MAXPORTAL je u protekle dvije godine objavio brojne prijave upućene Ministarstvu pravosuđa vezane uz nezakonit i nepravilan rad državnog odvjetništva, USKOK-a i sudova u više predmeta, a u kojim prijavama su navedene konkretne nezakonitosti i nepravilnosti sa dokaznom dokumentacijom u prilogu, te i imena službenih osoba koje su prijavljene nezakonitosti počinile.
Kriminalna hobotnica unutar pravosudnih tijela, sudova i institucija svoje krakove seže ne samo u visoku politiku, već i u interesne grupacije povezane sa krupnim kapitalom stečenim privatizacijskom pljačkom državne imovine i vodeća odvjetnička drštva koja su svoje enormno bogatstvo stekli krojeći zakone po svojoj mjeri i interesima krupnog kapitala, te u sprezi sa političkom scenom koja posljednjih 12 mjeseci poprima sasvim nove obrise.
No, utjecaj SDP-ovih i HDZ-ovih korumpiranih kadrova i nadalje je izuzetno velik u svim ključnim segmentima, iako ni približno tako snažan kao što je donedavno bio. Pravosuđe je bolna točka korumpirane politzičke scene i interesa krupnog kapitala stečenog privatizacijskom pljačkom države i kroz pogodovanje političkih struktura nekolicini privilegiranih hrvatskih tajkuna, a nad kojim je uspostavljena apsolutna konrola radi zaštite opljačkane državne imovine.
Stoga i ne čudi što u dosadašnjem djelovanju državnog odvjetništva pod vodstvom Mladena Bajića i Dinka Cvitana nije provedena gotovo niti jedna istraga ili podnijeta optužnica protiv korumpiranih sudaca, državnih odvjetnika ili drugih visokopozicioniranih službenih osoba unutar pravosudnih tijela i institucija.
Jer kako istragu započeti, a da i sami istragom ne budu obuhvaćeni.
A takvo što zasigurno ne mogu provesti niti Mladen Bajić, niti Dinko Cvitan, niti bilo tko od onih koji su kao čelne i visokopozicionirane službene osobe unutar pravosudnih tijela, sudova i institucija najodgovornije za nastali kaos u pravosuđu, te narušenu pravnu sigurnost i temelje pravnog i demokratskog sustava što je stav i Euroopske komisije koja je u više navrata zaprijetila monitoringom nad radom pravosuđa.
Stoga i ne čudi da je upravo pravna sigurnost prioritet rada novog saziva Sabora i Vlade RH na čelu sa Andrejom Plenkovićem, jer bez učinkovite pravne države i zajamčene pravne sigurnosti nema prosperiteta, gospodarskog razvoja i socijalne pravednosti. Politička stabilnost je kao prva točka programa rada Sabora i buduće Vlade je uspostavljena suradnjom HDZ-a i MOST-a uz potporu manjinaca i ostalih izabranih saborskih zastupnika koji su pružili potporu radu buduće Vlade, a na redu je pravna sigurnost kao preduvjet za razvoj gospodarstva i socijalnu pravednost kako je to najavljeno od budućeg predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je do sada ispunio obećano.
Kao pravnik zasigurno ima bolji pregled situacije i stanja u pravosuđu nego njegov prethodnik, pa će tim lakša i učinkovitija suradnja biti sa budućim ministorm pravosuđa bez obzira bio to sadašnji tehnički ministar Šprlje ili netko drugi.
USKOK plaćao vještacima po 11 puta većoj cijeni – šteta državi u stotinama tisuća kuna!
