Po trenutnim anketama Milan Kujundžić dobiva 4,8 do 5,7 posto. Stipi Mesiću na prvim izborima ankete su davale 3 posto šanse pa je pobijedio
- Piše Petar Bukovac
Može li prof.dr. Milan Kujundžić biti 4. predsjednik Republike Hrvatske? Na to naizgled banalno pitanje nije jednostavno odgovoriti. Kad bismo to isto pitali kumicu na placu ona bi odmah odgovorila, ma kakav Kujundžić, predsjednik će biti Ivo Josipović, a malo upućeniji bi kazali da će o izboru 4. predsjednika odlučivati drugi krug u kojem će biti HDZ-ova kandidatkinja Kolinda Grabar Kitarović i sadašnji predsjednik Ivo Josipović iza kojega stoji SDP Zorana Milanovića,
No, je li to baš tako? Većina hrvatskih građana je od prvih višestranačkih izbora u pravilu glasovala za dvije političke opcije: HDZ i SDP, dok su druge opcije brojali svoje glasača na prste. Ovaj put bi situacija mogla biti drukčija, budući da su obje spomenute stranke, izuzmemo li Tuđmanovo ratno razdoblje, razočarale većinu naših građana. S jedne strane su Sanaderove kriminalne radnje razočarale većinu glasača Republike Hrvatske, a s druge strane su dotučeni od SDP-ova nerodoljublja i njihove bezosjećajnosti za običnoga maloga čovjeka. Zviždanje u Kninu Milanoviću i Josipoviću pokazatelj je sadašnjega trenda hrvatskih glasača.
Karamarko ga pobijedio u foto finišu
Imajući u vidu tu činjenicu i činjenicu da ni Karamarko nije omiljeni političar, prirodno se otvara novi put kojeg bojažljivo utire Savez za Hrvatsku na čelu s prof. dr. Milanom Kujundžićem. Taj Savez okuplja 8 političkih stranaka i prvi put javnosti je predstavljen 5. veljače 2014. godine u Zagrebu. Savez predstavlja koordinaciju desnih političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata. Utemeljen je radi zajedničkog političkoga djelovanja i nastupa na predstojećim izborima 2014/15. Savez čine: HDSSB, Hrvatska zora stranka naroda, Hrast – Pokret za uspješnu Hrvatsku, HSP, A-HSS, ZZH, ABH i Obiteljska stranka. Predsjedništvo Saveza čine Predsjednici svih članica, a to su: Vladimir Šišljagić, Milan Kujundžić, Ladislav Ilčić, Danijel Srb, Branko Borković, Marko Lukić, Željko Cvrtila i Mate Knezović. Njihov je cilj dokinuti spomenutu stranačku bipolarizaciju Hrvatske te osigurati da demokratski izabrani predstavnici u tijelima lokalne, regionalne i državne vlasti zastupaju istinsku volju hrvatskog naroda.
Prof. dr. Milan Kujundžić je i na HDZ-ovim stranačkim izborima za predsjednika stranke, svojim značajnijim političkim nastupom, pridobio veliki broj svojih istomišljenika (Karamarko je dobio 971 glas, a prof. dr. Milan Kujundžić 860 glasova izaslanika) davši na znanje da zna što hoće i kako treba voditi Hrvatsku. Vjerojatno bi prof.dr. Kujundžić i bio predsjednik HDZ-a, da Tomislav Karamarko nije lobirao izaslanike koji su glasove dali njemu. Karamarkovo iskustvo u obavještajnim službama i iskustvo vođenja Mesićeve izborne kampanje 2000. godine, doveli su ga na čelo HDZ-a.
Pobjeda na TV Mreži
Popularnost dobrog čovika iz Ivanbegovine (Imotska krajina) nije slučajna. Prof dr. Milan Kujundžić pobijedio je u istraživanju televizije Mreža TV u kojem su gledatelji imali priliku birati osobu za koju smatraju da bi trebala biti novi predsjednik Vlade. Regionalna Mreža TV proglasila je pobjednika svog istraživanja u kojem je među pet kandidata u drugom krugu pobijedio Milan Kujundžić. Pobjedu je odnio ispred predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka. Gledatelji su ‘novog’ predsjednika Vlade nominirali, pa potom za predložene kandidate glasali putem Facebook stranice Mreže TV, te ostalih društvenih mreža. Na facebook stranici Mreže TV objava rezultata, u kojima Kujundžića gledatelji žele vidjeti na mjestu premijera, izazvala je bezbroj pozitivnih komentara. ‘Bravo, dobar izbor!’, ‘Fala Bogu, jedini političar koji je dosljedan svojim idealima’, ‘Ja mislim da je dr. Kujundžić jedini i pravi budući predsjednik Vlade koji će napraviti lustraciju i udbaše stjerati tamo gdje im je mjesto’, samo su neki od komentara čitatelja.
U prilog prof. dr. Milanu Kujundžiću ide i činjenica da je Stjepan Mesić kao autsajder (davali su mu oko 3 posto) na predsjedničkim izborima 2000. pobijedio u drugom krugu Dražena Budišu, dok je kandidat HDZ-a Mate Granić otpao u prvom krugu. U tim izborima Dražen Budiša je sebe već vidio na Pantovčaku, a izgubio je jer se previše vezao za pokojnoga Ivicu Račana. Bez obzira tko je Mesićevu kampanju financirao (u medijima se spominjala albanska mafija i konzultantska tvrtka udbaša Budimira Lončara), postao je predsjednik, jer hrvatski glasači nisu željeli da koalicija stranaka s SDP-om na čelu ima i predsjednika države.
Ako je odaziv velik Kujundžić nije bez šanse
Na predstojećim izborima situacija je slična kao što je bila i 2000. godine. Kolinda Grabar Kitarović se previše vezala za HDZ i Karamarka, a sadašnji predsjednik Ivo Josipović će u svojoj izbornoj kampanji reći otprilike ovako: Siguran sam u svoju pobjedu u prvom krugu. Optimizam temeljim na svom čvrstom stavu o nezauzimanju stava oko ničega. Moji birači to cijene. Moj cinizam nije bezrazložan. Sadašnji predsjednik je pupčanom vrpcom vezan za svoga šefa partije Zorana Milanovića tako da stvarno kad nešto kaže, ništa ne kaže. Ni Milanović ni Josipović nisu svjesni da im glasači Hrvatske neće oprostiti što su na Pantovčaku udbaši i petokolonaši.
Ovaj tekst ne favorizira nikoga. Ako na ovogodišnje predsjedničke izbore izađe manje od 50 posto građana onda su šanse prof. dr, Kujundžića minimalne. Logistika velikih stranaka HDZ-a i SDP-a odradit će svoje. Umreženi su u cijeloj državi, vladaju skoro u svim gradovima i županijama u Hrvatskoj i za te lokalne šerife glasat će njihove obitelji. Izaći će na izbore zbog interesa. Ali ako na izbore izađe više od 80 posto građana Republike Hrvatske onda se otvara mogućnost da na Pantovčak zasjedne i prof.dr. Milan Kujundžić.
Ako vam se sviđa tekst podijelite ga prijateljima
