Danas je Europska komisija izvršila isplatu predujma Republici Hrvatskoj, iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata EU sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije.
Temelj za isplatu navedenih financijskih sredstava je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. koji je početkom srpnja o.g. dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.
,,Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije – digitalne i zelene”, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Rok za provedbu svih reformi i investicija u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti je 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Hrvatskoj je danas uplaćen predujam od 6,14 milijardi kn za provedbu #NPOO, što je 13% od osiguranih 47,5 milijardi kn. Uz sredstva🇪🇺, posvećeni smo reformama i investicijama te digitalnoj i zelenoj tranziciji za brz gospodarski oporavak i razvoj 🇭🇷! 🔗https://t.co/WNyu4lhJJK pic.twitter.com/598PUwuQoI
— Andrej Plenković (@AndrejPlenkovic) September 28, 2021
Navedena sredstva iz predujma bit će usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.