Maxportal je još prije više mjeseci i javno objavio dokumente iz kojih je vidljivo da su DORH i USKOK angažirali sudskog vještaka Vladimira Krkleca i tadašnjeg predsjednika uprave Splitsko-dalmatinske banke Antu Blaževića za izradu vještačenja u tzv. slučaju „HPB Bankomat“ te da su za izradu vještačenja Vladimiru Krklecu iz Splita isplatili više od 300.000,00 kuna za 790 utrošenih radnih sati, odnosno 400 kuna po jednom (1) satu rada, iako je propisana cijena rada po satu rada 35 kuna bruto. Iz navedenog proizlazi da su državno odvjetništvo i USKOK u oštetili državni proračun u iznosu većem od 250.000,00 kuna, te u istom iznosu omogućili vještaku Vladimiru Krklecu nezakonito stjecanje imovinske koristi
Maxportal je u posjedu računa sudskog vještaka Vladimira Krkleca ispostavljenog od strane USKOK-u za uslugu vještačenja u predmetu „HPB Bankomat“. Krklecu je isplaćeno nevjerojatnih 316.000,00 kuna. Koliko je koštao ostatak vještačenja kojeg je naplatio Ante Blažević, još uvijek je nepoznanica. No, ne zadugo. Kako stvari stoje, vještačenje „HPB Bankomat“ je državu koštalo i basnoslovnih 600.000,00 a možda i koja kuna više, što je u usporedbi sa studijom Damira Polančeca znatno više prouzročena šteta državnom proračunu. Da podsjetimo, zbog izrade studije koja je plaćena 500.000,00 kuna Damir Polančec je pravomoćno osuđen na bezuvjetnu zatvorsku kaznu koju je već i izdržao.
Naime, radi se o identičnom kaznenom djelu počinjenom od strane odgovornih osoba državnog odvjetništva i USKOK-a po kojem je bivši potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar gospodarstva Damir Polančec već pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu u trajanju od 15 mjeseci, i to prema optužnici USKOK-a.
Naime, Damir Polančec je osuđen jer je dao izraditi stručno-pravnu studiju te je na teret Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva neosnovano odobrio plaćanje računa za studiju u iznosu od 500.000 kuna za koji iznos je drugookrivljeniku, vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću pribavio nepripadnu imovinsku korist na štetu proračuna Republike Hrvatske. Polančec je proglašen krivim za zlouporabu položaja i ovlasti, dok je Miletić osuđen zbog toga što ga je poticao na to kazneno djelo. Osuđen je godinu dana i zabranu bavljenja odvjetničkom praksom u trajanju od dvije godine. Obojica su sukladno presudi morali platiti sudske troškove te uplatiti 500.000 kuna u državni proračun.
Vještačenje splitskog dueta „Krklec&Blažević“ koštalo je državu ni manje ni više već 300 stolova i 300 stolica i to po maloprodajnoj cijeni u trgovinama IKEA, a uz popust i desetak kompjutera za zapisničarke koje navodi Cvitan da mu nedostaju. Koliko će državu u konačnici koštati Bajić, Cvitan, Ljubičić, možemo samo nagađati. Što rade nadležne institucije i tko kontrolira rad državnog odvjetništva i trošenje proračunskog novca od strane državnog odvjetništva i USKOK-a? Neovisnost njihovog rada ne podrazumijeva nezakonito trošenje novca poreznih obveznika na plaćanje sudskih vještaka u višestruko većim iznosima od propisanih.
Kako je moguće da glavni državni odvjetnik samovoljno bez ikakve procedure i javne nabave angažira sudske vještake prema svom odabiru isplaćujući stotine tisuća kuna proračunskih sredstava? Je li itko u ovoj državi izvršio kontrolu i reviziju poslovanja državnih odvjetništava i USKOK-a kako bi se dali odgovori na neka od pitanja kao npr. koji sudski vještaci su od strane DORH-a i USKOK-a najčešće angažirani, na koji način se radi odabir vještaka od strane državnog odvjetništva i USKOK-a?
Koliko je i kojim sudskim vještacima isplaćeno novca iz državnog proračuna te koji sudski vještaci su ostvarili najveći promet u tom u najmanju ruku netransparentnom trošenju državnog novca, a iz slučaja vještaka Vladimira Krkleca u predmetu „HPB Bankomat“ očito je da se radi i o kaznenom djelu zlouporabe položaja i ovlasti i protupravnog stjecanja nepripadajuće imovinske koristi.
