Tužba se odnosi na razdoblje do podizanja optužnice kada su se dokumenti prikupljali. Obuhvaća razdoblje vladavine HDZ-a s kraja devedesetih i trećesiječanjske vlasti s početka dvijetisućite
Nakon akcije akcija Medački džep kojom je Hrvatska vojska oslobodila područje oko Gospića, hrvatska strana i UNPROFOR srpskoj su strani tijekom 1993. predale tijela 76 žrtava. Haški sud 21. svibnja 2001. podignuo je optužnicu protiv Rahima Ademija i Mirka Norca. Ademi se 25. srpnja 2001. predao Haškom sudu, a u veljači 2002., pustili su ga na slobodu, a suđenje je prepušteno hrvatskom pravosuđu. Sedam godina kasnije Ademi je oslobođen svih optužbi.
Zbog sedam mjeseci u pritvoru Haškog suda general Rahim Ademi traži odštetu od države u izosi od milijun kuna. Umirovljeni general smatra da je država selektivno slala u Haag samo dokumente koji mu nisu išli u prilog. Uvjeren je da ga je država htjela isporučiti Haagu kao žrtvenog janjca.
Sumnja da je diskriminiran zato što je Albanac i da je zbog toga sporije napredovao u službi. HDZ do odlaska s vlasti na kraju 1999. nije dozvoljavao razgovore s haškim istražiteljima optuženim hrvatskim generalima, jer nije priznavao optužnice utemeljene na principu zapovjedne odgovornosti. Situacija se promijenila dolaskom trećesiječanjske vlasti.
Pavao Miljavac, predsjednik Generalskog zbora i nekadašnji načelnik GS-a od 1996. do 1998. i ministar obrane od 1999. do 2000. godine, kaže da je iznenađen Ademijevim zahtjevom prema državi.
‘Ne znam na kojim argumentima počiva Ademijev zahtjev, ali on nije jedini koji je sjedio u Haagu pa je oslobođen. General Ante Gotovina sjedio je ondje sedam godina’, kaže Miljavac. Prema njegovu mišljenju, Vlada bi trebala donijeti odluku po kojoj bi se nadoknadila šteta svima koji su oslobođeni optužbi. Miljavac je kazao i da dok je on bio ministar obrane i načelnik GS-a, nisu svi dokumenti bili kod njih, nego u Hrvatskoj izvještajnoj službi (HIS) i drugdje. Također mu nije jasno zašto bi netko skrivao Ademijeve dokumente.
Davor Domazet Lošo, admiral u mirovini, kojeg je Rahim Ademi na sudu optuživao da je kako izaslanik načelnika Glavnog stožera Janka Bobetka zapravo zapovijedao akcijom Medački džep, kaže da Ademi ne može tužiti državu, nego osobe koje su nanijele tu nepravdu. ‘Gospodin Ademi tvrdi da su se skrivali dokumenti u vremenu dok je predsjednik Stjepan Mesić dilao dokumente s oznakom državne tajne. Nema ništa što se ne zna u Hrvatskoj’, kazao je Domazet Lošo i dodaje:
