Komemoracijom za žrtve komunističkih zločina kod jame Jazovka na Žumberku, kojoj je prethodila komemoracija žrtvama ustaškog terora u Jadovnom, završilo je obilježavanje Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Nakon polaganja vijenaca, predsjednik Sabora Josip Leko je istaknuo da se tim civilizacijskim i političkim činom u Jadovnom i kod Jazovke pokazuje okrenutost hrvatskog društva budućnosti i demokratskim vrijednostima. Time pokazujemo da ne sektašimo prema žrtvama. Bez obzira u čije ime i čije ideologije su žrtve pale taj čin smatramo vrijednim radi izgradnje harmoničnijeg hrvatskog društva, te ćemo to činiti i ubuduće, rekao je Leko.
Ministar Predrag Matić naglasio je da su se na obje grobnice s istim dostojanstvom i pijetetom poklonili žrtvama, te je izrazio zadovoljstvo što su se komemoraciji u Jadovnom odazvale i katolička i pravoslavna crkva.Njihove pohvale za rad Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih grobalja, grobalja žrtava drugog svjetskog rata i grobalja poslijeratnog razdoblja imaju težinu i značenje da konačno u Hrvatskoj završava Drugi svjetski rat, stvarno i simbolički, rekao je Matić. 
U organizaciji Ministarstva branitelja komemoraciji su nazočili i vijence za stradalnike Jazovke položili predsjednik Sabora Josip Leko, izaslanik predsjednika Republike general-bojnik Mate Ostović, ministar branitelja Matić, predstavnici veleposlanstva Austrije, Italije, Japana, Danske i Njemačke, te Zagrebačke županije i Vladinog Povjerenstva za istraživanje, uređenje i održavanje vojnih grobalja, grobalja žrtava drugog svjetskog rata i grobalja poslijeratnog razdoblja. Katoličku crkvu je na komemoraciji u Jadovnom predstavljao gospićko-senjski biskup Mile Bogović. Novinarima je kazao kako ranije nije dolazio jer mu se činilo da se ‘licitiralo brojem žrtava’ te da se ‘konstruirala istina, a laž ubija istinu’.
Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko iskoristio je spomendan žrtvama totalitarizma da još jednom napadne aktualnu vlast.
‘To nije lijeva struktura nikakva, ideološka, to je jugonostalgična, a dokaz tomu je njihova uporna i čvrsta tvrda zaštita velikog zločinca Josipa Broza Tita. Oni bi danas nazivali ulice po njemu i držali njegove biste po svojim uredima’ kazao je Karamarko koji je nazočio komemoraciji i misi u Bilima pokraj Mostara.
Županijski odbor HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije, predvođen predsjednikom HDZ-a je, povodom Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, odao počast žrtvama komunističkog terora koje su ubijene na otoku Daksi u listopadu 1944 .godine, nakon što su partizanske jedinice ušle u Dubrovnik.
Naša je tragedija što smo se davno obračunali sa svim vrstama totalitarizama osim sa komunističkim. Još uvijek je vinovnik i čovjek koji je po zapovjednoj odgovornosti odgovoran za te zločine, koji su počinjeni, ne samo nad hrvatskim narodom, pa i ovdje na Daksi, slavljen kao neka velika povijesna hrvatska osobnost. Govorim o Josipu Brozu Titu. To je naša tragedija, kazao je Karamarko.
Aktualnu Vladu proziva da se još uvijek nije spremna suočiti s komunističkim zločinima. Današnja lijeva Vlada, na žalost, nije još spremna suočiti se s komunističkim zločinima. Ono što je bitno je da HDZ želi graditi sustav i društvo koje je distancirano od bilo kojeg totalitarizma, rekao je predsjednik HDZ-a.
Splitski HDZ obilježio je ovaj dan kod spomen-ploče na Katalinića brigu, mjestu stradanja žrtava komunizma u nekadašnjem zloglasnom zatvoru. ‘Dajmo pijetet, poštovanje prema svim stradalima za Hrvatsku, ali ne otvarajmo grobove. Pustimo povjesničarima da istražuju istine. Gledajmo u budućnost jer jedino skupa, nepodijeljeni, možemo graditi bolju i prosperitetniju Hrvatsku’, predsjednik GO HDZ-a Split Petar Škorić.
Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava utvrđen je Deklaracijom Europskog parlamenta o proglašenju 23. kolovoza europskim danom sjećanja na žrtve staljinizma i nacizma, a potvrđen je točkom 15. Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. Hrvatska se 2011. godine obilježavanjem Europskog dana sjećanja pridružila većini zemalja članica EU u promišljanju kompleksne zajedničke povijesti. Europski parlament u svojoj preporuci svakoj zemlji ostavlja slobodu da obilježavanje sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima prilagodi vlastitoj povijesti i tradiciji.
