Hrvatska danas slavi Dan neovisnosti, državni blagdan kojim se obilježava spomen na odluku sabora kojom su raskinute sve državnopravne veze s Jugoslavijom.
Spomen je to na 8. listopada 1991. kada je sabor jednoglasno donio odluku da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više, kao takva, ne postoji.
U podrumu INA-e odluku pročitao Šeks
Odluku o dovršetku postupka razdruživanja pročitao je Vladimir Šeks u zgradi Ine u Šubićevoj ulici, gdje su zastupnici i novinari prevezeni iz zgrade na Markovu trgu kako bi izbjegli opasnost od vojnih napada.
Odluku o neovisnosti sabor je donio tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije i nakon što je istekao moratorij na proglašenje samostalnosti i suverenosti, koji je tražila Europska zajednica, nadajući se da se jugoslavenska kriza i srpska agresija na Hrvatsku mogu riješiti mirnim putem.
Istoga dana kada je istekao moratorij na hrvatsku Odluku o samostalnosti, zrakoplovi JNA bombardirali su povijesnu jezgru Zagreba i Banske dvore u kojima je bilo smješteno tadašnje državno vodstvo na čelu s predsjednikom Franjom Tuđmanom.
JNA proglašena agresorskom i okupatorskom
Zbog tih okolnosti, te mogućih novih zračnih napada na Zagreb, povijesna je sjednica održana 8. listopada 1991. godine u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj ulici u Zagrebu, gdje je i donesena Odluku o raskidu državnopravnih sveza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše SFRJ.
Sabor u zasebnim zaključcima ističe kako su na Republiku Hrvatsku izvršile oružanu agresiju Republika Srbija i tzv. JNA pa je zato Republika Hrvatska bila prisiljena braniti se svim raspoloživim sredstvima.
JNA je tada proglašena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora bez odgode napustiti hrvatski teritorij koji je privremeno zaposjela.
Sabor je pozvao i sve države, posebno članice Europske zajednice i Ujedinjenih naroda na uspostavu diplomatskih odnosa s Republikom Hrvatskom.
Na toj sjednici sabor je izglasao i 15 zakona potrebnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske.
Dan neovisnosti obilježava se u Hrvatskoj od 2001. godine kada je uveden na inicijativu zastupnika HSLS-a Ive Škrabala koni je godinama kasnije žalio zbog tog prijedloga jer među Hrvatima nije zaživio kao praznik.
Pred svake izbore u HDZ se najavi inicijativa i obećanje da će 30. svibanj, dan kad je formiran Sabor, vratiti kao Dan državnosti, a 25 lipanj, današnji Dan državnosti, (dan kad je Sabor usvojio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti RH, koja je istog dana zamrznuta na tri mjeseca) i 8, kolovoz, proglasiti spomen danima. No, kad osvoje vlast zanemare obećanje.
Neslužbeno, tim inicijativama jako se opire Vladimir Šeks jer je upravo on u podrumu zgrade INA-e pročitao odluku o neovisnosti, a 30 svibnja nije imao zapaženu ulogu i bio u napetim odnosima s predsjednikom Tuđmanom.
I 25. lipanj i 8. kolovoz značajni su datumi iz hrvatske povijesti i treba ih obilježavati, ali činjenica da se svake godine mora objašnjavati što se slavi sugerira da kao ključne državne praznike treba vratiti na 30. svibanj, dan formiranja Sabora, kad je sve počelo, i 5. kolovoz, Dan Oluje, kad je sve završeno
M. Marković/Foto: Paun Paunovic/CROPIX
