CULEJ U SABORU: “Na popisu suradnika Udbe nalazi se i Goran Beus, kodno ime ‘Odisej’ – gospodine Beus, jeste li to vi?”

PRIJEDLOG Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, koji se u srijedu našao pred zastupnicima, samo desetak mjeseci nakon tzv. Mostovih izmjena zakona, očekivano je zaoštrio retoriku na relaciji Most-HDZ.

 

HDZ je uvjeravao kako gradivo postaje dostupnije, Most je, nazivajući zakon “lex kolega” optuživao vladajuće da zatvaraju arhive.

“Ovim prijedlogom zatvaraju se arhivi, jer daje Vladi diskrecijsko pravo da bilo što proglasi tajnim podatkom ili podatkom od nacionalnog interesa, a time se sve zatvara”, poručio je Mostov Nikola Grmoja ističući kako je prema tzv. Mostovim izmjenama sve bilo otvoreno.

Sporno im je pomicanje datuma do kojeg je gradivo dostupno, obzirom da je Mostovim izmjenama javno arhivsko gradivo nastalo do donošenja Ustava 22. prosinca 1990. postalo dostupno bez ograničenja, odnosno 30 godina od nastanka, uz neke mjere zaštite osobnih podataka. Novim prijedlogom arhivi su dostupni do 30. svibnja 1990.

Deklasificirano se ponovno klasificira

“Imali smo otvoreno sve do božićnog Ustava i to je zapravo najzanimljivije istraživačima, taj proces tranzicije iz komunističkog u demokratski sustav. Sada ono što je bilo deklasificirano Ministarstvo kulture ponovno klasificira”, zamjerao je Grmoja.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek tvrdi da nije tako: “30. svibnja prekretnica je u Hrvatskoj, ono što je bilo do 29. svibnja pripada jednom režimu i vremenu, 30. svibnja konstituiran je prvi hrvatski demokratski Sabor, izabran na demokratskim izborima”.

Kroz javnu raspravu, prema prijedlogu brojnih povjesničara predložen je taj datum, kaže Obuljen Koržinek, jer je to stvarni trenutak prekretnice u kojem je Hrvatska iz totalitarnog prešla u demokratsko društvo.

I HDZ-ova Dragica Roščić kaže da je 30. svibnja 1990. prijelomni datum zbog početka stvaranja suvremene, samostalne i moderne Hrvatske, pa kao takav treba stajati u tom zakonu.

“Simptomatično je da ovim zakonom, kojeg bismo mogli slobodno nazvati ‘lex kolega’, Vlada ima diskrecijsko pravo da određeni podatak proglasi važnim za nacionalnu sigurnost i učini ga nedostupnim”, zamjerao je Mostovac Marko Sladoljev aludirajući na medijske napise o povezanosti HDZ-ova Vladimira Šeksa i bivše jugoslavenske tajne službe.

Zakon prozvan “Lex kolega!

Njegov stranački kolega Miro Bulj poručuje da će “lex kolega” zatvoriti ono što je, ne tako davno, već otvoreno. “Izuzete su od zaštite osobnih podataka samo one osobe koje su istovremeno bile pripadnice ili suradnice službi državne sigurnosti i obnašale javnu dužnost. Dakle, samo dva čovjeka u cijelom sustavu ne bi mogla zaštititi svoje podatke i njihovi podaci bi bili javno dostupni”, naveo je Bulj.

“Ovim prijedlogom zakona cjelovito se rješavaju problemi od neadekvatnog skladištenja, preko nemogućnosti adekvatne digitalizacije, do neusklađenosti podzakonskih akata. Vaš tadašnji prijedlog zakona je parcijalno pristupao, fokusirao se samo na jedan detalj, a zanemario sve druge detalje”, poručila je HDZ-ova Irena Petrijevčanin Vuksanović.

SDP uz Most: Arhivi su počišćeni

Uz Most je u raspravi stao SDP. “Slažem se da treba sve otvoriti, neka se sve vidi, ne treba se ničega bojati. Jasno da samo pojedincima to ne odgovara, ali oni nam i stvaraju opterećenje. Šest mjeseci ste izuzeli, od božićnog Ustava do svibnja ’90. godine. Postavlja se pitanje koga se sada štiti i zbog čega se to radi? Zašto su ostavljene mogućnosti da neki pojedinci stave zabranu na otvaranje pojedinih dosjea”, pitao je SDP-ovac Gordan Maras.

S njim se slažu njegove stranačke kolege, pa se Sabina Glasovac pita s kim se zapravo HDZ želi obračunati i koga želi zaštititi kroz izmjene zakona, a Alen Prelec uvjeren je kako je očito nekome u interesu “da se baš sve ne vidi i da se sve ne može pročitati”. “Prema svim našim informacijama, u zadnjih 27 godina sve je počišćeno, ekipa je to počistila po preuzimanju vlasti i sada je ostalo jedino da narod vidi neke sitne kokošare, švercere, pijandure koji su prijavljivali ljude koji su pjevali ‘Ustani bane’ ili ‘Vilu Velebita'”, kaže SDP-ov Predrag Matić.

HRAST-ov Hrvoje Zekanović drži da će se otvaranjem arhiva “saznati jedno veliko ništa”. “Tu i tamo nadrljat će neki čovjek koji je možda bio suradnik UDBA-e ili simpatizer, ali oni ključni ljudi, vlastodršci, oni će proći bez posljedica”, poručio je.

Polemika Culeja i Beus Richembergha

Ministrica Obuljen Koržinek pojašnjavala je kako se predloženim zakonom omogućuje transformacija iz klasičnog u digitalni arhiv, a za razliku od važećeg zakona definira se stvaranje, predaja i čuvanje arhivskog gradiva u elektroničkom obliku. “Stvaraju se pretpostavke za preuzimanje digitalnog gradiva i digitalizaciju usluge arhiva ,i to je zapravo ključna novina u odnosu na zastarjeli Zakon o arhivskom gradivu i arhivima”, ustvrdila je.

Goran Beus Richembergh u ime Kluba Glasa i HSU-a imao je niz zamjerki zbog kojih neće podržati taj zakon u prvom čitanju i dodao da pristaju i na datum 15. siječnja1998. “koji je zapravo službeni datum završetka reintegracije hrvatskog Podunavlja, pa da vidimo što je bilo i do tada”.

Stevo Culej (HDZ) repliku je iskoristio da ga upita tko je on zapravo.

“Tko ste vi gospodine koji nam lamentirate često ovdje o svim temama, a posebice o ovoj temi”, pitao je Culej i pročitao: ‘U veljači 2006. Hrvatski list iz Zadra objavio je navodni popis suradnika negdašnje UDBA-e. Među mnoštvo imena našao se i stanoviti Goran Beus s kodnim nazivom ‘Odisej’.

Jeste li to vi gospodine Beus? Ako niste, ja vam se izvinjavam do zemlje”, rekao je Culej.

Prozvani Richembergh mu je uzvratio kako “srdačno prima ispriku” jer to nije on, te pojasnio kako je u tri odvojena sudska postupka dokazao da se radi o lažima i klevetama.

MP/Hina