijenama bila bi oko 1,35 milijardi dolara ili 9,1 puta više. Razlika u cijeni je 1,2 milijarde dolara ili 8,43 milijarde kuna.
M. Marković/Foto: pxll/ Shutersttock