PLAĆANJE sudskih vještaka po 11 puta većoj cijeni od propisane ne predstavlja trošenje proračunskih sredstava u cilju borbe protiv korupcije i kriminala, već naprotiv, kriminal unutar pravosudnih tijela zbog čega ke/je već odavno trebalo preispitati odgovornost ne samo zamjenice ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić koja je donedavno vodila predmet „HPB Bankomat“, već i tadašnjeg ravnatelja USKOK-a Dinka Cvitana i glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića koji su neposredno sudjelovali u odabiru vještaka bez prikupljanja ponuda i postupka javne nabave.
Posebno otegotna okolnost proizlazi iz činjenice da je vještake iz Splita angažirao upravo bivši glavni državni odvjetnik Mladen Bajić i to telefonskim putem angažirajući za izradu vještačenja dvojicu vještaka iz Splita i to umirovljenika Vladimira Krkleca i predsjednika Uprave Splitsko dalmatinske banke Ante Blaževića kojeg glavni državni odvjetnik Mladen Bajić poznaje više od 20 godina što je i sam vještak Ante Blažević potvrdio u svom svjedočenju pred Županijskim sudom u Zagrebu.
Inače, vještak Ante Blažević je predsjednik uprave nedavno posrnule Splitsko dalmatinske banke čiji je suvlasnik i supruga glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, što predstavlja sukob interesa, zbog čega se vještak Ante Blažević imao obvezu izuzeti. No, prema iskazu vještaka Ante Blaževića pred Županijskim sudom u Zagrebu, Mladen Bajić i Dinko Cvitan ignorirali su upozorenja o sukobu interesa. SUDSKI vještaci za financijsko-knjigovodstveno vještačenje potvrdili su na Županijskom sudu u Zagrebu da su na telefonski poziv glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića dobili posao vrijedan više stotina tisuća kuna u predmetu HPB Bankomat.
No, prema iskazu vještaka Ante Blaževića pred Županijskim sudom u Zagrebu, Mladen Bajić i Dinko Cvitan ignorirali su upozorenja o sukobu interesa. Skandali vezani uz optužnicu „HPB bankomat“ počeli su isplivavati na površinu već u samom početku procesa 2010.god. kada je obrana optuženih izrazila sumnju u nezakonite radnje USKOK-a prilikom izrade financijsko-knjigovodstvenog vještačenja. Danas, sedam godina od pokretanja istrage, možemo mirne duše reći da je proces iskonstruiran i isforsiran, a što potvrđuje i rješenje Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu od 05.01.2016. godine kojim je obustavljena istraga protiv Josipa Protege, Ivana Sladonje, Marija Kirinića, te ostalih prijavljenih fizičkih i pravnih osoba Mehanika d.o.o., Nezavisna istarska televizija d.o.o. i dr.
Podsjetimo se, upravo je predmetom „HPB Bankomat“ započelo ‘otkupljenje grijeha’ Sanaderu naklonjenog tužiteljstva. Privođenje uprave jedine državne banke i klijenata za koje je USKOK tvrdio da su tu istu državnu banku koristili kao vlastiti bankomat (što god to značilo) naišlo je na salve odobravanja među osiromašenim pukom. Akteri navodne afere ‘HPB bankomat’ su unaprijed proglašeni krivima i unaprijed osuđeni. U takvim okolnostima, osuđujuća sudska presuda sve među onima koji se ‘nisu pokajali i priznali ono za što ih se tereti’ očito je trebala biti samo rutina i ispunjenje puke formalnosti. No nastao je problem. Zavezanih ruku i nogu i s teškim kamenjem oko nogu ovi su sumnjivci odlučili da će radije potonuti nego priznati nepostojeći grijeh. Za utemeljenu optužnicu ovo ne bi trebao biti nikakav problem. Težina dokaza trebala bi učiniti ono što nije postignuto izostankom ‘priznanja’. Za utemeljenu optužnicu i vjerodostojno tužiteljstvo!
