‘Sezonski prilagođeno, BDP je u zadnjem kvartalu bio 3,5 posto veći, dok je odnosu na kvartal ranije porastao 0,6 posto. Sezonski prilagođena stopa rasta najveća je od zadnjeg kvartala 2006. godine’, rekao je Krištof.
Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene rasta kretale su se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto.To je nešto više od očekivanja.
Prve procjene govore da je u 2016., godini, BDP porastao 2,9 posto, što je najveći rast od 2007. godine. ‘Hrvatska je druga najbrže rastuća zemlja Europske Unije, rastemo brže od prosjeka Europske unije’, poručio je Krištof.
Na ubrzani gospodarski rast prethodno su ukazivali visokofrekventni makroekonomski pokazatelji što je u konačnici rezultiralo pozitivnim doprinosom od strane svih komponenti domaće potražnje (3,7 postotnih bodova), pišu RBA analitičari.
Potonje je prvenstveno posljedica rasta najznačajnije sastavnice BDP-a, osobne potrošnje, koja je u promatranom razdoblju ubrzala realni godišnji rast na 3,6 posto godišnje. Ohrabrena najavama poreznog rasterećenja te izvjesnim pomacima u kretanju raspoloživog dohotka (potpomognutog priljevima od rekordne turističke sezone), rast osobne potrošnje odražavao se i u pozitivnom trendu kretanja indeksa raspoloženja, pouzdanja i očekivanja potrošača (koji su zabilježili povratak vrijednosti na razine iz pretkriznih razdoblja).
Državna potrošnja je u promatranom tromjesečju usporila realni godišnji rast na 1,8 posto što je odraz snažnije fiskalne konsolidacije, koja je dijelom posljedica smanjene državne potrošnje tijekom razdoblja nakon prijevremenih parlamentarnih izbora.
Ohrabruje i nastavak godišnjeg rasta bruto investicija u fiksni kapital i sedmo tromjesečje zaredom (4,6 posto). Na rast investicija ukazivali su podaci iz realnog sektora, ali i bolja iskoristivost sredstava iz EU fondova.
‘Najveći pozitivan doprinos povećanju obujma BDP-a u četvrtom tromjesečju 2016. ostvaren je rastom izvoza roba (12,4 posto). Unatoč razmjerno snažnom rastu izvoza roba i usluga (9,7 posto), potaknut produljenjem turističke sezone te poboljšanim rezultatima tijekom predblagdanskog razdoblja, te uz zabilježeni rast uvoza roba i usluga (9,7 posto), doprinos neto inozemne potražnje je negativan (0,3 postotnih bodova)’, dodaju RBA analitičari te zaključuju:
‘Prema našim očekivanjima, ubrzanje gospodarskog rasta u 2017. na 3,3 posto trebalo bi biti predvođeno rastom domaće potražnje, u prvom redu osobne potrošnje i investicija. Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada, nižim troškovima financiranja ali i uvelike o očekivanjima da će i 2017. donijeti uspješnu turističku sezonu.’