Iz do sada viđenog, a i detalja još uvijek nepoznatih javnosti, ‘HPB bankomat’ je već dobio i drugu stranu priče. Iz mnogih činjenica sve više je naznaka da se ne radi tek o slučajnom propustu ili nekompetentnosti pojedinaca u DORH-u i USKOK-u, već i zlouporabama službenog položaja kojima se priklonio dio Bajićevih suradnika u skladu sa navedenom izjavom njegove zamjenice Ljubičić kako se nepriznavanje korupcije ‘neće tolerirati’. I nije se toleriralo! Kršeni su svi zakonski rokovi trajanja istrage, pa rokovi za podizanje optužnice.
No za utjehu, tko ide u pogrešnom smjeru ne pomaže mu ni galopiranje, niti beskrajno odugovlačenje sudskog postupka koje je uvijek u konačnici šteta po državu i pravni sustav. Stoga i ne čudi što država plaća štete u milijardama kuna zbog nekompetentnih kadrova uhljebljenih u tijelima državne uprave i institucijama države.
Na žalost, kad treba plaćati štetu, država smo svi mi. Kad treba uživati povlastice, država su samo oni, korumpirani političari i državni uhljebi postavljeni od strane korumpirane politike.
I predsjednik Živog zida, saborski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić u više navrata javno je ukazivao na kriminal u DORH-u i USKOK-u, te pokrenuo pitanje odgovornosti državnog odvjetništva i USKOK-a koji je sudskim vještacima iz Splita platio vještačenje po cijeni 11 puta većoj od propisane čime je sudski vještak Vladimir Krklec nezakonito stekao imovinsku korist u iznosu većem od 288.350,00 kuna, te je u istom iznosu oštećen državni proračun.
Možda je i ta činjenica jedan od razloga posljednih organiziranih napada na predsjednika Živog zida Ivana Vilibora Sinčića koji je u više navrata prozivao glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana i njegovog prethodnika i mentora Mladena Bajića.
ROTIRAJUĆI KADROVI U ZAŠTITI KRIMINALA SUDACA, DRŽAVNIH ODVJETNIKA I NJIHOVIH ZAMJJENIKA!
Rotirajući kadrovi koji se raspoređuju po državnim odvjetništvima, sudovima, Ministarstvu pravosuđa i brojnim drugim tijelima poput Državno-odvjetničkog vijeća, Državnog sudbenog vijeća, i dr., jamstvo su zaštite kriminala unutar pravosudnog sustava koji je uspostavljen upravo po modelu i interesu korumpirane politike i „domaćeg“ krupnog kapitala kojem se do današnjeg dana nije uspio suprostaviti niti strani kapital koji za ulaganja traži pravnu sigurnost. Stoga i ne čudi činjenica da gotovo da i ne postoje strana ulaganja u Hrvatsku, iako je gospodarski potencijal države jedan od najvećih u Europi.
Takvo što ne odgovara interesnim grupacijama okupljenim oko triju vodećih hrvtskih banaka koje su otuđene u privatizacijskoj pljački 90-tih, te koje Banke su nastavile sa uništavanjem države kroz njeno zaduživanje po izuzetno visokim i nerealnim kamatnim stopama, te kroz financiranje privatizacija po novim modelima putem dokapitalizacija kao što je to učinjeno sa Hrvatskom poštanskom bankom, Croatia osiguranjem i dr.
Učinkovita borba protiv korupcije i kriminala može se provesti samo pod jednim uvjetom, a to je provođenje neovisne i učinkovite istrage kontrolom i nadzorom nad radom pravosudnih tijela i institucija iz kojih bi se putem stegovnih, kaznenih i drugih odgovorajućih postupaka iz pravosuđa „odstranili“ svi oni koji pravosudni aparat zloupotrebljavaju kršeći zakone i propisane procedure pri obnašanju dužnosti, bez obzira da li to čine zbog nestručnosti, needuciranosti ili drugih razloga koji ih ni u kom slučaju ne opravdavaju za nastalu štetu i narušavanje pravne sigurnosti.
Gordana Klarić, pomoćnica ministra pravosuđa – bivša zamjenica županijske državne odvjetnice u Zagrebu i zamjenica ravnatelja USKOK-a instalirana je od strane bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića u Ministarstvo pravosuđa, Upravu za organizaciju pravosuđa.
Uprava kojoj je ona donedavno bila na čelu imala je kontrolu nad brojnim predmetima po kojim su zatraženi inspekcijski nadzori nad radom DORH-a, Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu i USKOK-a u kojem je i sama obnašala dužnost zajedno sa prijavljenim osobama prije nego je imenovana na mjesto pomoćnice ministra.
Odlaskom Mladena Bajića s mjesta glavnog državnog odvjetnika, Klarić je prebačena iz USKOK-a u Ministarstvo pravosuđa gdje je „kontrolirala“ predmete po kojim su upućene prijave vezane na nezakonit rad Državnog odvjetništva i USKOK-a. Kako se radi o predmetima po kojim su prijavljene i čelne osobe DORH-a, USKOK-a i ŽDO Zagreb, te zamjenica ravnatelja USKOK-a Sani Ljubičić i Sunčica Blažević, prijavljeni kriminal ostao je zataškan u ladicama Ministarstva pravosuđa.
Iz dokumenata u posjedu Maxportala proizlazi kako je više osoba iz Državnog odvjetništva i USKOK-a prijavljeno nadležnim tijelima i institucijama za brojne nezakonitosti i nepravilnosti u radu po više predmeta u razdoblju 2009.g. – 2016.g. koje se očituju u zlouporabama službenog položaja i ovlasti kažnjivo po čl. 291, st. 2 KZ-a i dr., krivotvorenju službene i poslovne isprave kažnjivo po čl. 279, st. 1 i 2 KZ-a, ovjeravanju neistinitog sadržaja kažnjivo po čl. 281, st. 1 i 2 KZ-a, uništenju službenog pečata i službenog spisa kažnjivo po čl. 318 KZa, sprečavanju dokazivanja kažnjivo po čl. 306, st. 1 i 2 KZ-a, lažnom prijavljivanju kaznenog djela kažnjivo po čl. 304, st. 1 i 2 KZ-a, i dr.
Na koji način su pokretane i vođene brojne istrage, te podizane optužnice o navodno najvećim korupcijskim aferama, utvrdit će se u zasebnim postupcima pred nadležnim i mjerodavnim tijelima i institucijama, a prema informacijama kojim raspolažemo o svemu su obaviještene i nadležne institucije Europske unije.
Koliki je opseg zlouporaba bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i bivšeg ravnatelja USKOK-a., sada glavnog državnog odvjetnika Dinka Cvitana, te više zamjenika ravntelja USKOK-a i zamjenika u državnom odvjetništvu najbolje govori činjenica da se radi o više tisuća stranica dokazne dokumentacije i brojnih video zapisa koji su uz prijave dostavljeni prema nadležnim tijelima i institucijama.
Naime, radi se o nezakonitim radnjama Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji više od 75 (sedamdesetpet) mjeseci nisu donijeli državno-odvjetničku odluku, te nezakonito provodili istražne radnje i prekoračili sve zakonom propisane rokove za donošenje državno-odvjetničke odluke.
U prijavi Ministarstvu pravosuđa detaljno se obrazlaže i navodi čitav niz nezakonitih radnji počinjenih od strane prijavljenih osoba Mladena Bajića, Sani Ljubičić, Dinka Cvitana, Sunčice Blažević i Željke Pokupec koje su kao službene osobe DORH-a, USKOK-a i Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu zlorabili službeni položaj i ovlasti i počinili više drugih kaznenih djela u predmetu „HPB Bankomat“.
Također, u prijavi se navode nezakonitosti počinjene od strane zamjenika glavnog državnog odvjetnika Borisa Koketija za počinjenje više kaznenih djela, između ostalih krivotvorenja službene ili poslovne isprave kažnjivo po čl. 279, st. 1 i 2 KZ-a, ovjeravanja neistinitog sadržaja kažnjivo po čl. 281, st. 1 i 2 KZ-a, lažnog prijavljivanje kaznenog djela kažnjivo po čl. 304, st. 1 i 2 KZ-a, te zlouporabe službeniog položaja i ovlasti.
Boris Koketi, zamjenik glavnog državnog odvjetnika kako saznajemo još uvijek je zamjenik iako je već stegovno kažnjen zbog više zlouporaba kojim je oštećen proračun Republike Hrvatske o čemu su mediji već pisali.
Glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan vrlo je ažuran i postupa u skladu sa zakonom propisanim rokovima kada je u pitanju odlučivanje o kaznenim prijavama protiv političara koji odlučju o imenovanjima i razrješenjima glavnog državnog odvjetnika, pa je tako državno odvjetništvo po prijavama protiv potpredsjednika Vlade RH i predsjednika MOST- a Bože Petrova donijelo državno-odvjetničku odluku po hitnom postupku obavjestivši i hrvatsku javnost kako nisu utvrđeni elementi kaznenog djela.
Nije sporna činjenica što je Dinko Cvitan postuapao u skladu sa zakonom u slučaju Bože Petrova, već je sporno što glavni državni odvjetnik postupa protivno zakonu kršeći sve zakonom propisane rokove u drugim identičnim predmetima običnih građana koji nisu u fokusu njegovog osobnog interesa očuvanja fotelje kroz selektivan pristup i rad koji ne priliči uređenim pravnim i demokratskim društvima.
Također, u slučaju donošenja državno-odvjetničke odluke po prijavi protiv saborske zastupnice Gordane Rusak državno odvjetništvo je postupilo u roku manjem od 30 dana, dok u ovom slučaju grupacije Fantasyland i Slavena Čolaka državno odvjetništvo nije postupilo već više od 75 mjeseci od dana podnošenja prijave, iz čega proizlazi da u Republici Hrvatskoj ne postoji jednakost svih pred zakonom, te da se zakoni ne primjenjuju jednako za sve.
Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske upućen je zahtjev Fantazija projekt i dr. za provođenjem inspekcijskoga nadzora nad radom odgovornih osoba Trgovačkog suda u Zagrebu i Ministarstva pravosuđa RH, Uprava za europske poslove, međunarodnu i pravosudnu suradnju koji više od 34 (tridesetčetiri) mjeseca nisu dostavili tužbu na odgovor tuženicima čime je u proteklom razdoblju od 34 mjeseca prouzročena znatna materijalna šteta grupaciji Fantasyland, a koju štetu snosi Republika Hrvatska sukladno čl. 105 Zakona o sudovima (N.N. 28/13, 33/15).
I Državno sudbeno vijeće u više navrata zatražilo je Ministarstvo pravosuđa provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora u ovom predmetu, no do današnjeg dana nemamo saznanja je li inspekcijski nadzor izvršen i što je inspekcijskim nadzorom utvrđeno,
SELEKTIVAN PRISTUP, MANIPULACIJE, KRIVOTVORENJA ISPRAVA I UNIŠTENJA SLUŽBENIH SPISA SAMO SU NEKE OD BROJNIH ZLOUPORABA U RADU DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA I USKOKA POD VODSTVOM BAJIĆA I CVITANA!
Sani ljubičić, zamjenica ravnatelja USKOK-a i više odgovornih osoba u PNUSKOK-u mjesecima su ispitivali djelatnike Hrvatke poštanske banke o kreditnim plasmanima HPB-a prije nego li su uopće izdali nalog za vještačenje, a sve to bez naloga Suda čime su prekršili zakon o bankarskoj tajni koji je reguliran ne samo Zakonom o kreditnim institucijama i Odlukama HNB-a, već u Uredbama EU o čuvanju bankarske tajne. Nakon izvršenih ispitivanja svjedoka na Županijskom sudu u Zagrebu isplivale su brojne nezakonitosti i nepravilnosti počinjene od strane glavne i odgovorne u „HPB Bankomatu“ Sani Ljubičić koja je prema iskazima svjedoka Damira Vujića (direktora HPB-a za upravljanje naplatom), Zdenka Perkovića (direktora Sektora HPB-a za gospodarstvo) i drugih djelatnika HPB-a koji su ispitivani u USKOK-u zlorabila položaj i ovlasti na način da je na njih vršen utjecaj da iskazuju o kreditnim plasmanima koji predstavljaju bankarsku tajnu, pa čak i tražeći da potpišu Zapisnike koji ne sadrže činjenice o kojima su iskazivali.
Neke od djelatnica HPB-a poput Nevenke Pleše dostavljali su zamjenici ravnatelja USKOK-a dokumentaciju o kreditnim plasmanima koji nisu bili predmetom HPB Bankomata, a na svjedočenju je Nevenka Pleše uz više odgoda izbjegla odgovarati na pitanja obrane objasnivši Sudu da je u pauzi između između dvaju ročišta izgubila pamćenje i da se više ničega ne sjeća.
Kako saznajemo, nedugo potom Nevenka Pleše iako teškog zdravstvenog stanja i izgubljenim pamćenjem i nadalje obavlja redovite poslove u HPB-u u Amruševoj ulici u Zagrebu, te se i javlja na telefonske pozive iz čega se zaključuje da joj se zdravstveno stanje po izlasku sa Županijskog suda u Zagrebu poboljšalo.
I sadašnja članica uprave HPB-a Dubravka Kolarić svjedočila je na Županijskom sudu u Zagrebu, te je odgovarajući na pitanja obrane iskazala kako iznošenje informacija o kreditnim plasmanima predstavlja bankarsku tajnu, a vještak Vladimir Krklec je iskazao kako je u Hrvatskoj poštanskoj banci dokumentaciju o kreditnim plasmanima dobivao upravo od Dubravke Kolarić i Mladena Šunjića koji je u više navrata upozoravao sudskog vještaka Antu Blaževića da ne bi smio imati uvid u dokumentaciju i raditi vještačenje o kreditnim plasmanima HPB-a zbog sukoba interesa koji ima kao predsjednik uprave Splitsko dalmatinske banke u kojoj je dioničar i Ecija Bajić Kuljiš, supruga tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića.
Čedo Maletić, predsjednik uprave HPB-a smjenjen je 2014.-te godine s čelnog mjesta HPB-a Odlukom Vlade Zorana Milanovića nakon neuspješne privatizacije kada je grupacija Fantasyland iz Samobora stavila zabilježbu na glavnu zgradu HPB-a u Jurišićevoj ulici 4 u Zagrebu zbog tužbi protiv Banke u iznosu većem od 800 milijuna kuna. Kao predsjednik uprave HPB-a nije poduzeo nikakve mjere kako bi spriječio kršenje bankarske tajne što je prema informacijamo iz odvjetničkih krugova rezultiralo novim tužbenim zahtjevima protiv HPB-a radi postupanja Bankwe protivno zakonu i pravilima kojima je regulirana obveza čuvanja bankarske tajne.
MINISTRU PRAVOSUĐA ANTI ŠPRLJI PRIJAVLJEN KRIMINAL UNUTAR DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA, USKOKA I SUDOVA! ŠPRLJE JOŠ UVIJEK ŠUTI!
U krugovima bliskim ministru pravosuđa Anti Šprlji samo su riječi hvale o sucu prekršajnog suda i zamjeniku predsjednice Općinskog suda u Metkoviću s koje pozicije je došao na mjesto ministra pravosuđa na prijedlog MOST-a. Marljiv, pravedan i pošten. No, kao takav je li se spreman suočiti sa stanjem u pravosuđu i kaosu nastalom prije njegovog dolaska ne čelo Ministarstva pravosuđa, još uvijek ne znamo. Okružen postojećim kadrovima, informacije o bilo kakvim namjerama čišćenja kriminala unutar pravosuđa vrlo brzo procure uparvo do onih koji su vjerodostojnost hrvatskog pravosuđa narušili, te pravosuđe privatizirali zastupajući svoje osobne interese i interese onih koji su ih političkim dikatatom na čelna mjesta postavili, a na štetu države i njenih građana.
Nadajmo se da ministar Šprlje nije samo jedan u nizu koji su pod pritiskom postali dijelom pravosdunog sustava koje je kako i sam kaže samo djelomično korumpiran.
Maxportal je u više navrata objavio čitav niz zahtjeva upućenih Ministarstvu pravosuđa za provođenjem inspekcijskih nadzora nad radom Državnog odvjetništva RH, Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, USKOK-a, trgovačkog suda u Zagrebu i Općinskog građanskog suda u Zagrebu zbog brojnih zlouporaba, nezakonitosti i nepravilnosti u radu više prijavljenih čelnih osoba i njihovih zamjenika, te sudaca u kojim su navedene konkretne osobe sa imenom i prezimenom, te konkretne nezakonitosti i nepravilnosti u radu uz cjelovito priloženu dokaznu dokumentaciju.
No, do današnjeg dana maxportal nije dobio nikakvo očitovanje iz Kabineta ministra Šprlje vezano objavljene informacije, pa je za pretpostaviti da očitovanje nisu dobili niti prijavitelji koji su Ministarstvu pravosuđa uputili prijave o kriminalu unutar pravosudnih tijela i sudova što upućuje da se ništa još uvijek promijenilo nije. Možda tek poneka nova visoka pozicija na trošak građana i državnog proračuna koja će zadovoljiti apetite najbližih ministrovih suradnika poput Maje Grubišin, pomoćnice ministra pravosuđa pod čijom je nadležnošću provođenje inspekcijskih nadzora koji još uvijek nisu izvršeni niti po jednoj od prijava koje su i javno objavljene.
I HRVATSKI SABOR ZATRAŽIO JE POSTUPANJE MINISTARSTVA PRAVOSUĐA!
Pomoćnica ministra pravosuđa Maje Grubišin koja se na posljednjim parlamentarnim izborima ispred MOST-a kandidirala u I (prvoj) izbornoj jedinici, Grad Zagreb promovirajući svoju stručnost i vjerodostojnost putem spota objavljenom na dalje.com navodeći kako je najveći uspjeh MOST-a dovođenje ljudi poput nje same u sustav tek treba opravdati povjerenje birača, svoju stručnost, odgovornost i vjerodostojnost.
Maxportal se obratio i ministru pravosuđa Anti Šprlji sa pitanjima vezano uz prijavljene nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnog odvjetništva i USKOK-a, te još nekoliko prijava Ministarstvu pravosuđa protiv predsjednice Trgovačkog suda u Zagrebu i sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu po kojima je i Državno sudbeno vijeće zatražilo postupanje i provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora Ministarstva pravosuđa nad radom Trgovčkog suda u Zagrebu.
Naime, Državno subeno vijeće je u lipnju 2016.g. zatražilo od Ministarstva pravosuđa provođenje izvanrednog inspekcijskog nadzora nad radom Trgovčkog suda u Zagrebu u predmetu naknade štete po kojem je grupacija Fantasyland iz Samobora podnijela tužbu protiv ruskog državnog fonda u iznosu od 95 milijuna EUR-a, no do današnjeg dana nema informacija je li izvanredni inspekcijski nadzor proveden.
Također i Hrvatski sabor je u više navrata tijekom 2016.g. zatražio postupanje Ministarstva pravosuđa po prijavama grupacije Fantasyland iz Samobora, no do današnjeg dana još uvijek nema informacija jesu li inspekcijski nadzori provedeni.
D. Lukić/Maxportal
